Naš tim | Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada Zagreba

Ivana Ivančić, stručna prvostupnica sestrinstva

31. kolovoza 2018.
Medicinske sestre

OBRAZOVANJE2015. Program za stjecanje kompetencija nastavnika na Hrvatskom katoličkom sveučilištu2015. stručna prvostupnica sestrinstva2013. Zdravstveno veleučilište, izvanredni studij sestrinstva2003. položen stručni državni ispit za zanimanje medicinska sestra2001. srednja škola za medicinske sestre Vinogradska

Pročitajte više →

Vesna Jurčić, magistra sestrinstva

26. travnja 2016.
Medicinske sestre

E-mail: vesna.jurcic@poliklinika-djeca.hr OBRAZOVANJE 2014. Završen Diplomski sveučilišni studij „Promicanje i zaštita mentalnog zdravlja“ s zvanjem Magistra sestrinstva pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci 2005. Završen Stručni studij sestrinstva pri…Pročitajte više →

Pročitajte više →

Doc. dr. sc. Bruna Profaca, prof. psiholog, klinički psiholog

14. veljače 2016.
Psiholozi

Objavila više poglavlja u knjigama, desetak stručnih radova u časopisima i izlagala više od 25 radova na stručno-znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu.

Sudjeluje u stručnoj redakciji svih priručnika Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba, izrađivala i sudjelovala u izradi priručnika i letaka za roditelje, djecu i stručnjake.

Pročitajte više →

Marija Crnković, prof. psiholog, klinički psiholog

13. veljače 2016.
Psiholozi

Email: marija.krmek@poliklinika-djeca.hr ZNANSTVENO OBRAZOVANJE 1999.-2004. DODIPLOMSKO: Studij psihologije, Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu TEMA: Povezanost stupnja počinjenog nasilja sa starošću djeteta i veličinom grada STUPANJ: Diplomirani psiholog 2008. - danas …Pročitajte više →

Pročitajte više →

Renata Ćorić Špoljar, prof. psihologije, klinički psiholog

12. veljače 2016.
Psiholozi

Email: renata.coric@poliklinika-djeca.hr OBRAZOVANJE 2009. -danas - poslijediplomski doktorski studij iz socijalnog rada 2013. - priznat status kliničkog psihologa od strane Hrvatske psihološke komore 2001. - završen studij Psihologije na Filozofskom…Pročitajte više →

Pročitajte više →

Swea Jelić Tuščić, prof. psiholog

10. veljače 2016.
Psiholozi

E-mail: swea.jelic@poliklinika-djeca.hr OBRAZOVANJE: DODIPLOMSKO: Hrvatski Studiji Sveučilišta u Zagrebu, Studij psihologije, 2003-2009. TEMA: Povezanost velepetorih dimenzija ličnosti i rizičnog seksualnog ponašanja kod studenata Stupanj: diplomirani psiholog / profesor psihologije …Pročitajte više →

Pročitajte više →

Sanja Jusufbegović, prof. psiholog, klinički psiholog

9. veljače 2016.
Psiholozi

E-mail: sanja.sertic@poliklinika-djeca.hr OBRAZOVANJE DODIPLOMSKO: Diplomirala na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 1985. Tema: Emotivna stabilnost djece iz nepotpunih obitelji Stupanj: profesor psihologije 2013. Priznat status kliničkog psihologa od…Pročitajte više →

Pročitajte više →

Sena Puhovski, prof. psiholog, klinički psiholog i psihoterapeut

7. veljače 2016.
Psiholozi

E-mail: sena.puhovski@poliklinika-djeca.hr OBRAZOVANJE: DODIPLOMSKO: Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, 1996-2002 TEMA: Validacija upitnika o emocionalnom zlostavljanju Stupanj: profesor psihologije DODIPLOMSKO: Edukacijsko rehabilitacijski fakultet – smjer poremećaji u ponašanju,…Pročitajte više →

Pročitajte više →

Older Posts →

Piše: Prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander

Škola treba biti i obrazovna i odgojna institucija – nikakvo nasilje nije prihvatljivo

Riječ ravnateljicePosljednjih dana cijela zemlja pod snažnim je dojmom priče o nasilnom ponašanju učenika prema nastavniku i nasilnog odgovora tog nastavnika prema učenicima. Čini se da se javnost polarizirala na „mi i oni“ način te da je priča o jednom incidentu u čakovečkoj školi poprimila znatno veće razmjere. Govori se o pravima djece i nastavnika, o potrebama, pravilima, podršci odnosno nedostatku podrške, a nije dobro da se od strane pojedinih nastavnika djeca čak etiketiraju nasilnicima i da se poziva javnost na linč protiv te djece i njihovih roditelja, niti je prihvatljiv bilo kakav govor mržnje u javnom prostoru.

