test galerije | Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada Zagreba

Naslovna > Nekategorizirano > test galerije

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit. Praesent ornare hendrerit massa ut maximus. Aenean lorem libero, consectetur quis dictum at, mattis id mi. Phasellus elementum nulla in dui malesuada, id consectetur magna auctor. Sed vitae ultrices lacus. Integer nec tincidunt diam. Sed arcu velit, commodo eu nunc in, imperdiet finibus erat. Vestibulum quis orci lacus. Proin accumsan blandit leo, id imperdiet elit sollicitudin vitae. Fusce malesuada fermentum eleifend. Aliquam purus velit, cursus vel rhoncus et, ullamcorper a magna. Etiam tincidunt neque ut tortor congue feugiat. Donec in porta massa.

: Edward Tronick

: Edward Tronick, Robin Shapiro, Kathy Steele and Louis Cozolino

: Prof.dr.sc. Gordana Buljan Flander i Ana Raguž na konferenciji u Londonu

: Diana Fosha

: Prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, mag. Karoline Edtstadler i prim.dr. Domagoj Štimac

: Prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander i Louis Cozolino

Piše: Prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander

Kako se osjećaju djeca i mladi – žrtve seksualnog zlostavljanja i o čemu ovisi njihov oporavak

Riječ ravnateljiceNeću i ne smijem govoriti o konkretnim slučajevima seksualnog zlostavljanja, ali imam potrebu, s obzirom da sam radila sa stotinama seksualno zlostavljane djece i mladih, predočiti javnosti kako se djeca i mladi - žrtve seksualnog zlostavljanja osjećaju i kakva podrška im treba od nas odraslih: trebaju razumijevanje i podršku obitelji, ali i od svih institucija u sustavu koje sudjeluju u zaštiti djece - dječji vrtići, škole, centri za socijalnu skrb, zdravstvene ustanove, policija, sud - jer oporavak žrtava ovisi o načinu na koji obitelji i mi kao društvo reagiramo na pojedini zločin kada se dogodi. A civiliziranost društva se pokazuje upravo time na koji način se odnosimo prema žrtvama i prema počiniteljima.

Objavljeno: 15. listopada 2019. | Pročitajte više >

8 stvari koje možete odmah napraviti za prevenciju zlostavljanja djece

TemeDanas, 19.11., obilježava se Dan prevencije zlostavljanja djece. Prevencija je pojam o kojem govorimo puno, a čini se da djelujemo nesustavno i malo. Iza prevencije stoji cijela znanost, disciplina koja na tisućama znanstvenih nalaza i primjera iz prakse govori o tome kako se prepoznaju problemi, kako se kreira prevencijski program, kako se implementira i evaluira, koliko dobrobiti donose uspješni prevencijski programi, kako u ljudskom, tako i u ekonomskom smislu. Istraživanja pokazuju da svaki dolar uložen u prevenciju na populaciji mladih štedi 30 do 5000 dolara u budućnosti. Međutim, ti su dobitci dugoročni. Zahtijevaju dosljednu i sustavnu primjenu, ulaganje da bismo rezultate vidjeli za 10 ili 20 godina. U svijetu u kojem nemamo vremena, u kojem želimo rezultate sad i odmah, u kojem se važno pokazati uspješnim od danas do sutra, ne čudi da za prevenciju nemamo sluha. A trebali bismo imati.

Objavljeno: 19. studenoga 2019. | Pročitajte više >

“

Kako da djeca vjeruju da vaši savjeti vode prema sreći ako vas ne vide sretnima? Najjači autoritet roditelja jest zadovoljstvo svojim životom. Ako vas ne vide opuštene, nasmiješene, ponekad bezbrižne i neozbiljne – djeca zaključe da vam je život naporan. I da će, slušajući vaše savjete, završiti kao vi, bez osmijeha. Zato odbijaju vaš savjet i u međuvremenu rade ono što ih veseli, crtaju stripove, igraju igrice. Jer im se čini da bi put do sreće trebao biti veseo.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako djeca pomažu roditeljima da odrastu“, autorice Radojke Sućeska Ligutić

“

Tijekom puberteta u dječjem mozgu događaju se takve biološke promjene da roditelji odjednom imaju osjećaj da ne poznaju vlastito dijete. Takve promjene potiču djecu da svu pažnju usmjere prema unutra. Tu introvertiranost roditelji ne bi smjeli shvaćati osobno, jer ona nije povezana s time da se vaš inače dobar odnos s djetetom pogoršao. Ona nije ni znak nedostatka povjerenja.

Dobro je znati

Iz knjige „Obitelji s tinejdžerima“, autora Jaspera Juula

“

Djeca ponekad ljute roditelje. Kad su frustrirani, roditelji se ponekad iskaljuju ljutitim optužbama. Umjesto da optužujete, recite što mislite i osjećate i/ili što biste željeli. Vjerojatnije je da će vas tinejdžeri poslušati ako im kažete kako se osjećate, umjesto da im govorite koliko su nepristojni ili u krivu.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako govoriti da bi tinejdžeri slušali i slušati što tinejdžeri govore“, autorica Adele Faber i Elaine Mazlish

“

Umjesto da zanemarujete osjećaje, priznajte osjećaje riječju ili zvukom.Umjesto da naređujete, opišite problem.Umjesto da tinejdžera napadnete, opišite što osjećate.Umjesto da okrivljujete, dajte informaciju.Umjesto da prijetite ili naređujete, ponudite izbor.Umjesto dugotrajnog predavanja, recite to jednom riječju.Umjesto da ukazujete na ono što nije u redu, pokažite svoje vrijednosti i/ili očekivanja.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako govoriti da bi tinejdžeri slušali i slušati što tinejdžeri govore“, autorica Adele Faber i Elaine Mazlish

“

Stručnjakinja za djecu, Bonnie Benard, kaže da djeca, kako bi postigla otpornost, „trebaju prisutnost barem jedne brižne osobe – nekoga tko nudi suosjećanje, nekoga tko razumije da bez obzira na to koliko se dijete loše ponašalo, ono u tom trenutku radi najbolje što može“. Vi trebate biti ta osoba, a podrška koju pružate djetetu pomaže mu da razvije kritičko razmišljanje i otpornost koji su mu potrebni da ostvari svoje potencijale.

Dobro je znati

Iz knjige „Understanding parental alienation“, autora Karen Woodall i Nick Woodall