"Cartonașe pentru zile ploioase (și zile de distanțare socială) – 55 de idei pentru activități de familie, care întăresc legăturile între membri și cresc rezistența psihică" (Rumunjski) | Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada Zagreba

Naslovna > Publikacije > “Cartonașe pentru zile ploioase (și zile de distanțare socială) – 55 de idei pentru activități de familie, care întăresc legăturile între membri și cresc rezistența psihică” (Rumunjski)

Kao rezultat međunarodne suradnje s volonterima organizacije Child Protection Hub za jugoistočnu Europu objavljujemo rumunjsko izdanje “Kartica za kišne dane (i socijalno distanciranje) – 55 aktivnosti za obiteljske aktivnosti koje povezuju i grade psihološku otpornost”.

Rumunjsko izdanje “Kartica za kišne dane” pod nazivom “Cartonașe pentru zile ploioase (și zile de distanțare socială) – 55 de idei pentru activități de familie, care întăresc legăturile între membri și cresc rezistența psihică” u PDF-u možete preuzeti ovdje ili ih isprintati kao fotografije u postu dolje:

“Cartonașe pentru zile ploioase (și zile de distanțare socială) ” (Romanian, PDF)

“Kartice za kišne dane (i socijalno distaniciranje)” još su jedan doprinos stručnjaka naše Poliklinike kako bi pomogli obiteljima s djecom koje su u ovom teškom razdoblju zdravstvene krize izolirani u svojim domovima. Dozvoljeno je njihovo preuzimanje, korištenje i prenošenje uz obavezno navođenje izvora: Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, autor Tea Brezinšćak, grafička obrada Niko Crnčević

Piše: Prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander

Otuđenje djece od roditelja je emocionalno zlostavljanje djece i problem u cijelom svijetu

EAPAP 2020 Riječ ravnateljiceU tri dana 3. europske konferencije EAPAP-a (Europske asocijacije stručnjaka u području otuđenja, engl. European Association of Parental Alienation Practitioners) o otuđenju djece od roditelja u visokokonfliktnim razvodima i separacijama roditelja u organizaciji Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba (16. do 18. 9. 2020.) na kojoj smo okupili više od 400 stručnjaka - sudionika iz cijelog svijeta te 18 inozemnih i 14 naših predavača - eksperata, pokazalo se još jednom da naša Poliklinika prati dobre prakse u svijetu u zaštiti djece.

Objavljeno: 20. rujna 2020. | Pročitajte više >

Neposredna i akutna stresna reakcija u doba globalne pandemije i elementarnih nepogoda: Kako si pomoći?

COVID-19 COVID-19 TemeKrizno razdoblje kroz koje upravo prolazimo generira stres kod većine ljudi te je očekivani porast u pojavnosti različitih oblika stresnih reakcija. Ovih smo dana svi svjedoci niza nepovoljnih zbivanja, što na globalnom nivou, a što u našem dvorištu. Vlada kolektivni osjećaj da smo se neželjeno i iznenada odjednom našli u ulozi kolateralne žrtve nekog zla, koje nas je sve zateklo nespremnima, ostavilo nas u čudu, promijenilo nam utabane putove svakodnevice, a da nas nitko ništa nije pitao, tražio dopuštenje, niti pripremio za ono što nas tek čeka. U stvari, za ono što mislimo da nam slijedi, budući da nitko nije upućen i ne pozna tajne budućnosti. Bez obzira na sav napredak suvremene znanosti i tehnologije, priroda svoje tajne otkriva samo rijetkima, koji velik dio svog života provedu proučavajući njene skrovite dubine.

Objavljeno: 27. ožujka 2020. | Pročitajte više >

“

Kako da djeca vjeruju da vaši savjeti vode prema sreći ako vas ne vide sretnima? Najjači autoritet roditelja jest zadovoljstvo svojim životom. Ako vas ne vide opuštene, nasmiješene, ponekad bezbrižne i neozbiljne – djeca zaključe da vam je život naporan. I da će, slušajući vaše savjete, završiti kao vi, bez osmijeha. Zato odbijaju vaš savjet i u međuvremenu rade ono što ih veseli, crtaju stripove, igraju igrice. Jer im se čini da bi put do sreće trebao biti veseo.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako djeca pomažu roditeljima da odrastu“, autorice Radojke Sućeska Ligutić

“

Tijekom puberteta u dječjem mozgu događaju se takve biološke promjene da roditelji odjednom imaju osjećaj da ne poznaju vlastito dijete. Takve promjene potiču djecu da svu pažnju usmjere prema unutra. Tu introvertiranost roditelji ne bi smjeli shvaćati osobno, jer ona nije povezana s time da se vaš inače dobar odnos s djetetom pogoršao. Ona nije ni znak nedostatka povjerenja.

Dobro je znati

Iz knjige „Obitelji s tinejdžerima“, autora Jaspera Juula

“

Djeca ponekad ljute roditelje. Kad su frustrirani, roditelji se ponekad iskaljuju ljutitim optužbama. Umjesto da optužujete, recite što mislite i osjećate i/ili što biste željeli. Vjerojatnije je da će vas tinejdžeri poslušati ako im kažete kako se osjećate, umjesto da im govorite koliko su nepristojni ili u krivu.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako govoriti da bi tinejdžeri slušali i slušati što tinejdžeri govore“, autorica Adele Faber i Elaine Mazlish

“

Umjesto da zanemarujete osjećaje, priznajte osjećaje riječju ili zvukom.Umjesto da naređujete, opišite problem.Umjesto da tinejdžera napadnete, opišite što osjećate.Umjesto da okrivljujete, dajte informaciju.Umjesto da prijetite ili naređujete, ponudite izbor.Umjesto dugotrajnog predavanja, recite to jednom riječju.Umjesto da ukazujete na ono što nije u redu, pokažite svoje vrijednosti i/ili očekivanja.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako govoriti da bi tinejdžeri slušali i slušati što tinejdžeri govore“, autorica Adele Faber i Elaine Mazlish

“

Stručnjakinja za djecu, Bonnie Benard, kaže da djeca, kako bi postigla otpornost, „trebaju prisutnost barem jedne brižne osobe – nekoga tko nudi suosjećanje, nekoga tko razumije da bez obzira na to koliko se dijete loše ponašalo, ono u tom trenutku radi najbolje što može“. Vi trebate biti ta osoba, a podrška koju pružate djetetu pomaže mu da razvije kritičko razmišljanje i otpornost koji su mu potrebni da ostvari svoje potencijale.

Dobro je znati

Iz knjige „Understanding parental alienation“, autora Karen Woodall i Nick Woodall