Adolescentno razdoblje je ono u kojemu se mladi ljudi konačno odvajaju od primarne obitelji, razdoblje kada prestaju biti djeca, a nisu još odrasli. Mladi ljudi imaju snažnu potrebu za osamostaljenjem, donošenjem odluka o sebi i svom životu. U skladu s razvojnim procesima, pružaju snažan otpor savjetima koji dolaze od odraslih. Prijateljstva s vršnjacima u tom razdoblju postaju iznimno važna. Prijatelji daju emocionalnu podršku, pružaju savjete i informacije, a sve to pogoduje i razvoju samopoštovanja. Tijekom adolescencije vršnjaci utječu na ponašanje adolescenata, možda čak i više nego roditelji. Mladi će otvorenije razgovarati s vršnjacima o ljubavi i seksualnosti, izlascima, zajedničkim interesima, najintimnijim mislima i osjećajima, što u većini slučajeva roditeljima neće biti drago i osjećati će se loše radi toga.

Mladi ne mogu birati i utjecati na neka ograničenja i pravila u školskom sustavu i roditeljskom domu, a najčešće su i ekonomski ovisni. Kao „dokaz“ samostalnosti i odraslosti, ostaje im odabir prijatelja i partnera, stoga su posebno osjetljivi na uplitanje starijih u njihov izbor.

Mladi imaju potrebu odlučivati o svom životu. Odabir partnera jedan je od načina na koji izražavaju svoj izbor, a ponekad je to jedino što mogu sami odabrati u tom razdoblju.

Mladić/djevojka  u vezi u kojoj postoji nasilje teško prihvaćaju savjete, jer ionako znaju da  veza nije dobra, a ne mogu je prekinuti. Jedino što im preostaje kad im netko od odraslih počne davati savjete su otpor i nekritična obrana partnera. Stoga je pred roditeljima koji imaju podatak da je njihov adolescent u vezi u kojoj trpi ili vrši nasilje težak zadatak.

Mladu osobu treba upozoriti na mane njezina izbora, a istodobno očekivati da će svoj gnjev i ljutnju iskaliti na odraslome, bilo da je on roditelj, učitelj ili stručnjak za mentalno zdravlje.

Što roditelj/nastavnik može učiniti kako bi pomogao mladoj osobi za koju sumnja da je izložena nasilju?

• biti spreman saslušati ako mladić ili djevojka pokaže želju za razgovorom

• prihvatiti svoje dijete, učenika… bez obzira na neslaganje sa njegovim/njezinim izborom partnera

• intervenirati u slučaju da primijeti znakove fizičkog nasilja, čak i ako mlada osoba to odbija. Iako se čini kao da oni ne žele intervenciju, odrasli svojom reakcijom (vođenje na liječnički pregled, prijavljivanje) pokazuju da im je stalo do adolescenta i da postoji osoba koja će ga zaštititi

Neki postupci nikako ne pomažu i treba ih izbjegavati:

• govoriti: “Jesam ti govorio(la) da ta osoba nije dobra za tebe“

• zabranjivati susrete s tom osobom,

• ustrajati na povjerenju i razgovoru ako mlada osoba nije na to spremna

• prigovarati zbog veze ili onog što smo učinili kao bismo pomogli, čak i ako posumnjamo da je ponovo u vezi s istom osobom

Piše: Nikolina Škrlec, dipl.soc.radnica

Druge teme ove autorice:

Nasilje u vezama mladih

Što je najbolji interes djeteta u procesu brakorazvoda roditelja

Razvodimo se, ali ostajemo roditelji

PROČITAJTE I PUBLIKACIJU: NASILJE U VEZAMA MLADIH: Je li moguće da je to ljubav?

NAPOMENA: Prenošenje tekstova i tema sa web stranice Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba dozvoljeno je uz navođenje autora, izvora i linka na izvorni tekst.

Print Friendly, PDF & Email