Škotski umjetnik Matthew McVarish posjetio Polikliniku | Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba

Naslovna > Aktualno > Novosti > Škotski umjetnik Matthew McVarish posjetio Polikliniku

Matthew McVarish, škotski glumac, glazbenik i dramski pisac je u petak 8. kolovoza 2014., tijekom svog boravka u Zagrebu u pratnji predstavnica Britanskog veleposlanstva posjetio Polikliniku za zaštitu djeca grada Zagreba.

Zagreb je, naime, samo jedan od 32 glavna grada u Europi koje Matthew planira posjetiti u okviru kampanje podizanja svijesti o sprečavanju seksualnog zlostavljanja djece. Originalni naziv kampanje jest: “10,000 mile – 16,000 km Road to Change: Walk to Stop the Silence”.

Matthew kampanju provodi hodajući. Pješači već 14 mjeseci, a svaki dan prijeđe 15 kilometara, sve s jednim ciljem – progovoriti o seksualnom zlostavljanju, a kako bi probudio svijest javnosti da se ujednače zakoni u svim zemljama te da osobe koje su seksualno zlostavljale djecu ne ostaju na slobodi zbog zastare, što se u mnogim zemljama diljem Europe još uvijek događa.

Posjet Poliklinici bio je središnji događaj njegovog boravka u Zagrebu, a posjet su pratili i novinari radi medijske promocije kako posjeta tako i cijele kampanje. U Poliklinici su ga ugostili zamjenik ravnateljice dr. Domagoj Štimac, psihijatar te psiholozi Marija Crnković i Maks Vinšćak.

Tijekom boravka u Zagrebu posjetio je i udrugu Hrabri telefon te pravobraniteljicu za djecu.

Za više informacija o kampanji možete pogledati www.stopthesilence.org i http://roadtochange.eu

Djeca i džeparac: Cilj je naučiti dijete da samostalno brine o novcu kojim raspolaže

Izazovi roditeljstva Teme Svaki roditelj se u nekom ili više navrata tijekom odrastanja svog djeteta zapita o potrebi davanja džeparca, a neka od pitanja su: ima li smisla davati djetetu džeparac, hoće li se time razmaziti dijete, što ako obitelj nema financijske mogućnosti, koliko bi džeparac trebao iznositi i kada bi ga trebalo početi davati, kako bi ga dijete trebalo trošiti...

Objavljeno: 4. travnja 2023. | Pročitajte više >

“

Kako da djeca vjeruju da vaši savjeti vode prema sreći ako vas ne vide sretnima? Najjači autoritet roditelja jest zadovoljstvo svojim životom. Ako vas ne vide opuštene, nasmiješene, ponekad bezbrižne i neozbiljne – djeca zaključe da vam je život naporan. I da će, slušajući vaše savjete, završiti kao vi, bez osmijeha. Zato odbijaju vaš savjet i u međuvremenu rade ono što ih veseli, crtaju stripove, igraju igrice. Jer im se čini da bi put do sreće trebao biti veseo.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako djeca pomažu roditeljima da odrastu“, autorice Radojke Sućeska Ligutić

“

Tijekom puberteta u dječjem mozgu događaju se takve biološke promjene da roditelji odjednom imaju osjećaj da ne poznaju vlastito dijete. Takve promjene potiču djecu da svu pažnju usmjere prema unutra. Tu introvertiranost roditelji ne bi smjeli shvaćati osobno, jer ona nije povezana s time da se vaš inače dobar odnos s djetetom pogoršao. Ona nije ni znak nedostatka povjerenja.

Dobro je znati

Iz knjige „Obitelji s tinejdžerima“, autora Jaspera Juula

“

Djeca ponekad ljute roditelje. Kad su frustrirani, roditelji se ponekad iskaljuju ljutitim optužbama. Umjesto da optužujete, recite što mislite i osjećate i/ili što biste željeli. Vjerojatnije je da će vas tinejdžeri poslušati ako im kažete kako se osjećate, umjesto da im govorite koliko su nepristojni ili u krivu.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako govoriti da bi tinejdžeri slušali i slušati što tinejdžeri govore“, autorica Adele Faber i Elaine Mazlish

“

Umjesto da zanemarujete osjećaje, priznajte osjećaje riječju ili zvukom. Umjesto da naređujete, opišite problem. Umjesto da tinejdžera napadnete, opišite što osjećate. Umjesto da okrivljujete, dajte informaciju. Umjesto da prijetite ili naređujete, ponudite izbor. Umjesto dugotrajnog predavanja, recite to jednom riječju. Umjesto da ukazujete na ono što nije u redu, pokažite svoje vrijednosti i/ili očekivanja.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako govoriti da bi tinejdžeri slušali i slušati što tinejdžeri govore“, autorica Adele Faber i Elaine Mazlish

“

Stručnjakinja za djecu, Bonnie Benard, kaže da djeca, kako bi postigla otpornost, „trebaju prisutnost barem jedne brižne osobe – nekoga tko nudi suosjećanje, nekoga tko razumije da bez obzira na to koliko se dijete loše ponašalo, ono u tom trenutku radi najbolje što može“. Vi trebate biti ta osoba, a podrška koju pružate djetetu pomaže mu da razvije kritičko razmišljanje i otpornost koji su mu potrebni da ostvari svoje potencijale.

Dobro je znati

Iz knjige „Understanding parental alienation“, autora Karen Woodall i Nick Woodall