Drugi pogled na dječju depresiju

Drugi pogled na dječju depresiju

Na prvi pogled depresija nam je uočljiva svojim neupitnim znacima potištenosti, niskom razinom raspoloženja, umorom i nedostatkom energije za obavljanje uobičajenih svakodnevnih aktivnosti. Često je praćena i tjelesnim tegobama koje pažnju mogu skrenuti u drugome smjeru tako da i ne pomišljamo kakav se splet misli i osjećaja krije iza tih tegoba. Kod djece su depresivna stanja dodatno prikrivena mogućom povišenom razinom uznemirenosti, razdražljivošću, negativizmom i otporima prema učenju, rastrešenošću pažnje koji su na prvi pogled daleko od potištenosti. Kod neke djece, osobito manjeg uzrasta može doći do smetnji u svakodnevnom funkcioniranju, usvojenosti vještina i navika, osobito spavanja i prehrane te teškoćama u odvajanju. Potištena djeca mogu pokazivati nezadovoljstvo i biti zahtjevna na način da žele da im se udovoljava, a kada željeno dobiju, njihovo se nezadovoljstvo vraća.
Pročitajte više →
NOVA PUBLIKACIJA: “Sva lica dječje depresije i kako je prevladati” Psihoedukativna radna bilježnica

NOVA PUBLIKACIJA: “Sva lica dječje depresije i kako je prevladati” Psihoedukativna radna bilježnica

Stručnjakinje Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba prim. dr. sc. Vlatka Boričević Maršanić, psihijatrica i Ana Raguž, psihologinja autorice su psihoedukativne radne bilježnice "Sva lica dječje depresije i kako je prevladati". Premda često čujemo i čitamo o depresiji i depresivnosti, postoje razni mitovi o tome što depresija zbilja jest i po čemu je možemo prepoznati. U ovoj radnoj bilježnici roditelji, djeca, mladi, stručnjaci mogu pronaći odgovore o tome što je zapravo depresija, što je razlikuje od tužnog i turobnog raspoloženja, koji su znakovi koji ukazuju da netko pati od depresije, kako izgleda dječja depresija, a potom ih ukorak po korak poučava kako se s njom suočiti.
Pročitajte više →
LETAK: Klinci pod stresom – stres kod djece i adolescenata

LETAK: Klinci pod stresom – stres kod djece i adolescenata

Djeca i adolescenti svoje osjećaje neće uvijek moći ili željeti izraziti riječima, ali ih možemo prepoznati prema njihovim reakcijama. Znakovi stresa kod djece se mogu razlikovati od djeteta do djeteta, no, kada znamo da su doživjela događaje koji su njegov značajan izvor, poput zdravstvene krize i potresa, važno je obratiti pažnju na njihovo funkcioniranje. Kako nam (osim riječima) djeca i adolescenti mogu davati do znanja da su pod stresom i kako im možemo pružiti podršku, pročitajte u novom letku čije su autorice psihologinje Poliklinike Ella Selak Bagarić i Tea Brezinšćak.
Pročitajte više →
LETAK: Mala djeca, velike brige – stres kod djece predškolske dobi

LETAK: Mala djeca, velike brige – stres kod djece predškolske dobi

Zdravstvena kriza i potresi koji su pogodili grad Zagreb izvor su značajnog stresa za odrasle, ali i djecu. Mala djeca svoje osjećaje teško izražavaju riječima, ali nam ih zato pokazuju na niz drugih načina, koji nam ponekad lako promaknu ili smo ih skloni pripisati drugim izvorima. Kako djeca predškolske dobi pokazuju svoju opterećenost i kako im pružiti podršku, saznajte u novom letku psihologinja Poliklinike Tee Brezinšćak i Elle Selak Bagarić.
Pročitajte više →
Neka su djeca ranjivija (3): Podrška djeci s ranijim traumatskim iskustvima u vremenu krize

Neka su djeca ranjivija (3): Podrška djeci s ranijim traumatskim iskustvima u vremenu krize

Da, u vrijeme krize, sva su djeca pod rizikom i trebaju pomoć. Međutim, nastavljamo skretati pažnju na skupine djece koje vidimo dodatno ranjivima u situaciji zdravstvene krize, pa ponovo podsjećamo na prethodno objavljen tekst Neka su djeca ranjivija (1): Kakva im podrška treba u vrijeme zdravstvene krize? Sada želimo ukazati na važnost podrške djeci koja su i prije neizvjesnosti zdravstvene krize s korona virusom i doživljenog potresa, imala traumatska iskustva. Takva ranija iskustva (npr. fizičko, seksualno i emocionalno zlostavljanje, svjedočenje nasilju u obitelji, svjedočenje očevom ubojstvu majke, nasilje izvan obitelji, teška bolest samog djeteta ili bliskih ljudi...) mogu dovesti do otežanog suočavanja sa sadašnjom situacijom.
Pročitajte više →
Socijalna anksioznost/fobija kod djece i mladih

Socijalna anksioznost/fobija kod djece i mladih

Sve češće u ambulantu dolaze djeca i adolescenti (dobi od 12 do 17 godina) koji kao osnovni problem navode socijalnu anksioznost, povremeno ili često praćenu paničnim napadima opisujući da se simptomi pojavljuju u posebno zahtjevnim i za njih stresnim situacijama. Iskustvo pokazuje da roditelji najčešće dovedu djecu u tretman tek nakon što se pojave problemi u školskom okruženju, lošije ocjene ili izbjegavanje odlaska u školu. A zatim se otkrije kako je pozadina problema u socijalnoj anksioznosti te da su simptomi prisutni i nekoliko godina prije dolaska stručnjaku, ali su zamjenjivani za sramežljivost ili prolazili neprepoznati. Dijete nauči živjeti sa simptomima izbjegavajući situacije koje izazivaju anksioznost.
Pročitajte više →

Poremećaji hranjenja: psihijatrijski aspekti

Poremećaji hranjenja spadaju među najčešće psihijatrijske poremećaje te su povezani s brojnim somatskim komplikacijama, a u najtežim slučajevima i sa smrću. Sveukupna prevalencija poremećaja hranjenja procjenjuje se na 5% u općoj populaciji, a osobito je značajan porast oboljelih u zadnjih nekoliko desetljeća kao i porast pojavnosti bolesti u sve mlađim dobnim skupinama. Početak bolesti je najčešće u adolescenciji, a 90 % oboljelih su žene. Etiologija bolesti još uvijek nije dovoljno razjašnjena, no smatra se da ulogu u nastanku bolesti imaju psihološki, biološki i socijalni čimbenici. Anorexia nervosa i Bulimia nervosa su glavni oblici poremećaja hranjenja.
Pročitajte više →