Psiholozi | Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba

Ivan Šlabek

3. travnja 2024.
Naš tim

Ivan Šlabek diplomirao je psihologiju 2018. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radno iskustvo započeo je u području organizacijske psihologije, a za to vrijeme skupljao je savjetodavno iskustvo volontirajući u…Pročitajte više →

Pročitajte više →

Vanja Oparnica, mag. psihologije

15. rujna 2023.
Psiholozi

Vanja Oparnica diplomirao je psihologiju 2019. godine na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom studija, u sklopu udruge Hrabri telefon, volontirao je u Dječjoj kući Borovje. Rad s djecom, mladima…Pročitajte više →

Pročitajte više →

Dina Avdić, mag. psihologije

22. svibnja 2022.
Psiholozi

Dina Avdić diplomirala je psihologiju 2013. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2022. zaposlena je kao psiholog u Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba.

Pročitajte više →

Kate Tia Divizić, mag. psihologije

22. svibnja 2022.
Psiholozi

Kate Tia Divizić diplomirala je psihologiju 2019. godine na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Rad s djecom i roditeljima započela je kroz volontiranje u udruzi Hrabri telefon tijekom studiranja.

Pročitajte više →

Mirna Čagalj Farkas, mag. psihologije

18. lipnja 2021.
Psiholozi

Mirna Čagalj Farkas diplomirala je psihologiju 2017. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Do 2020. radila je na Hrabrom telefonu kao programska koordinatorica savjetodavnih linija za djecu, mame i tate…Pročitajte više →

Pročitajte više →

Doc. dr. sc. Bruna Profaca, prof. psiholog, klinički psiholog

14. lipnja 2021.
Partneri

Objavila više poglavlja u knjigama, desetak stručnih radova u časopisima i izlagala više od 25 radova na stručno-znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu.

Sudjeluje u stručnoj redakciji svih priručnika Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba, izrađivala i sudjelovala u izradi priručnika i letaka za roditelje, djecu i stručnjake.

Pročitajte više →

Ana Raguž, mag. psihologije

29. lipnja 2019.
Psiholozi

OBRAZOVANJE DIPLOMSKO: Studij psihologije, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, 2014-2015 STUPANJ: magistra psihologije, položen psihološki stručni ispit Hrvatske psihološke komore iz područja kliničke psihologije

Pročitajte više →

Ana Marija Španić, mag. psihologije, klinički psiholog

15. lipnja 2016.
Psiholozi

Ana Marija Španić je klinička psihologinja koja radi u Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, gdje provodi dijagnostički i tretmanski rad vezano uz djecu i mlade te osmišljava…Pročitajte više →

Pročitajte više →

Older Posts →

“

Kako da djeca vjeruju da vaši savjeti vode prema sreći ako vas ne vide sretnima? Najjači autoritet roditelja jest zadovoljstvo svojim životom. Ako vas ne vide opuštene, nasmiješene, ponekad bezbrižne i neozbiljne – djeca zaključe da vam je život naporan. I da će, slušajući vaše savjete, završiti kao vi, bez osmijeha. Zato odbijaju vaš savjet i u međuvremenu rade ono što ih veseli, crtaju stripove, igraju igrice. Jer im se čini da bi put do sreće trebao biti veseo.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako djeca pomažu roditeljima da odrastu“, autorice Radojke Sućeska Ligutić

“

Tijekom puberteta u dječjem mozgu događaju se takve biološke promjene da roditelji odjednom imaju osjećaj da ne poznaju vlastito dijete. Takve promjene potiču djecu da svu pažnju usmjere prema unutra. Tu introvertiranost roditelji ne bi smjeli shvaćati osobno, jer ona nije povezana s time da se vaš inače dobar odnos s djetetom pogoršao. Ona nije ni znak nedostatka povjerenja.

Dobro je znati

Iz knjige „Obitelji s tinejdžerima“, autora Jaspera Juula

“

Djeca ponekad ljute roditelje. Kad su frustrirani, roditelji se ponekad iskaljuju ljutitim optužbama. Umjesto da optužujete, recite što mislite i osjećate i/ili što biste željeli. Vjerojatnije je da će vas tinejdžeri poslušati ako im kažete kako se osjećate, umjesto da im govorite koliko su nepristojni ili u krivu.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako govoriti da bi tinejdžeri slušali i slušati što tinejdžeri govore“, autorica Adele Faber i Elaine Mazlish

“

Umjesto da zanemarujete osjećaje, priznajte osjećaje riječju ili zvukom. Umjesto da naređujete, opišite problem. Umjesto da tinejdžera napadnete, opišite što osjećate. Umjesto da okrivljujete, dajte informaciju. Umjesto da prijetite ili naređujete, ponudite izbor. Umjesto dugotrajnog predavanja, recite to jednom riječju. Umjesto da ukazujete na ono što nije u redu, pokažite svoje vrijednosti i/ili očekivanja.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako govoriti da bi tinejdžeri slušali i slušati što tinejdžeri govore“, autorica Adele Faber i Elaine Mazlish