Škola | Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba

NATRAG U KLUPAMA: 5 roditeljskih zabluda i istine o ocjenama i školskom uspjehu

28. rujna 2021.
Novosti

Mit 1: Ako dijete ne uči koliko mislim da treba, mora značiti da je lijeno. ISTINA: Djeca u pravilu nisu lijena i često je kontraproduktivno takvima ih označiti.Mogu izbjegavati obveze koje im se ne sviđaju, no mogu imati i teškoće u koncentraciji ili učenju koje su povezane s brojnim emocionalnim promjenama uslijed pandemije, potresa i drugih stresnih/traumatskih iskustava. Na roditeljima je da postave razumne granice, ali i da istraže uzroke promjena kod djece kako bi im pomogli, što treba biti prioritet nad školskim uspjehom. Mit 2: Ako dijete dobije slabiju ocjenu, neće imati dovoljno dobar uspjeh za školu koja će mu osigurati dobru budućnost. ISTINA: Jedna ocjena ne čini ukupnu budućnost djeteta.

Pročitajte više →

Radni listići za vježbanje koncentracije na početku školske godine

21. rujna 2021.
Novosti

Nakon ljetnih praznika, uz povratak u školske klupe, stiže nam i jesen, kišni dani, manje mogućnosti za boravak djece na otvorenom u nekoj fizičkoj aktivnosti. Socijalne pedagoginje Poliklinike Tanja Manović i Dora Kralj kreirale su listiće kojima se dijete može zabaviti u bilo kojim vremenskim uvjetima, ujedno vježbajući pažnju i koncentraciju za uspješnije izvršavanje školskih zadataka. Listiće s vježbama možete u PDF-u preuzeti ovdje i isprintati:

Pročitajte više →

Štrebanje i igranje: Kako je sve to učenje?

22. ožujka 2020.
Škola

Učenje se smatra složenim psihičkim procesom promjene ponašanja na osnovi usvojenog znanja i iskustva. Obuhvaća usvajanje navika, informacija, znanja, vještina i sposobnosti. Proces učenja počinje od trenutka djetetovog rođenja, njegovog prvog koraka i zalogaja, dodira zabranjenog predmeta. Učenje je potrebno, neophodno za psihofizički razvoj svakog čovjeka zbog čega kao stručnjaci naglašavamo važnost učenja za svakog od nas.

Pročitajte više →

Strah od škole

1. rujna 2018.
Škola

Iako su se neka djeca i ranije odvajala od roditelja (polaskom u vrtić, odlazak kod djeda i bake, odvajanje polaskom u školu se razlikuje od dotadašnjih odvajanja.

Pročitajte više →

NEUROZNANOST I EDUKACIJA: Kako poboljšati postignuća u obrazovnom sustavu

28. kolovoza 2015.
Škola

Neuroedukacija stavlja inovativnost i kreativnost na prvo mjesto, ne u cilju postizanja ocjena i rezultata, nego učenja kako razmišljati, promišljati i kritički pristupati rješavanju zadataka i problema. Razvoj tehnoloških mogućnosti, koje su nam u posljednja dva desetljeća otkrile mnoge nepoznanice o funkcioniranju mozga i refleksiji na procese učenja, omogućava pristup potreban za uspjeh djece u 21. stoljeću.

Pročitajte više →

Voli li vaše dijete školu?

21. travnja 2015.
Škola

Je li važno voli li dijete školu? Bez obzira koliko godina imamo, lako se prisjetimo svojih školskih iskustava, onih osoba i stvari koje su nas u školi veselile i onoga što nas je odbijalo od škole. Lako možemo odgovoriti na pitanje jesmo li voljeli školu. I to nam je pokazatelj koliko pridajemo važnost privrženosti školi u vlastitom životu.

Pročitajte više →

Procjena adekvatnog oblika praćenja nastave za dijete

14. listopada 2013.
Škola

Tijekom školovanja, kod djeteta ponekad može doći do poteškoća učenja i/ili usvajanja nastavnog gradiva, kada mu je potrebno omogućiti dodatnu podršku i podučiti dijete kako učiti. Međutim, takve situacije mogu nadilaziti roditeljske mogućnosti ili zahtijevati promjenu oblika školovanja, odnosno procjenu djetetu adekvatnijeg oblika praćenja nastave.

