Poliklinika na stručnom panelu Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike | Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba

Naslovna > Aktualno > Novosti > Poliklinika na stručnom panelu Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

Dana 22.rujna 2023.g. Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike organiziralo je povodom obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, panel pod nazivom „Važnost senzibilizacije, edukacije i prevencije u sprječavanju rodno uvjetovanog nasilja“. Panel je održan u Vršilnici – Novi dvori, Zaprešić.

Ispred Poliklinike panelu su prisustvovale ravnateljica, doc. prim. dr. sc. Vanja Slijepčević Saftić, spec. ped., subspec. dječje neurologije, zamjenica ravnateljice, dr. sc. Renata Ćorić Špoljar, klin.psih., te voditeljica dijagnostike i tretmana, dr. sc. Marija Crnković, klin.psih.

Na otvaranju događaja uvodna obraćanja održali su Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i državna tajnica doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin kao predstavnica Ministarstva unutarnjih poslova a skup je pozdravio i gradonačelnik Zaprešića, gospodin Željko Turk.

Marija Barilić, ravnateljica Uprave za obitelj i socijalnu politiku prezentirala je na skupu ključne smjernice i zaključke izvješća Grevio (Grupa stručnjaka za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji), a Margareta Mađerić, državna tajnica održala je uvod u panel „Postignuća Vlade RH u zaštiti žena i rodno uvjetovanog nasilja“.

U panel raspravi „Važnost senzibilizacije, edukacije i prevencije u sprječavanju rodno uvjetovanog nasilja” sudjelovali su Vesna Šerepac, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Miren Špek, Udruga za podršku žrtvama i svjedocima, psihologinja Maja Mamula iz Ženske sobe te Daška Leppe Pažanin, predstavnica Ministarstva pravosuđa i uprave.

Drugi pogled na dječju depresiju

Na prvi pogled depresija nam je uočljiva svojim neupitnim znacima potištenosti, niskom razinom raspoloženja, umorom i nedostatkom energije za obavljanje uobičajenih svakodnevnih aktivnosti. Često je praćena i tjelesnim tegobama koje pažnju mogu skrenuti u drugome smjeru tako da i ne pomišljamo kakav se splet misli i osjećaja krije iza tih tegoba. Kod djece su depresivna stanja dodatno prikrivena mogućom povišenom razinom uznemirenosti, razdražljivošću, negativizmom i otporima prema učenju, rastrešenošću pažnje koji su na prvi pogled daleko od potištenosti. Kod neke djece, osobito manjeg uzrasta može doći do smetnji u svakodnevnom funkcioniranju, usvojenosti vještina i navika, osobito spavanja i prehrane te teškoćama u odvajanju. Potištena djeca mogu pokazivati nezadovoljstvo i biti zahtjevna na način da žele da im se udovoljava, a kada željeno dobiju, njihovo se nezadovoljstvo vraća.

Objavljeno: 29. rujna 2021. | Pročitajte više >

“

Kako da djeca vjeruju da vaši savjeti vode prema sreći ako vas ne vide sretnima? Najjači autoritet roditelja jest zadovoljstvo svojim životom. Ako vas ne vide opuštene, nasmiješene, ponekad bezbrižne i neozbiljne – djeca zaključe da vam je život naporan. I da će, slušajući vaše savjete, završiti kao vi, bez osmijeha. Zato odbijaju vaš savjet i u međuvremenu rade ono što ih veseli, crtaju stripove, igraju igrice. Jer im se čini da bi put do sreće trebao biti veseo.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako djeca pomažu roditeljima da odrastu“, autorice Radojke Sućeska Ligutić

“

Tijekom puberteta u dječjem mozgu događaju se takve biološke promjene da roditelji odjednom imaju osjećaj da ne poznaju vlastito dijete. Takve promjene potiču djecu da svu pažnju usmjere prema unutra. Tu introvertiranost roditelji ne bi smjeli shvaćati osobno, jer ona nije povezana s time da se vaš inače dobar odnos s djetetom pogoršao. Ona nije ni znak nedostatka povjerenja.

Dobro je znati

Iz knjige „Obitelji s tinejdžerima“, autora Jaspera Juula

“

Djeca ponekad ljute roditelje. Kad su frustrirani, roditelji se ponekad iskaljuju ljutitim optužbama. Umjesto da optužujete, recite što mislite i osjećate i/ili što biste željeli. Vjerojatnije je da će vas tinejdžeri poslušati ako im kažete kako se osjećate, umjesto da im govorite koliko su nepristojni ili u krivu.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako govoriti da bi tinejdžeri slušali i slušati što tinejdžeri govore“, autorica Adele Faber i Elaine Mazlish

“

Umjesto da zanemarujete osjećaje, priznajte osjećaje riječju ili zvukom. Umjesto da naređujete, opišite problem. Umjesto da tinejdžera napadnete, opišite što osjećate. Umjesto da okrivljujete, dajte informaciju. Umjesto da prijetite ili naređujete, ponudite izbor. Umjesto dugotrajnog predavanja, recite to jednom riječju. Umjesto da ukazujete na ono što nije u redu, pokažite svoje vrijednosti i/ili očekivanja.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako govoriti da bi tinejdžeri slušali i slušati što tinejdžeri govore“, autorica Adele Faber i Elaine Mazlish

“

Stručnjakinja za djecu, Bonnie Benard, kaže da djeca, kako bi postigla otpornost, „trebaju prisutnost barem jedne brižne osobe – nekoga tko nudi suosjećanje, nekoga tko razumije da bez obzira na to koliko se dijete loše ponašalo, ono u tom trenutku radi najbolje što može“. Vi trebate biti ta osoba, a podrška koju pružate djetetu pomaže mu da razvije kritičko razmišljanje i otpornost koji su mu potrebni da ostvari svoje potencijale.

Dobro je znati

Iz knjige „Understanding parental alienation“, autora Karen Woodall i Nick Woodall