10. rujan Svjetski dan prevencije samoubojstava | Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba

Naslovna > Aktualno > Teme > 10. rujan Svjetski dan prevencije samoubojstava

Suicid kod djece i mladih

U posljednjem desetljeću u Hrvatskoj oko 1000 osoba godišnje počini samoubojstvo, što nas svrstava u red zemalja sa visokom stopom suicida. Na svako samoubojstvo dolazi još oko osam pokušaja, a oko tri puta više osoba intenzivno razmišlja o suicidu. Donedavno se smatralo da je rizik suicida zanemariv kod mladih, ali novija istraživanja pokazuju da, nažalost, i kod te populacije postoji suicidalni rizik.

Prema američkim podacima u razdoblju od 1980. do 1996. godine među adolescentima u dobi između 15 -19 godina broj suicida je porastao za 14%, a u dobi od 10-14 godine za 100%. U Hrvatskoj je u posljednjih deset godina 341 mlada osoba u dobi od 15.-19. godina počinila samoubojstvo.

Poznavajući život osoba možemo pronaći niz podataka koji ukazuju na veći suicidni rizik a to su: prisutnost psihotičnih simptoma, podatak o prijašnjim pokušajima, incidencija suicida u obitelji neke osobe, iskustvo zlostavljanja u obitelji.

Odrastanje samo po sebi nosi niz novih, nepoznatih životnih situacija što nerijetko dovodi do konfuzije, sumnje, nesigurnosti. Djetinjstvo, a pogotovo adolescencija obilježeni su snažnim strahovima vezanim uz očekivanja i pritisak društva.

“

Kako da djeca vjeruju da vaši savjeti vode prema sreći ako vas ne vide sretnima? Najjači autoritet roditelja jest zadovoljstvo svojim životom. Ako vas ne vide opuštene, nasmiješene, ponekad bezbrižne i neozbiljne – djeca zaključe da vam je život naporan. I da će, slušajući vaše savjete, završiti kao vi, bez osmijeha. Zato odbijaju vaš savjet i u međuvremenu rade ono što ih veseli, crtaju stripove, igraju igrice. Jer im se čini da bi put do sreće trebao biti veseo.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako djeca pomažu roditeljima da odrastu“, autorice Radojke Sućeska Ligutić

“

Tijekom puberteta u dječjem mozgu događaju se takve biološke promjene da roditelji odjednom imaju osjećaj da ne poznaju vlastito dijete. Takve promjene potiču djecu da svu pažnju usmjere prema unutra. Tu introvertiranost roditelji ne bi smjeli shvaćati osobno, jer ona nije povezana s time da se vaš inače dobar odnos s djetetom pogoršao. Ona nije ni znak nedostatka povjerenja.

Dobro je znati

Iz knjige „Obitelji s tinejdžerima“, autora Jaspera Juula

“

Djeca ponekad ljute roditelje. Kad su frustrirani, roditelji se ponekad iskaljuju ljutitim optužbama. Umjesto da optužujete, recite što mislite i osjećate i/ili što biste željeli. Vjerojatnije je da će vas tinejdžeri poslušati ako im kažete kako se osjećate, umjesto da im govorite koliko su nepristojni ili u krivu.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako govoriti da bi tinejdžeri slušali i slušati što tinejdžeri govore“, autorica Adele Faber i Elaine Mazlish

“

Umjesto da zanemarujete osjećaje, priznajte osjećaje riječju ili zvukom. Umjesto da naređujete, opišite problem. Umjesto da tinejdžera napadnete, opišite što osjećate. Umjesto da okrivljujete, dajte informaciju. Umjesto da prijetite ili naređujete, ponudite izbor. Umjesto dugotrajnog predavanja, recite to jednom riječju. Umjesto da ukazujete na ono što nije u redu, pokažite svoje vrijednosti i/ili očekivanja.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako govoriti da bi tinejdžeri slušali i slušati što tinejdžeri govore“, autorica Adele Faber i Elaine Mazlish