O tome kako se suočavamo sa stresom epidemije te kako očuvati mentalno zdravlje tijekom “života na distanci” govorilo je u emisiji ZOOM Zagreb urednice Hane Tabaković Baksa na Z1 televiziji 1. prosinca 2020. U emisiji su gostovali psihologinja Poliklinike Ella Selak Bagarić i psiholog dr. sc. Igor Mikloušić, pokretač web platforme Psihološka pomoć.
“Mi svi stručnjaci mentalnog zdravlja naglašavamo kako se situacija mijenja iz tjedna u tjedan, pa više ne znamo što nas očekuje i zapravo smo odustali od korištenja izraza novo normalno. Novo normalno nam je stalno neko novo normalno. Kada kažemo nešto da je novo i da je to sad normalno, to znači da se možemo prilagoditi na to, a zapravo se mi trebamo prilagođavati novim mjerama svakodnevno, ne znajući zapravo što će nam sutra donijeti. Iz kliničke prakse vidimo da je doista situacija stresna za sve. Više ne možemo govoriti o rizičnim skupinama: svi smo u riziku po naše mentalno zdravlje. To uvelike ovisi o tome koji su naši mehanizmi suočavanja i nošenja sa stresom, i koji su naši resursi koje koristimo da bismo se bolje nosili sa situacijom. Vježbe disanja jesu nešto što je znanstveno dokazano da pomaže barem trenutno, u momentu kada osjetimo psihološku iscrpljenost, kada su naše rezerve za suočavanje negdje pri kraju i barem se pokušamo malo opustiti i nekako revidirati koje su to naše brige: rješavamo one na koje možemo utjecati, a one velike poput pandemije nažalost nisu nešto što je u našoj kontroli i onda se zaista možemo brinuti samo o zdravlju, kako onom tjelesnom tako i o mentalnom”, rekla je Ella Selak Bagarić.
Dr. sc. Mikloušić je naglasio: “Ono što je dosta teško u ovoj krizi je da upravo mjere koje nam pomažu u širenju virusa su one koje na nas ostavljaju psihičke posljedice. Izostanak fizičkog dodira i kontakata sa bliskim ljudima, a to je inače ono što nam pomaže da budemo otporni na nekakve teške trenutke – to nam je u ovom trenutku ograničeno. Ovo je jedan zahtjevan period u našim životima, možemo se samo nadati da će što kraće trajati i da ćemo iz ovoga izaći sa najmanjim mogućim negativnim posljedicama na naše mentalno zdravlje.”
Oboje psihologa su naglasili kako je u suočavanju sa stresom epidemije veoma korisno potražiti i relevantne informacije i stručne članke na dostupnim i vjerodostojnim platformama: web stranica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba te platforme “Podrška na dlanu” na službenoj web stranici Grada Zagreba i platforma Psihološka pomoć.hr.
“Što se tiče novog normalnog i kako je on mene pogodio. “Mislim da načini nošenja sa stresom ovise o osobinama ličnosti i karakteristikama svake osobe, za svakog ponaosob, postoje neke tehnike kako da se sa time uspješnije nosimo, koje pokušavamo primijeniti svi u svom životu. Neke jednostavne stvari možemo koristiti da si pomognemo u ovim trenucima: da ne zapostave svoje dnevne rutine; da nađu ispušne ventile – neku aktivnost koja ih usrećuje i da nađu vremena za to tijekom dana; da ne zanemaruju svoje fizičko zdravlje, da se bave fizičkim aktivnostima koliko je to moguće. I ono što je možda najvažnije da na neki način ograniče unos tih informacija o koronavirusu koje se mijenjaju iz dana u dan. Dovoljno je da ih pratite 15 do 20 minuta, nađite jedan vjerodostojni izvor kojeg ćete pratiti i ostatak dana posvetite nečem drugom i stvarima koje možete mijenjati, a ne trošite previše vremena na stvari koje zaista ne možete promijeniti”, savjetuje Mikloušić.
“Kada niste dobro ne možete pomoći ni nekom drugom. Kako se brinemo kad imamo druge simptome nekih bolesti, tako se moramo brinuti i o tome kako spavamo, kako jedemo, kako se nosimo sa svime onim što se u jednom danu dogodi. Ne morate se uputiti nekom stručnjaku mentalnog zdravlja. Nekad je dovoljno pročitati neki tekst koji je napisan na jasan način, dobiti kratke informacije i doista pokušati na ono što znanost i struka upozoravaju u ove dane: neće naše brige i poteškoće same od sebe proći. Ove dane u stresnim okolnostima imamo priliku raditi na sebi i zapravo jačati svoju psihološku otpornost i načine suočavanja. Vidimo što nam je prije pomoglo kad smo bili pod stresom, što paše našem organizmu, i naučimo neke nove stvari, npr. tehnike relaksacije i disanja. I onda kada osjetimo znakove koji upućuju da smo pod stresom, od tjelesne napetosti do toga da se teško koncentriramo, da imamo možda burnije reakcije – tada se treba se tada sjetiti onoga što nam pomaže i to primijeniti.”, poručila je psihologinja Selak Bagarić.
