Svakog 25. svibnja obilježava se po svijetu Međunarodni dan nestale djece. Tako je to od 1983., u sjećanje na dječaka Etana Patza koji je nestao 25. svibnja 1979. i nije nikada pronađen.
Obilježavanjem ovog dana javnost se senzibilizira za problematiku nestale i zlostavljane djece, a ujedno se sjećamo i sve djece koja su nestala i nisu nađena te njihovih obitelji koje se nose s tim ogromnim gubitkom, te izražavamo nadu da će djeca ponovno biti ujedinjena sa svojim roditeljima.
Najčešći razlozi nestanka djece su bježanje od kuće ili iz odgojnih ustanova
Mnogo je razloga koji stoje iza nestanka djece, a iako većina javnosti kad se spomenu nestala djeca pomisli na otmicu, najčešće je nestanak posljedica udaljavanja djece od kuće ili iz odgojnih ustanova (škole, vrtići, odgojni domovi i sl.).
Podaci nadležnih tijela ukazuju kako se uzroci nestanka djece i mladih do 18 godina najčešće povezuju s avanturizmom, skitnjom, prosjačenjem, problemima koji se događaju unutar same obitelji, mladenačkim buntom, razočaranjem i neuspjehom u školi, emocionalnom nezrelosti, ljubavnom avanturom, lošim utjecajem vršnjaka i sl.
Iz odgojnih ustanova djeca najčešće bježe zbog otežane prilagodbe odgojnoj ustanovi, s ciljem izbjegavanja odgojne mjere.
Porast nestanaka djece ima veze i godišnjim dobom, najčešće djeca nestaju ljeti i krajem školske godine što ide u prilog tezi o skitnji, avanturizmu, buntu, ili izbjegavanju nepoželjnih posljedica (loše ocjene, popravni ispiti). To je i također vrijeme kad su djeca manje pod nadzorom roditelja, a više vani s društvom, te je čest motiv lutanja i udaljavanja zabava, izmicanje roditeljskom nadzor i sl.
U Republici Hrvatskoj, prošle godine iz obiteljskog doma udaljilo se 528 djece, a iz odgojnih ustanova 1247.
Što napraviti u slučaju nestanka djeteta
U slučaju nestanka djeteta, ne treba čekati 24 sata kako se to uobičajeno misli, nego treba odmah prijaviti policiji nestanak, tim više što iskustva pokazuju da što ranije policija počne tragati za djetetom, tim je veća šansa da se dijete pronađe.
Neki roditelji mogu biti zabrinuti da će uplitanjem policije doći na površini neki obiteljski problemi, no to je u slučaju nestanka djeteta od sporedne važnosti, jer djeca koja su van doma sama i nezaštićena u većem su riziku da postanu žrtve raznih kaznenih djela, što može dovesti do fatalnih posljedica.
Ove je godine u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana nestale djece inicirana kampanja #DontBeACatch – #NemojPostatiLovina, kojoj se, uz 23 zemlje iz Europe, pridružila i policija Republike Hrvatske.
Kampanja je usmjerena na zaštitu djece od online groominga djece, koji uključuje lažno predstvaljanje i zbližavanje s djetetom, a s ciljem njihova vrbovanja i iskorištavanja u seksualne svrhe.
Policiji najviše informacija mogu dati nestalom djetetu najbliže osobe, no nerijetko se u pomoć pozivaju i građani ali i mediji.
Ne zaboravimo da je dobar i blizak odnos roditelja i djece najbolji prediktor izbjegavanja rizičnih i nepoželjnih ponašanja djece i mladih, pa je upravo to ono što moramo najviše njegovati. Savjeti policije RH roditeljima roditeljima kako smanjiti vjerojatnost nestanka djeteta:
– neka vam dijete uvijek kaže gdje je i s kim ide,
– neka vam uvijek kaže koliko će se dugo zadržati te da vas obavijesti o promjeni dogovorenog plana,
– upoznajte djetetove prijatelje i zamolite ga da vam da njihove brojeve telefona,
– neka vaše dijete zna vaš broj mobitela napamet,
– neka zna kome se može obratiti za pomoć ako ste mu nedostupni,
– naučite djecu da prepoznaju i izbjegavaju rizične situacije te kako se ponašati ako se nađu u takvim situacijama,
– naučite dijete da se u policijsku postaju ili policijskom službeniku uvijek može obratiti za pomoć,
– upozorite ga na opasnosti stopiranja i ulaženja u vozilo nepoznate osobe,
– upozorite ga da ne odlazi s nepoznatim osobama,
– razgovarajte s djetetom otvoreno i iskreno,
– slušajte svoje dijete kada vam govori o svojim brigama, osjećajima i problemima koje ga muče,
– ohrabrujte svoje dijete kako bi uspješno prolazilo kroz život,
– učite svoje dijete da bude odgovorno za svoje postupke,
– zaštite svoje dijete od osjećaja samoće i izoliranosti,
– ojačate svoje dijete kako bi se suprotstavilo fizičkom ili verbalnom zlostavljanju,
Na Filozofskom fakultetu je od 20. do 22. svibnja 2022. po osmi put organiziran Psihozij, kongres Kluba studenata psihologije (STUP). Uz bogati program radionica, predavanja i poster sekciju, drugi dan kongresa je po prvi put organiziran Okrugli stol i to pod nazivom "Djecu ipak ne donosi roda - važnost spolnog odgoja i edukacije adolescenata", na kojem je sudjelovala i naša klinička psihologinja doc. dr. sc. Bruna Profaca. Moderatorica okruglog stola je bila prof. dr. sc. Gordana Keresteš, a osim doc. dr. sc. Proface, sudionici su bili prof. dr. sc. Aleksandar Štulhofer s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, mr. sc. Maja Gabelica Šupljika, zamjenica pravobraniteljice za djecu te doc. dr. sc. Tanja Jurin s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta.
Ako si privučen naslovom došao/la na ovaj tekst, sigurno tražiš kako i na koji način se suočiti sa koronavirusom, izolacijom, potresom, gubitkom posla, otkazivanjem vjenčanja, online školom, snijegom... i svim ostalim teškim stvarima koje nam se događaju zadnjih dana - bilo da si dijete, roditelj, stručnjak. Možda se ti ili netko tebi netko blizak suočava sa cijelom gomilom emocija – strah, tjeskoba, zbunjenost, ljutnja, nesigurnost, nemir, povećan oprez, razdražljivost, tuga, bespomoćnost, beznađe, doživljaj gubitka kontrole, nezadovoljsto. Nemogućnost koncentracije, organiziranja, izvršavanja predviđenih zadataka i bezvoljnost su samo neke od prirodnih reakcija na ove nemile i nenormalne okolnosti koje su nas sve skupa zadesile. Zadnjih nekoliko tjedana, a posebice zadnjih nekoliko dana doživjeli smo brojne gubitke: gubitak kontrole, gubitak uobičajne rutine i navika, gubitak socijalnih kontakta (bliskih, poslovnih).
Odredbe o obaveznom nošenju maski na licu zbog sprječavanja širenja koronavirusa odnose se i na djecu stariju od 2 godine. Nekoj djeci se tome teže prilagoditi, nekoj djeci maska smeta pa osjećaju potrebu da namještaju masku i dodiruju lice, čime se povećavaju izgledi za unos virusa kroz usta, nos ili oči. Evo nekoliko korisnih savjeta za roditelje i skrbnike kako da djeci olakšaju prilagodbu na nošenje maski: