Kako slijediti zdravi ritam sna kod djece i adolescenata

Spavanje je uobičajeni, tzv. cirkadijalni proces, kojim bez naše volje od trenutka rođenja, do smrti, upravlja središnji živčani sustav. San je od iznimnog značenja za sve segmente života, u svakoj životnoj dobi. Obzirom da se mozak razvija do 25 godine života, san je od osobitog kratkoročnog, ali i dugoročnog značenja u dječjoj dobi. Ovo se, poglavito odnosi na period adolescencije. Jedino u tom razdoblju, nikada prije i nikada poslije, dolazi do pomicanja biološkog sata, što posljedično utječe na potrebu duljega jutarnjeg spavanja, bez obzira na to kada se odlazi u krevet.
Pročitajte više →
Živjeti zajedno u svijetu koji ne poznajemo: Roditeljstvo i odrastanje uz suvremene tehnologije u predškolskoj dobi

Živjeti zajedno u svijetu koji ne poznajemo: Roditeljstvo i odrastanje uz suvremene tehnologije u predškolskoj dobi

Dostupna istraživanja ukazuju na potencijalne dobrobiti suvremenih tehnologija vezane uz učenje i razvoj vještina, ali i na brojne opasnosti, povezujući rano i prekomjerno korištenje suvremenih tehnologija te izloženost određenim vrstama sadržaja s negativnim razvojnim ishodima. U ovom izlaganju biti će prikazani podaci o navikama upotrebe digitalnih medija među djecom predškolske dobi, koji proizlaze iz prvog nacionalnog istraživanja navika korištenja suvremenih tehnologija u predškolskoj dobi, provedenog od strane Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i Hrabrog telefona. Također će biti pružen pregled istraživanja koja identificiraju zaštitne i rizične čimbenike u korištenju suvremenih tehnologija u predškolskoj dobi te smjernica koje iz njih proizlaze.
Pročitajte više →

Dobar razvod 

Gledajući životno već u samom naslovu je prisutan antagonizam, dobar razvod kao takav i ne postoji, jer je negativan završetak nekog plana, želje ili obećanja kojeg smo primili i dali. Bilo koji da je razlog rastave, ipak je to osobni poraz za oboje partnera, htjeli mi to priznati ili ne: kriva procjena, neispunjena očekivanja, stradali ego, a visoki stupanj stresa pogotovo.
Pročitajte više →

Strah od škole

Iako su se neka djeca i ranije odvajala od roditelja (polaskom u vrtić, odlazak kod djeda i bake, odvajanje polaskom u školu se razlikuje od dotadašnjih odvajanja.

Pročitajte više →

Anksioznost kod djece

Anksioznost je neodređeni i neugodan osjećaj straha ili strepnje, tjeskoba koja djeluje i na misli i na doživljaje u tijelu. Dijete često govori o strahu, zatvara se u sebe, osjeća veliku napetost i zabrinutost. Odrasli ga često prepoznaju kao dijete koje općenito brine više od druge djece. Kad opisuje tjelesne reakcije, može govoriti o trbobolji, glavobolji, lupanju srca, znojenju, bolovima, a da takve tegobe nemaju organsku podlogu, liječnik kaže da je dijete zdravo. Za razliku od straha gdje je objekt ili izvor straha jasan, kod anksioznosti prijetnja koju dijete doživljava manje je jasna, produženog je trajanja i više utječe na cjelokupno psihičko stanje djeteta.
Pročitajte više →

Škola u prevenciji nasilja

Škola je odgovorna za nasilje koje se događa u školi i u blizini škole! Ravnatelj, nastavnici i stručni suradnici dužni su spriječiti i zaustaviti svaki oblik nasilja u školi te ako je potrebno, surađivati s policijom i centrom za socijalnu skrb. Važno je da se škola pobrine za postojanje ''sigurnog'' mjesta na koje se mogu skloniti oni koji se osjećaju žrtvama, da vlastitim primjerom (tj. ponašanjem zaposlenika škole) daje model nenasilnog i pozitivnog ponašanja te poštivanja učenika te da adekvatno nadgleda mjesta za koja učenici kažu da su potencijalna mjesta napada i zastrašivanja.

Pročitajte više →