Neposredna i akutna stresna reakcija u doba globalne pandemije i elementarnih nepogoda: Kako si pomoći?

Krizno razdoblje kroz koje upravo prolazimo generira stres kod većine ljudi te je očekivani porast u pojavnosti različitih oblika stresnih reakcija. Ovih smo dana svi svjedoci niza nepovoljnih zbivanja, što na globalnom nivou, a što u našem dvorištu. Vlada kolektivni osjećaj da smo se neželjeno i iznenada odjednom našli u ulozi kolateralne žrtve nekog zla, koje nas je sve zateklo nespremnima, ostavilo nas u čudu, promijenilo nam utabane putove svakodnevice, a da nas nitko ništa nije pitao, tražio dopuštenje, niti pripremio za ono što nas tek čeka. U stvari, za ono što mislimo da nam slijedi, budući da nitko nije upućen i ne pozna tajne budućnosti. Bez obzira na sav napredak suvremene znanosti i tehnologije, priroda svoje tajne otkriva samo rijetkima, koji velik dio svog života provedu proučavajući njene skrovite dubine.
Pročitajte više →

Živimo krizu: Podrška okoline je zaštitni faktor prvog reda, i kod djece i kod odraslih

„Zašto se ovo događa meni?“, Hoću li poludjeti?“ „Kako ću dalje odgajati svoje dijete?“„Mogu li izdržati ovaj strah?“ „Hoću li ikada biti opet mirna?“, „Dokle ovako?“…Poznato? Vjerojatno jako poznato svima ovih dana.Ovo su riječi koje govorimo sebi, drugima, čujemo kako ih netko govori na TV novinarima, čujemo ih na stubištu, na WhatsApp-u, od njih vrište društvene mreže, izgovaramo ih u samoći susreta sa sobom u zrcalu. Da, vjerojatno smo u krizi.       
Pročitajte više →

Razlika između multidisciplinarne dijagnostičke obrade i postupka vještačenja

U svome svakodnevnom radu susrećemo se s bezbroj vaših pitanja, nedoumica i strahova kojima se obraćate tijekom dolaska u Polikliniku u situaciji kada možete biti  izgubljeni između više sustava i mnoštva informacija koje ste dobili kako od stručnjaka iz drugih ustanova, tako od odvjetnika, prijatelja, susjeda, poznanika... Najviše i najčešće se nedoumice, pitanja i dileme roditelja pojavljuju tijekom postupka brakorazvoda, ponekad i zbog nerealnih očekivanja roditelja da će u nalazu pisati upravo ono što oni očekuju i kako oni vide situaciju. Ponekad roditelji i ulogu Poliklinike vide "iskrivljeno", na način da Polikliniku doživljavaju više kao pravosudnu, a ne zdravstvenu instituciju koja prvenstveno multidisciplinarno obrađuje, tretira i štiti djecu, te stručnjaci u nalaz pišu podatke relevantne za mentalno zdravlje i zaštitu djeteta, na što upućuje i sam naziv naše ustanove.
Pročitajte više →

Kako se naš um u stresnim situacijama brani obrambenim mehanizmima

U kliničkoj praksi, ali i u svakodnevnom životu, nerijetko nam klijenti, prijatelji i poznanici kažu kako im je ponekad teško razumjeti ponašanja drugih ljudi u stresnim situacijama. Navode kako bi očekivali da se ljudi ponašaju drugačije, doima im se kako djeci ili partnerima u situacijama konflikta nije stalo do njih, a nekada sumnjaju u stvarnu patnju čak i kada im kliničari kažu da njihova vlastita djeca "loše" . Tako sam čula rečenice poput “Ma da je tim izbjeglicama iz Sirije zaista tako loše, ne bi se djeca u kolonama smijala”, “Nije mi jasno zašto ljudi mahnito prazne police trgovine”, “Oni se ponašaju kao da se ništa ne događa”, “Naša kćer je odlično, uopće je nije pogodilo to što se dogodilo, niti ne priča o tom događaju, i nikada ne plače…” 
Pročitajte više →

Mentalni poremećaji roditelja – rizici za razvoj i zaštita dobrobiti djeteta

Gotovo svaka treća odrasla osoba ima neki mentalni poremećaj tijekom života. Oko dvije trećine žena i preko polovine muškaraca koji imaju neki mentalni poremećaj su roditelji. Istraživanja pokazuju da između 17,0 do 37,3% djece u općoj populaciji ima roditelja s mentalnim poremećajem. Djeca roditelja s mentalnim poremećajem imaju dva do trinaest puta veći rizik za razvoj problema mentalnog zdravlja u odnosu na svoje vršnjake čiji roditelji nemaju mentalni poremećaj. Djeca mlađe dobi su najvulnerabilnija, ali je rizik za djecu roditelja s mentalnim poremećajima za negativne psihosocijalne ishode prisutan u svim razvojnim fazama. Utjecaj mentalnog poremećaja roditelja na dijete je kompleksan i rezultat je interakcije genetskih, bioloških i okolinskih čimbenika.
Pročitajte više →
USKLAĐENOST RODITELJA U ODGOJU: Suradnja roditelja u odgoju je važnija za socioemocionalni razvoj djeteta od roditeljstva svakog roditelja zasebno

USKLAĐENOST RODITELJA U ODGOJU: Suradnja roditelja u odgoju je važnija za socioemocionalni razvoj djeteta od roditeljstva svakog roditelja zasebno

Usklađenost roditelja u odgoju (eng. co-parenting) se definira kao stupanj suradnje i podrške između dvije odrasle osobe koje su odgovorne za odgoj i podizane pojedinog djeteta. Osobe ne moraju biti u braku, one moraju dijeliti odgovornost za odgoj djeteta. Istraživanja usklađenosti roditelja u odgoju su započela na rastavljenim roditeljima, a kasnije su proširena na cjelovite obitelji s biološkim roditeljima djece, kao i suradnju između majke i drugih članova obitelji u odgoju djeteta te homoseksualne partnere koji zajednički odgajaju dijete.
Pročitajte više →
Kućni ljubimac kao član obitelji s djecom

Kućni ljubimac kao član obitelji s djecom

Velik broj djece i mladih u nekom trenu izrazi želju za kućnim ljubimcem, a gotovo svim roditeljima poznato je s koliko entuzijazma i ushićenosti djeca pristupaju tim živim bićima. Međutim, prilikom razmatranja odluke o nabavci kućnog ljubimca potrebno je uzeti u obzir brojne faktore kao što su mogućnosti, uvjeti, navike i obaveze cjelokupne obitelji.
Pročitajte više →