LETAK: Klinci pod stresom – stres kod djece i adolescenata

LETAK: Klinci pod stresom – stres kod djece i adolescenata

Djeca i adolescenti svoje osjećaje neće uvijek moći ili željeti izraziti riječima, ali ih možemo prepoznati prema njihovim reakcijama. Znakovi stresa kod djece se mogu razlikovati od djeteta do djeteta, no, kada znamo da su doživjela događaje koji su njegov značajan izvor, poput zdravstvene krize i potresa, važno je obratiti pažnju na njihovo funkcioniranje. Kako nam (osim riječima) djeca i adolescenti mogu davati do znanja da su pod stresom i kako im možemo pružiti podršku, pročitajte u novom letku čije su autorice psihologinje Poliklinike Ella Selak Bagarić i Tea Brezinšćak.
Pročitajte više →
LETAK: Mala djeca, velike brige – stres kod djece predškolske dobi

LETAK: Mala djeca, velike brige – stres kod djece predškolske dobi

Zdravstvena kriza i potresi koji su pogodili grad Zagreb izvor su značajnog stresa za odrasle, ali i djecu. Mala djeca svoje osjećaje teško izražavaju riječima, ali nam ih zato pokazuju na niz drugih načina, koji nam ponekad lako promaknu ili smo ih skloni pripisati drugim izvorima. Kako djeca predškolske dobi pokazuju svoju opterećenost i kako im pružiti podršku, saznajte u novom letku psihologinja Poliklinike Tee Brezinšćak i Elle Selak Bagarić.
Pročitajte više →
Neka su djeca ranjivija (3): Podrška djeci s ranijim traumatskim iskustvima u vremenu krize

Neka su djeca ranjivija (3): Podrška djeci s ranijim traumatskim iskustvima u vremenu krize

Da, u vrijeme krize, sva su djeca pod rizikom i trebaju pomoć. Međutim, nastavljamo skretati pažnju na skupine djece koje vidimo dodatno ranjivima u situaciji zdravstvene krize, pa ponovo podsjećamo na prethodno objavljen tekst Neka su djeca ranjivija (1): Kakva im podrška treba u vrijeme zdravstvene krize? Sada želimo ukazati na važnost podrške djeci koja su i prije neizvjesnosti zdravstvene krize s korona virusom i doživljenog potresa, imala traumatska iskustva. Takva ranija iskustva (npr. fizičko, seksualno i emocionalno zlostavljanje, svjedočenje nasilju u obitelji, svjedočenje očevom ubojstvu majke, nasilje izvan obitelji, teška bolest samog djeteta ili bliskih ljudi...) mogu dovesti do otežanog suočavanja sa sadašnjom situacijom.
Pročitajte više →
Socijalna anksioznost/fobija kod djece i mladih

Socijalna anksioznost/fobija kod djece i mladih

Sve češće u ambulantu dolaze djeca i adolescenti (dobi od 12 do 17 godina) koji kao osnovni problem navode socijalnu anksioznost, povremeno ili često praćenu paničnim napadima opisujući da se simptomi pojavljuju u posebno zahtjevnim i za njih stresnim situacijama. Iskustvo pokazuje da roditelji najčešće dovedu djecu u tretman tek nakon što se pojave problemi u školskom okruženju, lošije ocjene ili izbjegavanje odlaska u školu. A zatim se otkrije kako je pozadina problema u socijalnoj anksioznosti te da su simptomi prisutni i nekoliko godina prije dolaska stručnjaku, ali su zamjenjivani za sramežljivost ili prolazili neprepoznati. Dijete nauči živjeti sa simptomima izbjegavajući situacije koje izazivaju anksioznost.
Pročitajte više →

Poremećaji hranjenja: psihijatrijski aspekti

Poremećaji hranjenja spadaju među najčešće psihijatrijske poremećaje te su povezani s brojnim somatskim komplikacijama, a u najtežim slučajevima i sa smrću. Sveukupna prevalencija poremećaja hranjenja procjenjuje se na 5% u općoj populaciji, a osobito je značajan porast oboljelih u zadnjih nekoliko desetljeća kao i porast pojavnosti bolesti u sve mlađim dobnim skupinama. Početak bolesti je najčešće u adolescenciji, a 90 % oboljelih su žene. Etiologija bolesti još uvijek nije dovoljno razjašnjena, no smatra se da ulogu u nastanku bolesti imaju psihološki, biološki i socijalni čimbenici. Anorexia nervosa i Bulimia nervosa su glavni oblici poremećaja hranjenja.
Pročitajte više →

Emocionalno zlostavljanje: Oblici, posljedice i tretman

Prema istraživanju prevalencije zlostavljanja i zanemarivanja djece provedenom 2006. godine (Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada zagrabe i Hrabri telefon) 16.5% djece je doživjelo emocionalno zlostavljanje. Međutim jako je teško procijeniti točnu zastupljenost emocionalnog zlostavljanja u populaciji budući da ono uključuje široki spektar ponašanja te ne postoji jasna definicija istoga. U ovom tekstu bavimo se emocionalnim zlostavljanjem u obitelji, iako se ono može događati unutar bilo kojeg drugog relevantnog odnosa.
Pročitajte više →

Mentalni poremećaji roditelja – rizici za razvoj i zaštita dobrobiti djeteta

Gotovo svaka treća odrasla osoba ima neki mentalni poremećaj tijekom života. Oko dvije trećine žena i preko polovine muškaraca koji imaju neki mentalni poremećaj su roditelji. Istraživanja pokazuju da između 17,0 do 37,3% djece u općoj populaciji ima roditelja s mentalnim poremećajem. Djeca roditelja s mentalnim poremećajem imaju dva do trinaest puta veći rizik za razvoj problema mentalnog zdravlja u odnosu na svoje vršnjake čiji roditelji nemaju mentalni poremećaj. Djeca mlađe dobi su najvulnerabilnija, ali je rizik za djecu roditelja s mentalnim poremećajima za negativne psihosocijalne ishode prisutan u svim razvojnim fazama. Utjecaj mentalnog poremećaja roditelja na dijete je kompleksan i rezultat je interakcije genetskih, bioloških i okolinskih čimbenika.
Pročitajte više →