Slobodna Dalmacija: “Možda baš vaše dijete upravo online komunicira sa strancem i planira susret uživo”

Povodom objave rezultata istraživanja iz 19 zemalja “EU Kids Online 2020” novinarka Eda Vujević objavila je u Slobodnoj Dalmaciji 28. rujna 2020. tekst pod naslovom “Možda baš vaše dijete upravo online komunicira sa strancem i planira susret uživo”. Stručni sugovornik u temi je psiholog Poliklinike Krešimir Prijatelj:

“Svako četvrto dijete u Hrvatskoj dnevno na internetu provodi četiri i više sati, tijekom vikenda to čini svako treće dijete, najčešće se dopisuju preko aplikacija, razgovaraju s prijateljima i članovima obitelji, posjećuju stranice društvenih mreža te igraju online igre.

No gotovo trećina djece je komunicirala na internetu s nepoznatim osobama pri čemu je 14 posto njih te osobe susrelo i uživo. Preko 60 posto djece ima jedan ili više svojih profila na društvenim mrežama, a manji dio njih ima i roditelje na svojoj listi prijatelja.

Ovo su samo neki od rezultata najnovijeg izvještaja globalne mreže EU Kids Online koje je obuhvatilo više od 25 tisuća djece i tinejdžera u 19 zemalja, od čega nešto više od tisuću hrvatske djece i malodobnika.

‘EU Kids Online 2020: Rezultati istraživanja iz 19 zemalja’ tako konstatira da u Hrvatskoj gotovo svako peto dijete u dobi od 9 do 17 godina ističe da njihovi roditelji ‘nikad’ ili ‘gotovo nikad’ s njima ne razgovaraju o onome što oni rade na internetu. Dvije trećine roditelja smatra da su djeca vještija u korištenju novih tehnologija od njih.

Samo 13 posto roditelja znalo je da je njihovo dijete imalo kontakt s osobom na internetu s kojom prije nisu imali kontakt licem u lice. Vrlo mala djeca, ona od devet do 11 godina, čak dvije trećine ispitanika, vidjelo je neku vrstu seksualnog sadržaja na mreži…

– Dobiveni podaci, naročito u aktualnoj situaciji globalne zdravstvene krize, samo nam ukazuju da je internet djeci izvrstan alat, ali i velika prijetnja. Djeca danas više nego ikad prije odrastaju „na online igralištu“, kaže Krešimir Prijatelj, psiholog u zagrebačkoj Poliklinici za zaštitu djece i mladih.

– Premda je internet riznica sadržaja koja djeci može biti platforma za učenje, razvijanje interesa, izvorom informacija o raznim temama i olakšati komunikaciju s drugima, važno je biti svjestan i spomenutih rizika koji djeci mogu ostaviti brojne emocionalne posljedice poput narušenog samopoimanja, povećane ljutnje ili čak suicidalnosti, kaže Prijatelj.

– Djeca danas doista znaju mnogo više o korištenju tehnologije jer uz njih i odrastaju, ali to istovremeno ne podrazumjeva sigurnost i odgovornost u korištenju, dodaje Krešimir Prijatelj.

– Odnos djece prema informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji je spontan, zbog čega im može nedostajati kritičnosti i preuzimanja odgovornosti, a mi odrasli bismo im na nenametljiv i podržavajuć način trebali biti vodstvo na način da pokažemo interes za njihove „online živote“.

Roditelji kao uzor

Nalazi brojnih istraživanja napominju kako dječje ponašanje nije moguće u potpunosti kontrolirati i da je zbog toga ključno upravo vodstvo, odnosno usmjeravanje dječjih online ponašanja kroz razgovor i postavljanje pitanja.

– U uvjetima pandemije COVID-19 važno je prije svega biti im primjer u tome kako i koliko vremena provodimo pred ekranima, gledamo li svaku poruku ili e-mail koji dođu, prekidamo li razgovor s djetetom svaki put kada mobilni telefon zazvoni, notifikacijom ili pozivom, upravo zato što više vremena provodimo doma s djecom koja to sve percipiraju, rekao nam je Krešimir Prijatelj.

Print Friendly, PDF & Email