Na T portalu je objavljen razgovor s psihologinjom Miom Roje o tome sa savjetima za roditelje o tome kako najbezbolnije proći prilagodbu na vrtić. Novinarka Elma Katana tako piše: “Polazak u vrtić predstavlja velik događaj u životu djeteta, ali i roditelja. Djetetu može biti teško i zastrašujuće prvo odvajanje te ostajanje s nepoznatim odraslima i djecom, a ni roditeljima nije puno lakše, kaže psihologinja Mia Roje iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih.
‘Za sve što je novo trebamo period navikavanja, što se osobito odnosi na djecu kojoj je osjećaj sigurnosti od velike važnosti. Sigurnost djetetu daju prostor u kojem spava, najdraže igračke, poznati ljudi koje redovito viđa, svakodnevna rutina koja mu omogućuje predvidljivost njegova dana i tako dalje. Polaskom u vrtić sve opisano se mijenja i time dijete osjeća nesigurnost, tako da je sasvim prirodno da se treba naviknuti te ponovno uspostaviti sigurnost i povjerenje. Razvojno gledano, djetetu se u dobi od oko šest mjeseci javljaseparacijska anksioznost, odnosno strah od napuštanja sigurnosti emocionalno bliskih osoba. Svoj vrhunac separacijska anksioznost obično doživljava u razdoblju prvog dužeg odvajanja, a često je to upravo polazak u jaslice ili vrtić. Neka djeca lakše ostvare prilagodbu, a neka teže. Neka djeca mogu potpuno dobro funkcionirati u vrtiću prvih nekoliko dana ili tjedana pa tek onda doživjeti ‘krizu’ – svako dijete je drugačije’, objašnjavaRoje.
Ponašanje roditelja ima presudnu ulogu za prilagodbu djeteta na vrtić
Generalno se, dodaje, manje teškoća prilikom prilagodbe očekuje kod djece koja su starija, fleksibilnija, prije vrtića bila su odvojena od roditelja neko vrijeme, iskusnija su u druženju s vršnjacima, odrastala su u stabilnijim obiteljskim prilikama bez puno stresova te su uspostavila uobičajenu rutinu hranjenja i spavanja…
‘Većina djece ostvari prilagodbu u tri mjeseca pa, koliko god ona bila mučna i djetetu i roditeljima, dobro je podsjetiti se da će i to proći. I važno je imati na umu to da će djeca koja imaju iskustvo vrtića u prosjeku biti više kompetentna za snalaženje u društvu, a mnoga istraživanja kažu i boljeg imuniteta od ostale djece. Isto tako, odvajanje je dio odrastanja i osamostaljivanja. Vrtić mnogoj djeci postane jako drago i važno mjesto u kojem će provoditi puno vremena, učiti, igrati se, uspostavljati prva prijateljstva, pripadati grupi i slično. Znatiželja i kreativnost djeteta u njemu će svakako doći do izražaja, a većina djece kroz vrtić postane više društveno kompetentna’, kaže psihologinja.
Ponašanje roditelja ima presudnu ulogu za prilagodbu djeteta na vrtić. Roditelji bi mogli nekoliko mjeseci prije polaska u vrtić početi ostavljati dijete na nekoliko sati kod bake, djeda, prijatelja ili neke druge odrasle osobe kojoj vjeruju, dodaje, kako bi ono već imalo iskustvo boravka bez roditelja i razvilo povjerenje da će se roditelji vratiti.
KAKO SE POSTAVITI Nekoliko korisnih savjeta za roditelje
Neka oproštaj bude topao i kratak – morate ići na posao ili nešto obaviti, a dijete će biti u vrtiću pa ćete doći po njega primjerice nakon ručka/prije spavanja.
Poljubite ga, zagrlite, nasmijte se i uz mahanje odite.
Nije preporučljivo zadržavati se na hodniku, gledati kako se dijete snalazi i vraćati se. Čak i ako dijete reagira plačem pri odlasku roditelja, vjerojatno će se nakon nekoliko minuta smiriti i uključiti u igru.
