T portal: “Zamke virtualnog svijeta: Stalno uspoređivanje s drugima može produbiti nesigurnost i nezadovoljstvo”

Na koje sve načine društvene mreže poput Facebooka ili Instagrama utječu na psihu tinejdžera te na koji se način mogu nositi s izazovima virtualne stvarnosti, tema je o kojoj je novinarka T portala Elma Katana razgovarala sa psihologinjom Teom Brezinšćak:

“Psihologinja Tea Brezinšćak iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba otkrila je nekoliko važnih aspekata ovog problema kad se radi o onima koji su u najosjetljivijim godinama – adolescentima.

‘Rijetko se prikazujemo onakvima kakvi u potpunosti jesmo, sa svim svojim pogreškama, slabostima i nesigurnostima. Biramo najbolje od niza fotografija, brišemo im sitne nedostatke, označavamo da smo posjetili neko zanimljivo mjesto ili fotografije koje dokazuju da se zabavljamo s prijateljima… Svjesno ili manje svjesno biramo sadržaje koji nas prikazuju onakvima kakvima bismo željeli da nas drugi vide, odnosno nastojimo upravljati dojmom koji ostavljamo’, objašnjava za tportal psihologinja Tea Brezinšćak i dodaje kako nas stalna izloženost uljepšanim slikama tuđih života može navesti da se počnemo uspoređivati s drugima.

‘Posebno su ranjivi adolescenti, kojima je zbog razvojne faze u kojoj se nalaze izrazito važno mišljenje svojih vršnjaka, imaju snažnu želju da se osjećaju prihvaćeno od drugih i često se osjećaju kao da ih svi promatraju i prosuđuju. Odraslima njihove brige mogu izgledati pretjerano, ali adolescenti tek uče kako se izboriti sa svojim nesigurnostima. Životi svih drugih mogu nam izgledati sretniji i ispunjeniji. Možemo se početi osjećati nezadovoljno sobom, nedovoljno privlačno, uspješno ili prihvaćeno od drugih, što potvrđuju i istraživanja.Takvi osjećaji mogu biti snažniji ako je naša slika o sebi krhkija, borimo se s emocionalnim teretima depresije ili anksioznosti, osjećamo se usamljenima ili prolazimo kroz emocionalno teško razdoblje’, rekla je.

Istraživanja pokazuju da osobe koje pate od različitih emocionalnih teškoća ili niskog samopouzdanja provode više vremena uz društvene mreže.

Većini adolescenata društvene mreže ipak su pozitivno iskustvo

Ipak, to ne znači da boravak na društvenim mrežama uzrokuje ove teškoće.

‘Jednako je moguće da osobe koje se susreću s ovim teškoćama naginju društvenim mrežama tražeći prihvaćanje, potvrdu drugih, utjehu ili bijeg od vlastitih emocija i usamljenosti, što često vidimo u svakodnevnom radu s adolescentima. S druge strane, ovi su adolescenti ujedno ranjiviji na negativne utjecaje društvenih mreža pa stalno uspoređivanje s drugima zapravo može produbiti njihovu nesigurnost, nezadovoljstvo i osjećaj izoliranosti. Za većinu adolescenata društvene mreže ipak su pozitivno iskustvo’, objašnjava T. Brezinšćak.

Istraživanja potvrđuju da ako društvene mreže prvenstveno koristimo da bismo ostali povezani s drugima, one mogu imati pozitivan učinak na našu psihološku dobrobit.

‘Primjerice, adolescenti koji zajedničko vrijeme s prijateljima provode i na društvenim mrežama, svoja prijateljstva opisuju čvršćima i bliskijima, a zbog stalne dostupnosti prijatelja imaju veći osjećaj podrške u odnosima. Skrivenima iza ekrana može nam biti lakše podijeliti svoje osjećaje s drugima, što može produbiti odnose, a upravo ta udaljenost može olakšati stvaranje prijateljstava adolescentima koji su sramežljiviji ili socijalno anksiozni. U današnje vrijeme brojnih odlazaka u udaljene gradove ili čak inozemstvo iz ekonomskih razloga društvene mreže ujedinjuju članove obitelji i prijatelje’, kaže psihologinja.

Manja djeca pak informacije iz medija uzimaju zdravo za gotovo i ne propituju njihovu točnost ili namjere s kojima su im prezentirane, dodaje.

