Pregledni rad “Prevencija emocionalnog zlostavljanja djece u visokokonfliktnim razvodima roditelja: Analiza stanja u Hrvatskoj”

U znanstveno-stručnom časopisu “Kriminologija i socijalna integracija” (prosinac 2019.) objavljen je pregledni rad “Prevencija emocionalnog zlostavljanja djece u visokokonfliktnim razvodima roditelja: Analiza stanja u Hrvatskoj” autorica Mije Roje Đapić, mag.psych. i prof. dr. sc. Gordane Buljan Flander iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba. U Hrvatskoj ne postoji sustavna prevencija emocionalnog zlostavljanja djece, a posebno specifično usmjerena na djecu u razvodima roditelja. U ovom radu razmatraju se mogući razlozi, postojeći programi u Europi, mogućnost njihove implementacije, sustavne i nesustavne mjere u Hrvatskoj te se predlažu daljnji koraci u razvoju sustavne prevencije te problematike na svim razinama putem intervencijskog spektra.

Autorice u zaključnom razmatranju pišu:

“Iako je zlostavljanje djece sveprisutan i javnozdravstveni problem, iako postoje stručni i legislativni temelji za preventivno djelovanje po tom pitanju, u Hrvatskoj se ne provode preventivni programi na sustavnoj razini. Emocionalno zlostavljanje najmanje je istraženo od svih oblika zlostavljanja te u Hrvatskoj, kao i u Europi i svijetu, postoji najmanji interes za preventivne i intervencijske programe za ovu skupinu djece. Emocionalno zlostavljanje u razvodu roditelja i otuđenje djeteta kao poseban oblik emocionalnog zlostavljanja stoga nije stavljeno na dnevni red za razvoj ikakve javne politike prevencije i posebne zaštite ove ranjive skupine djece. Aktualni zakoni, propisi, konvencije i stručni kriteriji procjene mogu se promatrati kao područja za mogućnost univerzalne, selektivne i indicirane prevencije emocionalnog zlostavljanja, no u praksi prije svega zbog prevelikog protoka vremena i nepoštivanja propisanih načela od svih uključenih strana i sektora, prevencija emocionalnog zlostavljanja izostaje. Postoje određene inicijative koje su u testnim fazama te je podrška nadležnog Ministarstva i UNICEF-a u njihovom provođenju obećavajuća za budućnost.

U Americi i Europi nalaze se mnogi programi usmjereni na prilagodbu djece na razvod roditelja (npr. New Begginers, The Children of Divorce, YAPS – Youth Adjustment to Parental Separation), što bi lako moglo potaknuti pokušaje prilagodbe upravo tih programa na hrvatske uvjete i populaciju kao odgovor na problematiku opisanu u ovom radu. Međutim, prevenciju teškoća prilagodbe važno je jasno i nedvosmisleno razdvojiti od prevencije zlostavljanja djece. Iako je i u svijetu malo obuhvatnih preventivnih programa emocionalnog zlostavljanja djece te iako uglavnom nisu usmjereni specifično na djecu u roditeljskoj separaciji, osnova potreba (potencijalno) zlostavljane djece daleko je srodnija djeci o kojoj govori ovaj rad nego uopćeno djeci separiranih roditelja u procesu prilagodbe. Emocionalni pritisci na djecu i otuđenje djece pitanja su emocionalnog zlostavljanja, zdravlja i zaštite djece, a ne uređenja kontakata, skrbi, osobnih odnosa, pa tako ni prilagodbe (Kruk, 2018b).

Neki sržni elementi programa prevencije emocionalnog zlostavljanja u svijetu mogu se dakle usvojiti i primjenjivati i u Hrvatskoj uz kulturalnu adaptaciju, sukladno smjernicama prilagodbe (Castro, Barrera i Martinez, 2004). Suvremeni preventivni programi u skladu s ukupnim usmjerenjem prevencijske znanosti uključuju važno načelo multidisciplinarnosti, odnosno sustavnog usklađenog djelovanja različitih sektora (Weissberg, Kumpfer i Seligman, 2003), što je važno uzeti u obzir u razvijanju strategija prevencije i u ovom području. Nadalje, važno je da prevencijski programi budu sustavni, obuhvatni i pravilno uvremenjeni (Weissberg, Kumpfer i Seligman, 2003), što barem do razvoja evidence-based prevencijskih programa, u okviru aktualnih okolnosti, sugerira potrebu za:

1. osiguravanjem što ranije i što jasnije ravnoteže moći, vremena s djetetom i udjela u odgoju djeteta od strane oba roditelja koliko je adekvatno u svakom individualnom slučaju;
2. identifikacijom rizičnih obitelji za emocionalno zlostavljanje djece pri samom početku razvoda roditelja (prema rizičnim čimbenicima, listama procjene stručnjaka u okviru sustava socijalne skrbi);
3. uključivanjem rizičnih obitelji u praćenje, psihoedukaciju i podršku u okviru sustava socijalne skrbi, po potrebi zdravstva, uz obavještavanje nadležnih institucija o rizicima i eventualnoj sumnji na zlostavljanje;
4. žurnim osiguravanjem stabilnih i predvidivih uvjeta života za dijete (sustav socijalne skrbi i pravosuđa);
5. smanjenjem roditeljskog konflikta obveznim savjetovanjem i praćenjem (kroz sustav socijalne skrbi, po potrebi zdravstva);
6. intenzivnom edukacijom i supervizijom stručnjaka uključenih u rad s ovim obiteljima;
7. žurnim postupcima kada je uključeno dijete kako je zakonski propisano;
8. edukacijom svih stručnjaka uključenih u skrb o djetetu o prepoznavanju znakova emocionalnog zlostavljanja i nužnošću obavještavanja CZSS;
9. i u realitetu uvođenjem zakonski propisanih sankcija za stručnjake koji propuste obavijestiti nadležne institucije po utvrđivanju sumnje na zlostavu djeteta;
10. poduzimanjem mjera obiteljsko-pravne, po potrebi kazneno-pravne zaštite djeteta bez odgode;
11. kontinuiranom suradnjom i izmjenom informacija svih stručnjaka svih sektora uključenih u skrb o djetetu;
12. psihoterapijskim radom s djecom žrtvama emocionalnog zlostavljanja kako bi se, osim tretmana traume, prevenirale daljnje teškoće u funkcioniranju;
13. ujednačavanju operacionalizacije emocionalnog zlostavljanja u istraživanjima i praksi, uz preporuku da se navedeno provodi prema definicijama dijagnostičkih priručnika, s obzirom na to da je zlostavljanje djece javnozdravstveni problem

Na opisani način postiže se poštivanje međunarodnih konvencija, zakona, struke mentalnog zdravlja i okvira uspješne prevencije, ali i intervencije, kroz cijeli intervencijski spektar te se postavlja temelj za razvoj prevencijskih programa sukladnih zakonitostima prevencijske znanosti, kada tema emocionalnog zlostavljanja djece u razvodu roditelja zaista dođe na dnevni red, kad se osigura nužna pažnja donositelja odluka te se osiguraju financijski i stručni uvjeti za konkretno osmišljavanje, implementaciju, evaluaciju i prilagodbu.”

Rad je javno dostupan i može se preuzeti u cijelosti u PDF-u ovdje: Prevencija emocionalnog zlostavljanja djece u visokokonfliktnim razvodima roditelja