Teme | Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada Zagreba

Drugi pogled na dječju depresiju

29. rujna 2021.
Novosti

Na prvi pogled depresija nam je uočljiva svojim neupitnim znacima potištenosti, niskom razinom raspoloženja, umorom i nedostatkom energije za obavljanje uobičajenih svakodnevnih aktivnosti. Često je praćena i tjelesnim tegobama koje pažnju mogu skrenuti u drugome smjeru tako da i ne pomišljamo kakav se splet misli i osjećaja krije iza tih tegoba. Kod djece su depresivna stanja dodatno prikrivena mogućom povišenom razinom uznemirenosti, razdražljivošću, negativizmom i otporima prema učenju, rastrešenošću pažnje koji su na prvi pogled daleko od potištenosti. Kod neke djece, osobito manjeg uzrasta može doći do smetnji u svakodnevnom funkcioniranju, usvojenosti vještina i navika, osobito spavanja i prehrane te teškoćama u odvajanju. Potištena djeca mogu pokazivati nezadovoljstvo i biti zahtjevna na način da žele da im se udovoljava, a kada željeno dobiju, njihovo se nezadovoljstvo vraća.

Pročitajte više →

Post-COVID sindrom u djece i mladih: Karika koja nedostaje

23. rujna 2021.
COVID-19

Denis je bez riječi gledao u svoj rad iz geografije u osmom razredu. Bio je to rad koji je svladao dan ranije, ali je njemu u tom trenutku izgledao kao da ga nikada ranije nije vidio. Nastavnik i kolege podsjetili su ga kako je vješto odgovarao na pitanja o toj temi tijekom prethodnog sata. "Nikada nisam ovo vidio", ustrajao je, postajući uznemiren, vrpoljeći se na stolici. Denis je prebolio koronu prije 7 mjeseci, simptomi su bili blagi, možda toliko da ne bi niti znao da je bolestan, da se njegovi roditelji nisu razboljeli, a on otišao na testiranje.

Pročitajte više →

Istine i zablude o tome što radi Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba

22. rujna 2021.
Novosti

Posljednjih nekoliko godina roditelji, odvjetnici, pa čak i naši kolege iz raznih sektora obraćaju nam se s pitanjima i zahtjevima iz kojih je jasno da su zbunjeni oko mogućnosti i ograničenja ingerencija Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba kao zdravstvene ustanove. U ovom tekstu donosimo odgovore na najčešća pitanja i zablude oko rada naše ustanove kako bismo olakšali suradnju s obiteljima, ali i stručnjacima koja je nužna kad se radi o zaštiti djece.

Pročitajte više →

Tretman djeteta nakon traume zlostavljanja

20. rujna 2021.
Novosti

Bez obzira na dob kad je dijete doživjelo traumatsko iskustvo, teškoće tijekom djetinjstva kumulativne su te su vidljive u različitim područjima dječjeg razvoja. Danas znamo kako bez ranih intervencija nakon teških iskustava može doći do poteškoća u psihosocijalnom funkcioniranju općenito - u kognitivnom razvoju i učenju, kao i do emocionalnih i socijalnih teškoća djeteta. Važno područje prevencije i intervencija u tretmanskom radu je obitelj gdje je osim traumatiziranom djetetu ključna podrška i njegovim (nezlostavljajućim) roditeljima.

Pročitajte više →

Prednosti primjene kognitivno bihevioralne terapije u kriznim situacijama

2. rujna 2021.
COVID-19

Krize ili krizna stanja su situacije ili negativni životni događaji koji dovode do drastičnih promjena okolnosti svakodnevnog životnog iskustva, u životu uzrokuju stres, napetost i narušavaju životnu ravnotežu.

Pročitajte više →

Odraslost u nastajanju- nova faza razvoja?

28. srpnja 2021.
Novosti

Adolescencija je razvojna faza koja obuhvaća vremensko razdoblje približno između 10. i 22.( prema nekim autorima i do 25.) godine života. Adolescencija vodi do nepovratnog prijelaza iz djetinjstva u odraslost. Često se vode rasprave je li se adolescencija posljednjih nekoliko desetljeća znatnije promijenila. Na takvo pitanje često dobijemo i proturječne odgovore: katkad djeluje kao da je se promijenila, a ponekad da je jednaka kakva je i bila.

Pročitajte više →

Od stabala (ne) vidjeti šumu: Mitovi o otuđenju

8. srpnja 2021.
Novosti

„Otuđenje djeteta“ postao je vrlo kontroverzan termin. Često se susrećemo s tezom da je otuđenje zapravo oružje koje koriste nasilni očevi da bi opravdali činjenicu da ih djeca odbijaju, izgovor koji koriste „loše“ majke ako djeca ne žele živjeti s njima i slično. Roditelji se u razvodima međusobno optužuju za otuđivanje djeteta i istina je da su ponekad te optužbe lažne, bilo namjerno ili iz istinski pogrešne procjene.

Pročitajte više →

Mentalno zdravlje djece i mladih: izazovi i perspektive

13. prosinca 2020.
Novosti

»Mentalno zdravlje djece i mladih: izazovi i perspektive« naziv je predavanja kojeg je doc. prim. dr. sc. Vlatka Boričević Maršanić, subspecijalistica dječje i adolescentne psihijatrije održala na međunarodnom stručnom skupu "Povezani za dobrobit djece: Multidisciplinarni pristup u dijagnostici i tretmanu traume u djetinjstvu u obiteljskom okruženju" u organizaciji Poliklinike i Grada Zagreba 9. listopada 2020., povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja.

