Novinarka RTL-a Danas Amela Čilić autorica je priloga objavljenog u emisiji 14. ožujka 2020. povodom vijesti da je na korona virus pozitivno i jedno vrtićko dijete, nakon čega je za stotinjak djece iz tog vrtića sa obiteljima određena samoizolacija. Ukupno je u Hrvatskoj u kućnoj karanteni 6000 ljudi. Psihologinja Poliklinike Ella Selak Bagarić u prilogu pojašnjava kako neplanirano vrijeme sa obitelji iskoristiti na najbolji način.

Prazne školi i vrtići, a puni domovi. Da se djecu pita, većina ne bi imala ništa protiv.

Psihologinja Ella Selak Bagarić: Djeca se naravno vesele svemu što im liči na raspust. Ono što je jako bitno je razgovarati s djecom i dobro im objasniti što se točno događa. To nam je prevencija od toga da djeca razviju fantazije, da se informiraju na nekakvim neprovjerenim mjestima, pa da dolazi do dizanja strahova i panike koja u ovom trenutku još uvijek nije nužna.

Roditelji djece koja su možda bila u kontaktu sa zaraženim, su tzv. kontakti kontakata i ne moraju u samoizolaciju, no ipak, trebali bi izbjegavati sve situacije u kojima dolazi do bliskog kontakta.

Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo: To je odgovornost svih nas: da izbjegavamo odlaske u posjete restoraniima, kafićima, zabavištima, igraonicama, jer svaka takva situacija može dovesti do kontakta u kojem se može dogoditi prijenos bolesti.

Helenca Pirnat Dragičević, Pravobraniteljica za djecu: Važno je također da roditelji ukoliko dođe do bilo kakve zaraze i do potrebe uključivanja djeteta u zdravstveni sustav ne prešućuju informacije, odnosno da kažu istinito sve informacije nadležnim liječnicima.

Još je gore stigmatizirati obitelji koje su u ovakvom režimu samokontrole.

Helenca Pirnat Dragičević, Pravobraniteljica za djecu: Dijete mora imati svoj mir, dijete ima pravo na dostojanstvo, dijete ima pravo na zaštitu privatnosti.

Stalno kažemo da nam nedostaje vremena s djecom. Evo prilike za društvene igre, čitanje, razgovor i druženje.

Psihologinja Ella Selak Bagarić: Mame koje mogu ostati doma sada će sa svojom djecom moći pročitati knjigu koja je njima bila jako značajna u odrastanju, moći će razgovarati s djecom više o tome što njih muči, što njima treba.

Ono što nam nikako ne treba je razmišljanje “što ako”, jer će to i djeci i roditeljima stvoriti sada najmanje potrebnu paniku.”

Izvor: RTL Danas

Print Friendly, PDF & Email