Nikolina Škrlec, dipl. socijalni radnik | Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada Zagreba

Naslovna > O poliklinici > Naš tim > Socijalni radnici > Nikolina Škrlec, dipl. socijalni radnik

E-mail:

nikolina.skrlec@poliklinika-djeca.hr

STRUČNO OBRAZOVANJE

DODIPLOMSKO: Pravni fakultet u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada, 1995.-1999.

STUPANJ: Diplomirani socijalni radnik

OSTALA STRUČNA USAVRŠAVANJA

Edukacija o radu s otuđenom djecom (Working with Parental Alienation – Understanding, Differentiation, Intervention), Karen i Nick Woodall. Family Separation Clinic. Zagreb, 2016.

Advanced Forensic Interviewing Training, Zagreb – Linda Cordisco Steele – National Children’s Advocacy Center, Huntsville, AL (SAD), 2015.

Edukacija iz Grupne analize pri Klinici za psihološku medicinu, Rebro, 2005. – 2014.; grupni analitičar

Edukacija o tretmanskom radu sa zlostavljanom djecom, Barbara L. Bonner i S. Schmidt, Zagreb, 2013.

“Pogreške u psihoterapiji”, Gregor i Maša Žvelc, Institut za integrativnu psihoterapiju u Ljubljani, 2010.

Edukacija o tretmanskom radu sa zlostavljanom djecom, Barbara L. Bonner, 2009.

Trening kriznih intervencija-voditelj: Lidija Arambašić, 2004.

Trening forenzične evaluacije u organizaciji National Children’s Advocacy Center, Zagreb,2003.

Brojna aktivna i pasivna sudjelovanja na znanstvenim i stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu

OSTALE DUŽNOST I ISKUSTVO

Voditelj radionica i grupe djece osnovnoškolskog uzrasta u sklopu društva „Vladimir Nazor d.o.o.-organizirani odmor djece i mladeži grada Zagreb

Član edukacijskog tima Hrabrog telefona

Mentor stručne prakse kolegija Obiteljska terapija na Studijskom centru socijalnog rada, PF u Zagrebu

Gost predavač te suradnik na kolegiju “Zlostavljanje i zanemarivanje djece, prof. Pećnik na diplomskom studiju Socijalnog rada u Zagrebu

Stalni sudski vještak za društvene znanosti – problemi obitelji, djece, mladih i odraslih

ČLANSTVA:

Udruga Hrabri telefon

Institut za grupnu analizu

Hrvatska strukovna udruga eksperata i sudskih vještaka (HSUESV)

PUBLIKACIJE:

Priručnik: Buljan Flander G., Bačan M., Škovrlj K., Škrlec N. (2009): Je li moguće da je to ljubav?, Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba i Grad Zagreb

Piše: Prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander

Mentalno zdravlje je i naglašavanje pozitivnih primjera mladih u našem društvu kojih zaista ne nedostaje

Riječ ravnateljiceDanas 10. listopada obilježavamo Svjetski dan mentalnog zdravlja i tim povodom važno mi je sa svim stručnjacima, roditeljima i ostalima koji nas prate podijeliti neke činjenice, znanja i promišljanja o mentalnom zdravlju onih kojima je posvećena naša Poliklinika – djece i mladih.

Objavljeno: 10. listopada 2018. | Pročitajte više >

“

Kako da djeca vjeruju da vaši savjeti vode prema sreći ako vas ne vide sretnima? Najjači autoritet roditelja jest zadovoljstvo svojim životom. Ako vas ne vide opuštene, nasmiješene, ponekad bezbrižne i neozbiljne – djeca zaključe da vam je život naporan. I da će, slušajući vaše savjete, završiti kao vi, bez osmijeha. Zato odbijaju vaš savjet i u međuvremenu rade ono što ih veseli, crtaju stripove, igraju igrice. Jer im se čini da bi put do sreće trebao biti veseo.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako djeca pomažu roditeljima da odrastu“, autorice Radojke Sućeska Ligutić

“

Tijekom puberteta u dječjem mozgu događaju se takve biološke promjene da roditelji odjednom imaju osjećaj da ne poznaju vlastito dijete. Takve promjene potiču djecu da svu pažnju usmjere prema unutra. Tu introvertiranost roditelji ne bi smjeli shvaćati osobno, jer ona nije povezana s time da se vaš inače dobar odnos s djetetom pogoršao. Ona nije ni znak nedostatka povjerenja.

Dobro je znati

Iz knjige „Obitelji s tinejdžerima“, autora Jaspera Juula

“

Djeca ponekad ljute roditelje. Kad su frustrirani, roditelji se ponekad iskaljuju ljutitim optužbama. Umjesto da optužujete, recite što mislite i osjećate i/ili što biste željeli. Vjerojatnije je da će vas tinejdžeri poslušati ako im kažete kako se osjećate, umjesto da im govorite koliko su nepristojni ili u krivu.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako govoriti da bi tinejdžeri slušali i slušati što tinejdžeri govore“, autorica Adele Faber i Elaine Mazlish

“

Umjesto da zanemarujete osjećaje, priznajte osjećaje riječju ili zvukom.Umjesto da naređujete, opišite problem.Umjesto da tinejdžera napadnete, opišite što osjećate.Umjesto da okrivljujete, dajte informaciju.Umjesto da prijetite ili naređujete, ponudite izbor.Umjesto dugotrajnog predavanja, recite to jednom riječju.Umjesto da ukazujete na ono što nije u redu, pokažite svoje vrijednosti i/ili očekivanja.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako govoriti da bi tinejdžeri slušali i slušati što tinejdžeri govore“, autorica Adele Faber i Elaine Mazlish

“

Stručnjakinja za djecu, Bonnie Benard, kaže da djeca, kako bi postigla otpornost, „trebaju prisutnost barem jedne brižne osobe – nekoga tko nudi suosjećanje, nekoga tko razumije da bez obzira na to koliko se dijete loše ponašalo, ono u tom trenutku radi najbolje što može“. Vi trebate biti ta osoba, a podrška koju pružate djetetu pomaže mu da razvije kritičko razmišljanje i otpornost koji su mu potrebni da ostvari svoje potencijale.

Dobro je znati

Iz knjige „Understanding parental alienation“, autora Karen Woodall i Nick Woodall