Older Posts →

Ako samo promatraš, kao da zlostavljaš

Riječ ravnateljiceZaštitom djece bavim se već 40 godina, a na ovakve dane kad smo svi zaprepašteni zbog slučaja 2,5 godišnje djevojčice koja se u Klaićevoj bolnici bori za život, a sumnja se da je bila izložena zlostavljanju i zanemarivanju u obitelji, pitam se koliko smo u tih skoro pola stoljeća napredovali u zaštiti djece. Istina je da smo unaprijedili mnoge zakone, donijeli smjernice, protokole i direktive, ratificirali i potpisali razne konvencije, ali kad dođemo na pitanje zaštite konkretnog djeteta koje je izloženo zlostavljanju i zanemarivanju, još uvijek si postavljamo ista pitanja. U veljači smo se šokirali smrću tromjesečne bebe nakon navodno neliječene upale pluća u Bjelovaru; u ožujku smo se zgrozili nad slučajem ostavljene bebe u obiteljskoj kući u Zagrebu; prije nekoliko dana zgranula nas je vijest kako se dramatično povećao broj djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi u domovima, a danas svi strepimo za život dvoipol godišnje djevojčice iz Nove Gradiške.

Objavljeno: 3. travnja 2021. | Pročitajte više >

Drugi pogled na dječju depresiju

Novosti Teme Teškoće na putu odrastanjaNa prvi pogled depresija nam je uočljiva svojim neupitnim znacima potištenosti, niskom razinom raspoloženja, umorom i nedostatkom energije za obavljanje uobičajenih svakodnevnih aktivnosti. Često je praćena i tjelesnim tegobama koje pažnju mogu skrenuti u drugome smjeru tako da i ne pomišljamo kakav se splet misli i osjećaja krije iza tih tegoba. Kod djece su depresivna stanja dodatno prikrivena mogućom povišenom razinom uznemirenosti, razdražljivošću, negativizmom i otporima prema učenju, rastrešenošću pažnje koji su na prvi pogled daleko od potištenosti. Kod neke djece, osobito manjeg uzrasta može doći do smetnji u svakodnevnom funkcioniranju, usvojenosti vještina i navika, osobito spavanja i prehrane te teškoćama u odvajanju. Potištena djeca mogu pokazivati nezadovoljstvo i biti zahtjevna na način da žele da im se udovoljava, a kada željeno dobiju, njihovo se nezadovoljstvo vraća.

Objavljeno: 29. rujna 2021. | Pročitajte više >

“

Kako da djeca vjeruju da vaši savjeti vode prema sreći ako vas ne vide sretnima? Najjači autoritet roditelja jest zadovoljstvo svojim životom. Ako vas ne vide opuštene, nasmiješene, ponekad bezbrižne i neozbiljne – djeca zaključe da vam je život naporan. I da će, slušajući vaše savjete, završiti kao vi, bez osmijeha. Zato odbijaju vaš savjet i u međuvremenu rade ono što ih veseli, crtaju stripove, igraju igrice. Jer im se čini da bi put do sreće trebao biti veseo.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako djeca pomažu roditeljima da odrastu“, autorice Radojke Sućeska Ligutić

“

Tijekom puberteta u dječjem mozgu događaju se takve biološke promjene da roditelji odjednom imaju osjećaj da ne poznaju vlastito dijete. Takve promjene potiču djecu da svu pažnju usmjere prema unutra. Tu introvertiranost roditelji ne bi smjeli shvaćati osobno, jer ona nije povezana s time da se vaš inače dobar odnos s djetetom pogoršao. Ona nije ni znak nedostatka povjerenja.

Dobro je znati

Iz knjige „Obitelji s tinejdžerima“, autora Jaspera Juula

“

Djeca ponekad ljute roditelje. Kad su frustrirani, roditelji se ponekad iskaljuju ljutitim optužbama. Umjesto da optužujete, recite što mislite i osjećate i/ili što biste željeli. Vjerojatnije je da će vas tinejdžeri poslušati ako im kažete kako se osjećate, umjesto da im govorite koliko su nepristojni ili u krivu.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako govoriti da bi tinejdžeri slušali i slušati što tinejdžeri govore“, autorica Adele Faber i Elaine Mazlish

“

Umjesto da zanemarujete osjećaje, priznajte osjećaje riječju ili zvukom.Umjesto da naređujete, opišite problem.Umjesto da tinejdžera napadnete, opišite što osjećate.Umjesto da okrivljujete, dajte informaciju.Umjesto da prijetite ili naređujete, ponudite izbor.Umjesto dugotrajnog predavanja, recite to jednom riječju.Umjesto da ukazujete na ono što nije u redu, pokažite svoje vrijednosti i/ili očekivanja.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako govoriti da bi tinejdžeri slušali i slušati što tinejdžeri govore“, autorica Adele Faber i Elaine Mazlish

“

Stručnjakinja za djecu, Bonnie Benard, kaže da djeca, kako bi postigla otpornost, „trebaju prisutnost barem jedne brižne osobe – nekoga tko nudi suosjećanje, nekoga tko razumije da bez obzira na to koliko se dijete loše ponašalo, ono u tom trenutku radi najbolje što može“. Vi trebate biti ta osoba, a podrška koju pružate djetetu pomaže mu da razvije kritičko razmišljanje i otpornost koji su mu potrebni da ostvari svoje potencijale.

Dobro je znati

Iz knjige „Understanding parental alienation“, autora Karen Woodall i Nick Woodall