Obiteljske novogodišnje odluke: Kako postavljati ostvarive ciljeve?

Obiteljske novogodišnje odluke: Kako postavljati ostvarive ciljeve?

Ulazak u novu godinu mnogima od nas izgleda kao okretanje novog lista, kao novi početak i prilika za promjene. Nameće se pitanje što želimo postići, što želimo promijeniti i kako to učiniti. Iza nas nije ni desetak dana nove 2019. godine, a nekima se čini da su već propustili priliku za instant postajanjem novom i drugačijom osobom koja primjerice zdravo jede, redovno vježba, rano ustaje, ima bogat društveni život, uspješnu karijeru, miran je i staložen roditelj u svakoj situaciji, održava uzbudljiv partnerski odnos i tako dalje.  Zamišljajući 1. siječnja kao dan kada se čarobno toliko toga mijenja i kad postajemo netko drugi nesvjesno se osuđujemo na neuspjeh i nezadovoljstvo.
Pročitajte više →
Dijete i proslava Nove godine

Dijete i proslava Nove godine

Mnogi se roditelji pitaju  kako organizirati doček Nove godine s djecom. Dok se neki snađu s bakama, djedovima i drugim članovima obitelji koji su voljni pričuvati dijete tu noć, neki roditelji provode „najluđu noć u godini“ sa svojim mališanima, i mnogi od njih to rado čine. Doček Nove godine prilagođava se dobi djeteta.  
Pročitajte više →

Kako slijediti zdravi ritam sna kod djece i adolescenata

Spavanje je uobičajeni, tzv. cirkadijalni proces, kojim bez naše volje od trenutka rođenja, do smrti, upravlja središnji živčani sustav. San je od iznimnog značenja za sve segmente života, u svakoj životnoj dobi. Obzirom da se mozak razvija do 25 godine života, san je od osobitog kratkoročnog, ali i dugoročnog značenja u dječjoj dobi. Ovo se, poglavito odnosi na period adolescencije. Jedino u tom razdoblju, nikada prije i nikada poslije, dolazi do pomicanja biološkog sata, što posljedično utječe na potrebu duljega jutarnjeg spavanja, bez obzira na to kada se odlazi u krevet.
Pročitajte više →

Strah od škole

Iako su se neka djeca i ranije odvajala od roditelja (polaskom u vrtić, odlazak kod djeda i bake, odvajanje polaskom u školu se razlikuje od dotadašnjih odvajanja.

Pročitajte više →

Anksioznost kod djece

Anksioznost je neodređeni i neugodan osjećaj straha ili strepnje, tjeskoba koja djeluje i na misli i na doživljaje u tijelu. Dijete često govori o strahu, zatvara se u sebe, osjeća veliku napetost i zabrinutost. Odrasli ga često prepoznaju kao dijete koje općenito brine više od druge djece. Kad opisuje tjelesne reakcije, može govoriti o trbobolji, glavobolji, lupanju srca, znojenju, bolovima, a da takve tegobe nemaju organsku podlogu, liječnik kaže da je dijete zdravo. Za razliku od straha gdje je objekt ili izvor straha jasan, kod anksioznosti prijetnja koju dijete doživljava manje je jasna, produženog je trajanja i više utječe na cjelokupno psihičko stanje djeteta.
Pročitajte više →

Škola u prevenciji nasilja

Škola je odgovorna za nasilje koje se događa u školi i u blizini škole! Ravnatelj, nastavnici i stručni suradnici dužni su spriječiti i zaustaviti svaki oblik nasilja u školi te ako je potrebno, surađivati s policijom i centrom za socijalnu skrb. Važno je da se škola pobrine za postojanje ''sigurnog'' mjesta na koje se mogu skloniti oni koji se osjećaju žrtvama, da vlastitim primjerom (tj. ponašanjem zaposlenika škole) daje model nenasilnog i pozitivnog ponašanja te poštivanja učenika te da adekvatno nadgleda mjesta za koja učenici kažu da su potencijalna mjesta napada i zastrašivanja.

Pročitajte više →