Objavljeno: 12. prosinca 2018. | Pročitajte više >

Kognitivno bihevioralna terapija: sinteza dva terapijska pravca

TemeKognitivno bihevioralna terapija jedan je od najraširenijih terapijskih pravaca. Relativno brzo i efikasno može pomoći u ublažavanju i uklanjanju neugodnih simptoma, stoga ju klijenti često odabiru. Iako se danas u govornom i pisanom obliku uvriježio naziv kognitivno bihevioralna terapija, radi se o dva posebna, iako bliska terapijska pravca. Danas većina terapeuta svoju orijentaciju opisuje kao kognitivno bihevioralnu, bez obzira koristi li u svom radu više kognitivni ili bihevioralni model psihopatologije.

Objavljeno: 13. veljače 2019. | Pročitajte više >

“

Kako da djeca vjeruju da vaši savjeti vode prema sreći ako vas ne vide sretnima? Najjači autoritet roditelja jest zadovoljstvo svojim životom. Ako vas ne vide opuštene, nasmiješene, ponekad bezbrižne i neozbiljne – djeca zaključe da vam je život naporan. I da će, slušajući vaše savjete, završiti kao vi, bez osmijeha. Zato odbijaju vaš savjet i u međuvremenu rade ono što ih veseli, crtaju stripove, igraju igrice. Jer im se čini da bi put do sreće trebao biti veseo.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako djeca pomažu roditeljima da odrastu“, autorice Radojke Sućeska Ligutić

“

Tijekom puberteta u dječjem mozgu događaju se takve biološke promjene da roditelji odjednom imaju osjećaj da ne poznaju vlastito dijete. Takve promjene potiču djecu da svu pažnju usmjere prema unutra. Tu introvertiranost roditelji ne bi smjeli shvaćati osobno, jer ona nije povezana s time da se vaš inače dobar odnos s djetetom pogoršao. Ona nije ni znak nedostatka povjerenja.

Dobro je znati

Iz knjige „Obitelji s tinejdžerima“, autora Jaspera Juula

“

Djeca ponekad ljute roditelje. Kad su frustrirani, roditelji se ponekad iskaljuju ljutitim optužbama. Umjesto da optužujete, recite što mislite i osjećate i/ili što biste željeli. Vjerojatnije je da će vas tinejdžeri poslušati ako im kažete kako se osjećate, umjesto da im govorite koliko su nepristojni ili u krivu.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako govoriti da bi tinejdžeri slušali i slušati što tinejdžeri govore“, autorica Adele Faber i Elaine Mazlish

“

Umjesto da zanemarujete osjećaje, priznajte osjećaje riječju ili zvukom.Umjesto da naređujete, opišite problem.Umjesto da tinejdžera napadnete, opišite što osjećate.Umjesto da okrivljujete, dajte informaciju.Umjesto da prijetite ili naređujete, ponudite izbor.Umjesto dugotrajnog predavanja, recite to jednom riječju.Umjesto da ukazujete na ono što nije u redu, pokažite svoje vrijednosti i/ili očekivanja.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako govoriti da bi tinejdžeri slušali i slušati što tinejdžeri govore“, autorica Adele Faber i Elaine Mazlish

“

Stručnjakinja za djecu, Bonnie Benard, kaže da djeca, kako bi postigla otpornost, „trebaju prisutnost barem jedne brižne osobe – nekoga tko nudi suosjećanje, nekoga tko razumije da bez obzira na to koliko se dijete loše ponašalo, ono u tom trenutku radi najbolje što može“. Vi trebate biti ta osoba, a podrška koju pružate djetetu pomaže mu da razvije kritičko razmišljanje i otpornost koji su mu potrebni da ostvari svoje potencijale.

Dobro je znati

Iz knjige „Understanding parental alienation“, autora Karen Woodall i Nick Woodall