Naslovna > Aktualno > Teme > 10. rujan Svjetski dan prevencije samoubojstava

10. rujan Svjetski dan prevencije samoubojstava

  • 12. lipnja 2010.
  • Teme

Suicid kod djece i mladih

U posljednjem desetljeću u Hrvatskoj oko 1000 osoba  godišnje počini samoubojstvo, što nas svrstava u red zemalja sa visokom stopom suicida. Na svako samoubojstvo dolazi još oko osam pokušaja, a oko tri puta više osoba intenzivno razmišlja o suicidu. Donedavno se smatralo da je rizik suicida zanemariv kod mladih, ali novija istraživanja pokazuju da, nažalost, i kod te populacije postoji suicidalni rizik.

Prema američkim podacima u razdoblju od 1980. do 1996. godine među adolescentima u dobi između 15 -19 godina broj suicida je porastao za 14%, a u dobi od 10-14 godine za 100%. U Hrvatskoj je u posljednjih deset godina 341 mlada osoba u dobi od 15.-19. godina počinila samoubojstvo.

Poznavajući život osoba možemo pronaći niz podataka koji ukazuju na veći suicidni rizik  a to su: prisutnost psihotičnih simptoma, podatak o prijašnjim pokušajima, incidencija suicida u obitelji neke osobe, iskustvo zlostavljanja u obitelji.

Odrastanje samo po sebi nosi niz novih, nepoznatih životnih situacija što nerijetko dovodi do konfuzije, sumnje, nesigurnosti. Djetinjstvo, a pogotovo adolescencija obilježeni su snažnim strahovima vezanim uz očekivanja i pritisak društva.

Print Friendly, PDF & Email
Pročitajte još
Kako toksični stres djeluje na dječji mozak

Toksični stres u dječjoj dobi je tema od vrlo značajnog i rastućeg interesa. Razlozi tomu su brojni, kumulirani kroz godine istraživanja. Ona su dala nepobitne dokaze da stres/trauma u djece prouzrokuje brojne kratkoročne i dugoročne učinke, te predstavlja rizik za cijeli niz oboljenja u kasnijoj dobi. On primjerice značajno povećava pojavnost infarkta miokarda i karcinoma pluća, te imunoloških i malignih bolesti u odrasloj dobi, u usporedbi sa populacijom koja nije bila izložena stresu u djetinjstvu. Ne govorimo o stresu vezanom uz svakodnevne aktivnosti i izazove odrastanja, nego o onome stresu koji se javlja vezan uz nasilje u obitelji, svjedočenju tjelesnom nasilju, izloženosti tjelesnom kažnjavanju, zanemarivanju, seksualnom zlostavljanju, vršnjačkom nasilju i slično.

SAVJETI ZA DJECU I RODITELJE: Postoji li internetska igrica “Plavi kit” i kako se zaštititi

Roditelji, djeca, mladi i mediji ovih nam se dana javljaju s upitima vezanima za igru koja se navodno pojavila na Internetu. Iako nije službeno potvrđeno postojanje igre „Blue Whale“ ili „Plavi kit“ te se mnogi stručnjaci pitaju ima li uopće mjesta panici i je li riječ o senzacionalizmu, činjenica je da se navodna igrica „Plavi kit“ posljednjih tjedana posvuda spominje. Roditelji i djeca navode da im dolaze informacije o postojanju te igrice, koje ne moraju nužno biti točne, no šire strah i pobuđuju interes. Ako postoji „Plavi kit“ ili bilo koja igra sličnog sadržaja onda je to sušta  suprotnost od igre i ne bi je trebalo tako zvati.

BULLYING: Počinitelj nije nasilnik, on je dijete i treba pomoć kao i žrtva i promatrač
S djetetom je ključno graditi odnos povjerenja i sigurnosti od najranije dobi. To ne znači da dijete ne treba imati posljedice zbog svog ponašanja, no posljedice ponašanja ne smijemo brkati s nasiljem niti se usmjeravati samo na negativna ponašanja. Posljedica ponašanja je i pohvala, potkrepljenje, roditeljska pažnja koja se poklanja djetetu kad god se ponaša na način koji roditelji očekuju, kako smatraju da bi se dijete trebalo ponašati, sljedeći njihov primjer, u skladu s jasnim i nedvosmislenim pravilima.