‘Sposobnost kritičkog promišljanja napreduje s dobi, no u trenucima emocionalne preplavljenosti može biti teško vidjeti stvarnu sliku. Stoga je čak i adolescente ponekad važno podsjetiti da život rijetko izgleda onako savršeno kako ga se ponekad prikazuje na društvenim mrežama. Svatko od nas ima svoje nesigurnosti, poraze, trenutke usamljenosti i tuge, svi smo ranjivi. Mijenjanje očekivanja da u svakom trenutku moramo biti savršeni i osjećati se sretno pomaže nam da prihvatimo sebe i lakše se nosimo s izazovima, što mnogi od nas uče cijeli život’, objašnjava psihologinja.

Tehnologija promijenila način na koji komuniciramo i izražavamo sebe

Kada se dogodi nešto što nas ispunjava radošću ili nas na drugi način emocionalno dotakne, sve više ljudi će najprije izvaditi svoj pametni telefon kako bi zabilježili taj trenutak, posebno među mladima, kaže.

‘Ove generacijske razlike često vidimo na koncertima, na kojima adolescenti nerijetko budu usmjereni na snimanje najdražih pjesama umjesto da slušaju i dožive glazbu u tom trenutku. Jedna autorica opisala je to sljedećim riječima – iskustvo proživljavanja povijesti i umjetnosti zamijenjeno je digitalnom reprezentacijom. Drugim riječima, umjesto proživljavanja postaje važno zabilježiti to iskustvo kako bismo mu se mogli vratiti u budućnosti i podijeliti ga s drugima, a upravo nas to udaljava od proživljavanja tog trenutka ovdje i sada. Zaboravljamo biti prisutni u tom trenutku i povezani s drugima koji su s nama’, rekla je psihologinja.

Međutim istraživanja pokazuju da čak i adolescentima počinje nedostajati osjećaj stvarne prisutnosti u trenutku i da sve češće imaju želju vratiti ga.

‘Brojni adolescenti iznose doživljaj da zbog uronjenosti u virtualni svijet ponekad stavljaju svoje odnose s drugima ili aktivnosti na drugo mjesto. Napredak u tehnologiji promijenio je način na koji komuniciramo s drugima i izražavamo sebe, pri čemu ga je u mnogim aspektima zapravo olakšao i obogatio. Taj će se trend zasigurno nastaviti, a na svakoj novoj generaciji će biti izazov kako da tehnologija ne ovlada njima i njihovim životima, već da oni vladaju njome’, rekla je psihologinja.

Ljudi su oduvijek imali potrebu dijeliti iskustva koja su im značajna s drugima, dodaje.

‘Kada se dogodi nešto što nas je ispunilo emocijama, bile one ugodne, bile neugodne, često prvo poželimo to ispričati nekome s kime smo bliski. S društvenim mrežama to je dobilo neke nove aspekte. Broj osoba s kojima dijelimo detalje svog života mnogo je veći i ne uključuje samo krug ljudi s kojima smo jako bliski, a komuniciranje putem ekrana stvara osjećaj lažne privatnosti, zbog koje ljudi nerijetko nisu u potpunosti svjesni koliko su zapravo podijelili s drugima. To može biti posebno izraženo kod adolescenata, kod kojih tek sazrijevaju dijelovi mozga koji im omogućuju da promisle posljedice svojih ponašanja, zbog čega mogu biti nedovoljno mudri sa svojim objavama ili se čak dovesti u opasnost’, upozorava Brezinšćak.

Ovisnost o lajkovima

‘U istraživanjima se pokazalo da nas lajkovi, odnosno pozitivne povratne informacije o nama putem društvenih mreža, ispunjavaju ugodnim emocijama, što se čak može izmjeriti i dokazati snimanjem mozga. Međutim zadovoljstvo koje nam pružaju je kratkog vijeka pa se javlja potreba da to doživimo opet, koja nije jedinstvena samo za adolescente, već zajednička svima. Reakcije drugih mladima su posebno važne kada su nesigurni u sebe, usamljeni ili nezadovoljni životnim okolnostima pa potraga za lajkovima može postati način na koji zapravo pokušavamo vratiti izgubljeni osjećaj vlastite vrijednosti, prihvaćenosti i pripadanja’, objašnjava psihologinja.

Društvene mreže postale su nezaobilazan dio svakodnevnog života mnogih, a posebno mlađih generacija.