Pročitajte više →

Koju srednju školu odabrati

6. lipnja 2012.
Škola

Prijelaz iz osnovne u srednju školu važan je životni događaj, a time i stresan period, kako za djecu, tako i za roditelje. Izbor škole, čime obično i izbor budućeg zanimanja, jedna je od prvih većih i važnijih odluka koju dijete donosi. Odabir škole može biti i izvor brige djetetu, nerijetko i jer su kroz osnovnu školu djeca još vrlo zaigrana te nedovoljno svjesna odgovornosti koja je pred njima, a sve se preklapa i s periodom ulaska u adolescenciju, koji je sam po sebi često buran i zahtjevan.

Pročitajte više →

Older Posts →

Drugi pogled na dječju depresiju

Na prvi pogled depresija nam je uočljiva svojim neupitnim znacima potištenosti, niskom razinom raspoloženja, umorom i nedostatkom energije za obavljanje uobičajenih svakodnevnih aktivnosti. Često je praćena i tjelesnim tegobama koje pažnju mogu skrenuti u drugome smjeru tako da i ne pomišljamo kakav se splet misli i osjećaja krije iza tih tegoba. Kod djece su depresivna stanja dodatno prikrivena mogućom povišenom razinom uznemirenosti, razdražljivošću, negativizmom i otporima prema učenju, rastrešenošću pažnje koji su na prvi pogled daleko od potištenosti. Kod neke djece, osobito manjeg uzrasta može doći do smetnji u svakodnevnom funkcioniranju, usvojenosti vještina i navika, osobito spavanja i prehrane te teškoćama u odvajanju. Potištena djeca mogu pokazivati nezadovoljstvo i biti zahtjevna na način da žele da im se udovoljava, a kada željeno dobiju, njihovo se nezadovoljstvo vraća.

Objavljeno: 29. rujna 2021. | Pročitajte više >

“

Kako da djeca vjeruju da vaši savjeti vode prema sreći ako vas ne vide sretnima? Najjači autoritet roditelja jest zadovoljstvo svojim životom. Ako vas ne vide opuštene, nasmiješene, ponekad bezbrižne i neozbiljne – djeca zaključe da vam je život naporan. I da će, slušajući vaše savjete, završiti kao vi, bez osmijeha. Zato odbijaju vaš savjet i u međuvremenu rade ono što ih veseli, crtaju stripove, igraju igrice. Jer im se čini da bi put do sreće trebao biti veseo.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako djeca pomažu roditeljima da odrastu“, autorice Radojke Sućeska Ligutić

“

Tijekom puberteta u dječjem mozgu događaju se takve biološke promjene da roditelji odjednom imaju osjećaj da ne poznaju vlastito dijete. Takve promjene potiču djecu da svu pažnju usmjere prema unutra. Tu introvertiranost roditelji ne bi smjeli shvaćati osobno, jer ona nije povezana s time da se vaš inače dobar odnos s djetetom pogoršao. Ona nije ni znak nedostatka povjerenja.

Dobro je znati

Iz knjige „Obitelji s tinejdžerima“, autora Jaspera Juula

“

Djeca ponekad ljute roditelje. Kad su frustrirani, roditelji se ponekad iskaljuju ljutitim optužbama. Umjesto da optužujete, recite što mislite i osjećate i/ili što biste željeli. Vjerojatnije je da će vas tinejdžeri poslušati ako im kažete kako se osjećate, umjesto da im govorite koliko su nepristojni ili u krivu.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako govoriti da bi tinejdžeri slušali i slušati što tinejdžeri govore“, autorica Adele Faber i Elaine Mazlish

“

Umjesto da zanemarujete osjećaje, priznajte osjećaje riječju ili zvukom. Umjesto da naređujete, opišite problem. Umjesto da tinejdžera napadnete, opišite što osjećate. Umjesto da okrivljujete, dajte informaciju. Umjesto da prijetite ili naređujete, ponudite izbor. Umjesto dugotrajnog predavanja, recite to jednom riječju. Umjesto da ukazujete na ono što nije u redu, pokažite svoje vrijednosti i/ili očekivanja.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako govoriti da bi tinejdžeri slušali i slušati što tinejdžeri govore“, autorica Adele Faber i Elaine Mazlish

“

Stručnjakinja za djecu, Bonnie Benard, kaže da djeca, kako bi postigla otpornost, „trebaju prisutnost barem jedne brižne osobe – nekoga tko nudi suosjećanje, nekoga tko razumije da bez obzira na to koliko se dijete loše ponašalo, ono u tom trenutku radi najbolje što može“. Vi trebate biti ta osoba, a podrška koju pružate djetetu pomaže mu da razvije kritičko razmišljanje i otpornost koji su mu potrebni da ostvari svoje potencijale.

Dobro je znati

Iz knjige „Understanding parental alienation“, autora Karen Woodall i Nick Woodall