Poziv na sastanak Sekcije za psihologiju obitelji, braka i partnerstva Hrvatskog psihološkog društva | Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada Zagreba

Naslovna > Aktualno > Novosti > Poziv na sastanak Sekcije za psihologiju obitelji, braka i partnerstva Hrvatskog psihološkog društva

Sastanak Sekcije za psihologiju obitelji, braka i partnerstva Hrvatskog psihološkog društva sa stručnim predavanjem održat će se u petak 17. siječnja 2020. godine u 13.30 sati u prostorijama Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, Đorđićeva 26, Zagreb.

Dnevni red:

1. Stručno predavanje:

Marija Džida, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar:

„Dobrobit roditelja – kao kontekst pozitivnog razvoja djece“

2. Diskusija

3. Razno

S obzirom da je broj sudionika ograničen, potrebna je prijava e-poštom na adresu obiteljskas.hpd@gmail.com do četvrtka, 16. siječnja 2020. godine. Sudjelovanje na predavanju bodovat će se članovima Hrvatskog psihološkog društva prema Pravilniku o stručnom usavršavanju HPK.

Piše: Prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander

Veliki broj mladih seksta pod prisilom i ucjenom. Pomozimo im!

Riječ ravnateljiceNaša je Poliklinika već treće nacionalno istraživanje posvetila iskustvima djece i mladih na suvremenim tehnologijama i njihovom mentalnom zdravlju. Naša istraživanja izrastaju iz kliničke prakse i u nju se ponovno vraćaju, pa smo tako prije nekoliko godina saznali od naših mladih za sexting i sextortion, prije nego što smo te pojmove uopće pronašli u literaturi i u stručnoj praksi. Mladi puno „tekstaju“, a kad „tekstaju“, često i „sekstaju“. U istraživanju smo dobili da naši mladi često izmjenjuju seksualno eksplicitne slike, poruke, video zapise, prosljeđuju seksualne sadržaje sa ili bez pristanka osobe u glavnoj ulozi. Nekad im to donosi veselje, uzbuđenje, euforiju, nekad to čine da bi se nekome svidjeli, učinili ga ljubomornim, prikazali se privlačnima, slobodnima, zanimljivima… Nekad im sekstanje donosi sram, krivnju, gađenje, osjećaj pritiska, bespomoćnosti. Nekad sekstaju pod prisilom i prijetnjom i tad govorimo o sextortionu, koji je povezan s depresivnošću, anksioznošću, ljutnjom, suicidalnošću.

Objavljeno: 20. prosinca 2019. | Pročitajte više >

Uz Dan sigurnijeg interneta 2020: Krenimo od prioriteta

TemeMi odrasli često se pitamo, diskutiramo i raspravljamo koliko je suvremeni svijet tehnologija donio mogućnosti, a koliko rizika. Diskusije uvijek završavaju zaključkom da imamo dobrih i loših strana, upravo onoliko koliko ih možemo naći. Iako se možemo protiviti internetu, ekranima i tehnologijama, njihovom utjecaju na djecu i mlade, možemo strogo zagovarati da su generacije bez mobitela i pristupa internetu puno bolje i zdravije živjele no i dalje usprkos brojnim argumentima ne možemo osporiti činjenicu da i dalje i nadalje živimo i živjet ćemo u svijetu u kojem postoje ekrani, u kojem je potrebno manje od sekunde da poruka na nekoj od društvenih mreža dođe do prijatelja koji živi na drugom kraju zemaljske kugle. Djeci i mladima ekrani su postali suputnici na putu odrastanja. Djeca predškolske dobi su oko 2 i pol sata dnevno na ekranima, starija djeca i adolescenti 3 do 5 sati dnevno, a svaki peti adolescent više od 5 sati dnevno - to je činjenica koju ni neumoljiva statistika ne uspijeva zataškati.

Objavljeno: 11. veljače 2020. | Pročitajte više >

“

Kako da djeca vjeruju da vaši savjeti vode prema sreći ako vas ne vide sretnima? Najjači autoritet roditelja jest zadovoljstvo svojim životom. Ako vas ne vide opuštene, nasmiješene, ponekad bezbrižne i neozbiljne – djeca zaključe da vam je život naporan. I da će, slušajući vaše savjete, završiti kao vi, bez osmijeha. Zato odbijaju vaš savjet i u međuvremenu rade ono što ih veseli, crtaju stripove, igraju igrice. Jer im se čini da bi put do sreće trebao biti veseo.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako djeca pomažu roditeljima da odrastu“, autorice Radojke Sućeska Ligutić

“

Tijekom puberteta u dječjem mozgu događaju se takve biološke promjene da roditelji odjednom imaju osjećaj da ne poznaju vlastito dijete. Takve promjene potiču djecu da svu pažnju usmjere prema unutra. Tu introvertiranost roditelji ne bi smjeli shvaćati osobno, jer ona nije povezana s time da se vaš inače dobar odnos s djetetom pogoršao. Ona nije ni znak nedostatka povjerenja.

Dobro je znati

Iz knjige „Obitelji s tinejdžerima“, autora Jaspera Juula

“

Djeca ponekad ljute roditelje. Kad su frustrirani, roditelji se ponekad iskaljuju ljutitim optužbama. Umjesto da optužujete, recite što mislite i osjećate i/ili što biste željeli. Vjerojatnije je da će vas tinejdžeri poslušati ako im kažete kako se osjećate, umjesto da im govorite koliko su nepristojni ili u krivu.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako govoriti da bi tinejdžeri slušali i slušati što tinejdžeri govore“, autorica Adele Faber i Elaine Mazlish

“

Umjesto da zanemarujete osjećaje, priznajte osjećaje riječju ili zvukom.Umjesto da naređujete, opišite problem.Umjesto da tinejdžera napadnete, opišite što osjećate.Umjesto da okrivljujete, dajte informaciju.Umjesto da prijetite ili naređujete, ponudite izbor.Umjesto dugotrajnog predavanja, recite to jednom riječju.Umjesto da ukazujete na ono što nije u redu, pokažite svoje vrijednosti i/ili očekivanja.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako govoriti da bi tinejdžeri slušali i slušati što tinejdžeri govore“, autorica Adele Faber i Elaine Mazlish

“

Stručnjakinja za djecu, Bonnie Benard, kaže da djeca, kako bi postigla otpornost, „trebaju prisutnost barem jedne brižne osobe – nekoga tko nudi suosjećanje, nekoga tko razumije da bez obzira na to koliko se dijete loše ponašalo, ono u tom trenutku radi najbolje što može“. Vi trebate biti ta osoba, a podrška koju pružate djetetu pomaže mu da razvije kritičko razmišljanje i otpornost koji su mu potrebni da ostvari svoje potencijale.

Dobro je znati

Iz knjige „Understanding parental alienation“, autora Karen Woodall i Nick Woodall