Povodom početka školske godine i nastave u emisiji “Zdravlje na kvadrat” na Novoj TV emitiran je prilog na temu počinje li nastava prerano, s obzirom da veliki broj djece navečer ima različite aktivnosti? Sugovornica je bila doc. prim. dr. sc. Vanja Slijepčević Saftić, neuropedijatrica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba koja je kazala da pomicanje početka nastave za sat vremena kasnije ima značajne dobre efekte za adolescentnu populaciju, ali ne za djecu u osnovnoj školi:
“Pomicanje sata ima veoma značajne efekte na dugoročnu kvalitetu života, na postignuća, na socijalnu implementaciju takve djece, na zadovoljstvo unutar obitelji… Svi su ti učinci usko vezani uz ritam sna, koji je specifičan u adolescentnoj populaciji, jer samo u populaciji adolescenata hormon melotnin, koji upravlja snom i budnošću, izlučuje se dva sata kasnije nego u dječjoj i odrasloj populaciji. Početak nastave u 7 ili 8 sati, remeti adolescentima noćni ritam organizma, cijelu vertikalu lučenja hormona, poput kortizola i leptonina, a to remeti brojne funkcije. Ne samo san, nego imunološki sustav, srčano žilne bolesti, značajno više se javljaju vezano uz ustezanje sna, ali sa jednim dugoročnim učinkom.”
Javlja se svojevrsna epidemija prepodražljivih mladih osoba. zatim se oni trude prevariti bioritam ispijanjem kava ili bioenergetskih pića.
“Adolescenti koji spavaju oko 5 sati ili kraće, će imati učinak kao da su popili 1,5 promil alkohola – dakle smanjenje kognitivnih i svih drugih sposobnosti koji su imanentni toj propulzivnoj mladoj pametnoj generaciji. U slučaju nedovoljnog spavanja događaju se promjene u čeonom dijelu mozga, odgovornim da se ponašamo racionalno, koje djeluju tako da suprimiraju centar za racinoalno ponašanje. Samim time neki dugi dio mozga, koji zovemo emotional brain kaže: Impulzivan si, možeš voziti 250 km na sat, želiš da ti bljeskaju s druge strane… Taj drugi dio mozga tada predominira. Optimalno je 8,5 do 9,5 sati sna, no prosječni adolescent spava oko 5 sati. Kada biste dijete od 2 godine probudili svako jutro u 6 sati da bi bilo spremno za život kada krene u vrtić i u osnovnu školu, to je isto kao kad budite adolescente u 6 sati ujutro da bi bili spremni za život koji će uslijediti za 10-tak ili 12 odina. Osim toga je nedovoljno sna jedan od čimbenika sve češće pojavnosti pretilosti kod mladih: suprimiranjem određenih hormonskih aktivnosti vezanih uz kratki san, 5 sati i kraće, zapravo se povećava osjećaj gladi, i to osjećaj gladi za ugljikohidrate. I zbog toga ujutro često vidimo red od 10 do 20 ljudi pred pekarnicima među kojima je 90% adolescenata.”
Zanimljivo je da vikendima adolescenti nastoje nadoknaditi taj nedostatak sna no spavanje duže vikendima ne pomaže:
“Prelaze iz faze kratkog u faze dugog spavanja, i to je danas poznato pod imenom social jet lag. to znači kao da za 2 vremenske zone lete svaki vikend subotu i nedjelju tamo i natrag. “, zaključno je kazala doc. prim. dr. sc. Vanja Slijepčević Saftić.