‘Ponekad se susrećemo s roditeljima koji se pitaju bi li možda najbolje rješenje bilo isključiti djecu iz virtualnog svijeta. Razmišljajući o tom pitanju, važno je biti svjestan da su društvene mreže donijele niz mogućnosti koje mladi koriste. One omogućuju brzu i učinkovitu komunikaciju, stalnu dostupnost bliskih osoba, mogu učiniti prijateljstva bliskijima, mjesto su gdje adolescenti mogu istraživati svoje interese i stjecati znanja o njima… Potpuna zabrana mladima stoga može predstavljati gubitak ili čak otežati odnose s drugima, što ponekad vidimo u praksi, kao i stvoriti osjećaj nerazumijevanja roditelja. Istovremeno, važno je biti svjestan mogućih rizika. Jednako kao i na školskom igralištu ili na putu do škole, adolescenti putem društvenih mreža mogu biti izloženi potencijalnim opasnostima. Djeci ne branimo da hodaju ulicom, već ih učimo kako prijeći cestu, da ne smiju razgovarati s nepoznatim osobama, kome da se obrate ako se izgube ili trebaju pomoć… Na isti način je potrebno današnje generacije djece od rane dobi odgajati da budu sigurni i u virtualnom svijetu’, otkriva ona.

Konkretni savjeti za roditelje

  1. Odgodite otvaranje prvog djetetovog profila na društvenim mrežama do propisane dobi (npr. 13 godina u slučaju Facebooka, Instagrama i Snapchata)
  2. Budite prisutni kada dijete otvori svoj prvi profil na društvenoj mreži, zajedno istražite mogućnosti koje ona pruža i sigurnosne postavke
  3. Dogovorite s djetetom pravila korištenja društvenih mreža  
  4. Pratite online aktivnosti svojih školaraca, a kod adolescenata se oslonite na razgovor
  5. Pokažite iskren interes i znatiželju – razgovarajte sa svojim adolescentom o tome kako voli provoditi vrijeme na nekoj društvenoj mreži, o njegovim interesima ili najdražim jutjuberima
  6. Razgovarajte o online i offline uzorima svog adolescenta, primjerice pitajte ga koje jutjubere prati, a koji mu se ne sviđaju i zašto
  7. Od rane dobi razvijajte kritičnost svog djeteta – potičite dijete da informacije kojima je izložen u virtualnom svijetu ne uzima zdravo za gotovo
  8. Gradite zdravu sliku o sebi – učite djecu da budu ponosni na svoj trud i uspjehe te nježni prema sebi kada ne uspiju
  9. Budite podrška djetetu u stvaranju prijateljskih odnosa i od rane dobi potičite druženja i igru bez ekrana
  10. Budite dobar primjer – njegujte bliske obiteljske i prijateljske odnose, provodite zajedničko vrijeme u prirodi ili druženju daleko od pametnih telefona, ostavite pametni telefon sa strane kada razgovarate ili tijekom zajedničkog ručka…
  11. Ako primijetite promjene u raspoloženju ili ponašanju svog adolescenta koje vas zabrinjavaju, obratite se za savjet psihologu koji će vam pomoći procijeniti postoji li potreba za podrškom ili se radi o nečem očekivanom za ovu razvojnu fazu

Korisni savjeti za adolescente

  1. Uvijek tri puta promislite prije nego što kliknete ‘objavi’, posebno ako ste ispunjeni emocijama
  2. Ako ne biste željeli da neku fotografiju ili objavu vide vaši roditelji, nastavnici i širi krug ljudi, nemojte je objaviti ni slati u privatnoj poruci
  3. Prihvaćajte prijateljstva samo onih osoba koje osobno poznajete – budite svjesni da se neke osobe mogu lažno predstavljati kako bi vam se približile
  4. Neka lozinka vašeg profila bude tajna – nemojte je dijeliti s drugima, čak ni bliskim prijateljima, kako ne bi dospjela u pogrešne ruke
  5. Čuvajte svoju privatnost – na svom profilu nemojte dijeliti svoje osobne podatke (npr. broj telefona ili ime škole), mjesta kojima se krećete ili druge podatke koje bi netko mogao iskoristiti
  6. Primijetite li objavu u kojoj se nekoga vrijeđa, ponižava, prijeti mu se ili ga se nastoji izbaciti iz društva, nemojte je prosljeđivati
  7. Ako se u takvoj objavi ili poruci radi o vama, nemojte odgovarati na nju, potražite podršku odrasle osobe te, nakon što ste napravili snimak ekrana, prijavite objavu društvenoj mreži
  8. Zauzmite se za druge – ako uočite neprimjerenu objavu, obavijestite osobu o kojoj se radi i poduzmite korake koje biste poduzeli da se radi o vama
  9. Pratite svoje navike – razmislite postoji li nešto što je palo u sjenu zbog vremena koje provodite na društvenim mrežama (npr. biste li se voljeli više družiti, više vremena posvetiti nekom hobiju ili ispraviti neke ocjene) i posvetite se tome
  10. Podijelite savjete o tome kako sigurno provoditi vrijeme na društvenim mrežama s mlađim članovima obitelji”

Tekst u cijelosti pročitajte na T portalu

Fotografija: Matej Grgić/T portal

Print Friendly, PDF & Email