Lekcije iz suočavanja sa stresom (2): Kako pomoći djetetu da se nosi sa stresom?

Lekcije iz suočavanja sa stresom (2): Kako pomoći djetetu da se nosi sa stresom?

„Svako zlo za neko dobro“, stara je narodna mudrost. Iako ne možemo reći da je dobro što se događaju neke loše stvari u životu, ono što možemo je pokušati iz njih izvući najbolje te izaći s nekim novim snagama, resursima i vještinama. Kao društvo dugo nismo bili pod stresom kao što smo sada. Iskoristimo ovu priliku za vrijedne lekcije iz suočavanja sa stresom, kako za nas odrasle, tako i za našu djecu! Sada djeca trebaju sigurne, tople, brižne i podržavajuće roditelje ili druge odrasle osobe, koji će ne samo biti uz njih, nego ih naučiti i važnu lekciju u životu – naučiti se suočiti sa stresom.
Pročitajte više →
Jesam li loš roditelj?

Jesam li loš roditelj?

Upute kako biti dobar ili bolji roditelj čekaju iza svakog ugla, a dobronamjerni (ili ne tako dobronamjerni) savjeti često dolaze i kad ih ne tražite. Kako biti sretan roditelj upute rijetko ćete naći, a barem su jednako važne. Dobronamjerni (ili ne tako dobronamjerni) kritičari mogli bi vas optužiti za egoizam ako biste o takvim uputama uopće promislili. Ovaj tekst ne sadrži: (a) osude; (b) naredbe; (c) potenciranje krivnje, ali ni (d) nekoliko brzih koraka do sreće. Sadrži normalizaciju i „dozvolu“ da budemo ljudi, s obzirom na velik broj roditelja koji nam pišu između redaka tražeći upravo to.
Pročitajte više →
PROMJENA PARADIGME U KRIZI: O čemu se tu radi?

PROMJENA PARADIGME U KRIZI: O čemu se tu radi?

U posljednjem su periodu učestale izjave o tome, kako smo u različitim područjima života u potrazi za novom paradigmom. Unatoč toga što nam je značenje pojma paradigme poznato od ranije, u pristigloj koronakrizi otkrivamo njezin puni smisao. Radi se o promjeni starih mentalnih sklopova za koje smo prije vjerovali da su istiniti, a djelovali su poput skupa pravila i vrijednosti kojih se u životu držimo. Dok se ranije njegovala različitost te je vladao doživljaj lišenosti i uskraćenosti, koji je opravdavao stavove kompeticije i nadmetanja, sada se uslijed ograničenosti takovog stava i nemogućnosti da odgovori na važna pitanja ljudske egzistencije i rješavanja gorućih pitanja svakodnevice, vrijednosti počinju mijenjati.
Pročitajte više →
Suosjećanje prema sebi kao put do psihološke otpornosti: Čemu nas uči u doba krize?

Suosjećanje prema sebi kao put do psihološke otpornosti: Čemu nas uči u doba krize?

Zamislite situaciju u kojoj osoba koju volite (dijete, partner/ica, drugi član obitelji prijatelj...) dolazi k vama vidno uznemirena. Napravila je pogrešku koju više ne može ispraviti ili nije uspjela u pothvatu koji joj je bio silno važan. Preplavljena je razočaranjem, tugom, ljutnjom, obeshrabrenošću... Što ćete joj reći? Sada promijenite scenarij u jednom detalju. Ta osoba ste vi. Pokušajte zamisliti koje bi vam se misli prve javile da ste u toj situaciji? Što biste rekli sami sebi?
Pročitajte više →

Granični poremećaj ličnosti

Granični poremećaj ličnosti je u današnje vrijeme kontroverzan i vrlo intrigantan pojam koji privlači pozornost ne samo stručnjaka mentalnog zdravlja već i šire javnosti. Često u medijima vidimo naslove kao što su „Pet znakova da ste u vezi s graničnim poremećajem ličnosti“, „Kako voljeti borderlinea“ i slično. Osobe s ovim poremećajem su često glavni likovi književnih djela, filmova, pa tako za primjer imamo Alex Forrest koju glumi Glenn Close u filmu "Fatalna privlačnost", ili Susanne u knjizi "Prekinuta mladost" autorice Susanne Kaysen.
Pročitajte više →
Roditeljski stres i kriza

Roditeljski stres i kriza

Roditelji koji pružaju podršku djeci u sadašnjoj krizi trebaju puno informacija, ali i sami trebaju podršku. Zdravstvena kriza koju živimo teška je za sve, ali je dodatno opterećena i drugim životnim situacijama koje prate uobičajeni život – npr. stres vezan za posao i ekonomski stres, stres u obiteljskim odnosima i vezano za zdravlje... Govoreći o obiteljskim okolnostima, već odavno je prepoznat i priznat roditeljski stres. Roditeljski stres se obično opisuje kao uznemirujući osjećaj prema sebi i djetetu, a takvu uznemirenost i neugodu roditelj direktno pripisuje zahtjevima roditeljstva koji se pred njega postavljaju.
Pročitajte više →

Živimo krizu: Podrška okoline je zaštitni faktor prvog reda, i kod djece i kod odraslih

„Zašto se ovo događa meni?“, Hoću li poludjeti?“ „Kako ću dalje odgajati svoje dijete?“„Mogu li izdržati ovaj strah?“ „Hoću li ikada biti opet mirna?“, „Dokle ovako?“…Poznato? Vjerojatno jako poznato svima ovih dana.Ovo su riječi koje govorimo sebi, drugima, čujemo kako ih netko govori na TV novinarima, čujemo ih na stubištu, na WhatsApp-u, od njih vrište društvene mreže, izgovaramo ih u samoći susreta sa sobom u zrcalu. Da, vjerojatno smo u krizi.       
Pročitajte više →
NORMALIZACIJA OSJEĆAJA: Kako se suočiti sa stresnim događanjima i preživjeti koronavirus, potres i izolaciju

NORMALIZACIJA OSJEĆAJA: Kako se suočiti sa stresnim događanjima i preživjeti koronavirus, potres i izolaciju

Ako si privučen naslovom došao/la na ovaj tekst, sigurno tražiš kako i na koji način se suočiti sa koronavirusom, izolacijom, potresom, gubitkom posla, otkazivanjem vjenčanja, online školom, snijegom... i svim ostalim teškim stvarima koje nam se događaju zadnjih dana - bilo da si dijete, roditelj, stručnjak. Možda se ti ili netko tebi netko blizak suočava sa cijelom gomilom emocija – strah, tjeskoba, zbunjenost, ljutnja, nesigurnost, nemir, povećan oprez, razdražljivost, tuga, bespomoćnost, beznađe, doživljaj gubitka kontrole, nezadovoljsto. Nemogućnost koncentracije, organiziranja, izvršavanja predviđenih zadataka i bezvoljnost su samo neke od prirodnih reakcija na ove nemile i nenormalne okolnosti koje su nas sve skupa zadesile. Zadnjih nekoliko tjedana, a posebice zadnjih nekoliko dana doživjeli smo brojne gubitke: gubitak kontrole, gubitak uobičajne rutine i navika, gubitak socijalnih kontakta (bliskih, poslovnih).
Pročitajte više →