Djeci je preporučljivo dozvoliti da ponesu neku omiljenu igračku ili dekicu, što predstavlja njihov prijelazni objekt, odnosno predmet koji služi kao most između života kad je bilo tjelesno stalno s roditeljima i života djeteta kao sve samostalnije individue.
Odgojitelje i stručne suradnike dobro je prihvatiti kao saveznike, informirati ih o djetetovim navikama spavanja i hranjenja, bitnim medicinskim podacima te tražiti savjet ako ste u nedoumici, savjetuje psihologinja Roje.
‘Preporučljivo je socijalizirati dijete, poticati na igru i druženje s drugom djecom u raznim prilikama kako bi naučilo dijeliti, čekati na svoj red i slično, odnosno ponašati se socijalno kompetentno za svoju dob jednom kada dođe u vrtić. Djetetovu samopouzdanju također godi osjećaj samostalnosti, tako da ga se može poticati da samo jede žlicom ili pije iz boce (ako kreće u jaslice), odnosno da pospremi igračke, odjene se i slično prije polaska u vrtić. Sve ove promjene trebale bi biti postepene, a ne nagle, jer je djetetu sam polazak u vrtić dovoljno velika promjena u tom razdoblju. Naglije promjene, poput prestanka nošenja pelena, bilo bi dobro uvoditi u neko drugo vrijeme, a ne baš kada dijete kreće u vrtić’, smatra ona.
‘Bilo bi dobro s djetetom prošetati do dvorišta vrtića, razgovarati o tome što se tamo radi, koga se sve tamo upozna, pogledati igračke koje se nalaze vani. Što se više govori o vrtiću s uzbuđenjem i pozitivnim tonom, to će dijete također biti više uzbuđeno i pozitivno. Pritom treba paziti da mu kažemo samo informacije u koje smo sigurni, na primjer da se u vrtiću puno igra, da ima puno druge djece… Mnogi roditelji kažu djeci, primjerice, da će im biti sve super, da će im svi biti prijatelji ili da nema razloga da budu tužni kada krenu u vrtić. To ne možemo znati, a ako dijete osjeti da su mu roditelji slagali u razdoblju kad mu je poljuljan osjećaj sigurnosti, može ispasti da su iz najbolje namjere napravili štetu’, ističe Roje.
Djetetu je također poželjno dati do znanja da je u redu ako mu bude teško i reći da neka djeca osjećaju strah, da se rasplaču i rastuže, a kasnije budu dobro i jako sretna što su u vrtiću.”
Fundamental Right Agency (FRA) organizirala je skup „Osjećao sam se kao lutka“: Kako poboljšati sudjelovanje djece 28. travnja u Beču. Glavna tema bila je poboljšanje i osnaživanje sudjelovanja djece u pravnim postupcima te pravnom sustavu općenito. Prema FRA, preko 2 i pol milijuna djece u Europskoj Uniji (EU) svake godine sudjeluje u sudskim postupcima, najčešće kao svjedoci ili žrtve kaznenih djela i uslijed razvoda svojih roditelja. Zbog toga izgradnja djeci prilagođenog pravosuđa mora biti prioritet svim uključenim stručnjacima. Djeca su bila uključena i u ovaj sastanak te su njihove ideje, svjedočanstva i priče uzeti s posebnom važnošću.
U Vukovaru je u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje u OŠ Dragutina Domjanića 28. kolovoza 2017. godine održan seminar „Razvoj kompetencija edukacijskih rehabilitatora i logopeda - uloge i osnaživanje“.
Ured pravobraniteljice za djecu i Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba organizirali su 9. listopada u Hrvatskoj odvjetničkoj komori stručnu raspravu na temu «Manipulacija djecom tijekom razvoda“. Namjera je organizatora doprinijeti uspješnijem ostvarivanju prava djece, uz ujednačenu i žurnu primjenu odredaba Obiteljskog zakona, vezano uz poduzimanje mjera obiteljsko pravne zaštite, osobito osobnih prava djeteta na život uz roditelje i zajedničku roditeljsku skrb.
