Ususret Europskom danu zaštite djece od seksualne eksploatacije i seksualnog zlostavljanja koji se obilježava danas, 18. studenoga, Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i Hrvatsko novinarsko društvo organizirali su online okrugli stol otvoren i za javnost, u ponedjeljak 16.  studenog 2020. Moderator skupa bio je Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, a sudjelovalo je gotovo 600 zainteresiranih sudionika – iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i Crne Gore.

Europska istraživanja i praksa pokazuju kako je svako peto dijete žrtva seksualnog zlostavljanja. Hrvatska je potpisnica Konvencije Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja te daje zlostavljanoj djeci tri važna obećanja: da će ih se shvatiti ozbiljno, da će se zlostavljanje zaustaviti i da će dobiti pomoć. U tome je uloga roditelja, stručnjaka, ali i medija od presudne važnosti. Stručnjaci u suradnji s medijima ne mogu ulaziti u konkretan slučaj, a svi postupci u koje su uključena djeca moraju ostati tajni, nalaže zakon. 

Kako mediji mogu doprinijeti zaštiti djece, a pritom ne kršiti jedno od osnovnih prava svakog djeteta – pravo na privatnost, bila je glavna tema ovog okruglog stola pod nazivom “Ukradeno djetinjstvo – dijalog stručnjaka i medija u zaštiti djece od nasilja”.

U ime stručnjaka zaštite mentalnog zdravlja govorili su:

Prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, klinička psihologinja i psihoterapeutkinja, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba

Mr. sc. Željka Barić, dipl. socijalna radnica, ravnateljica Doma Duga Zagreb

Doc. prim. dr. sc. Vlatka Boričević Maršanić, dr. med., spec. psihijatar, subspecijalist dječje i adolescentne psihijatrije, Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba

Ella Selak Bagarić, magistra psihologije, Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba

U ime medija govorili su:

Đurđica Klancir, predsjednica Novinarskog vijeća časti

Dražen Klarić,  glavni urednik Večernjeg lista

Ivana Radaljac Krušlin, urednica, HRT – Radio Sljeme

Buljan Flander: “Mediji su doprinijeli razvoju sustava pružanja pomoći i podrške za djecu i njihove obitelji”

Prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander je istaknula kako je kroz dugogodišnji rad sa zlostavljanom djecom medije uvijek smatrala partnerima u njihovoj zaštiti, te da su mediji doprinijeli razvoju sustava pružanja pomoći i podrške za djecu i njihove obitelji. Iznijela je kako je odgovornost stručnjaka biti glas zlostavljane djece i surađivati s medijima, te da je  pravo djeteta na privatnost iz njezinog iskustva poštovano u vodećim medijima. Izazov danas predstavljaju nove platforme, pri čemu se svakodnevno krše prava djece. Odgovarajući na upite sudionika, istaknula je kako rad sa djetetom koje doživi nasilje zahtijeva međusektorsku suradnju i multidisciplinarnost, te da u Hrvatskoj danas srećom – za razliku od devedesetih godina kada se tek podizala javna svijest o zlostavljanju i nismo imali educirane i stručne timove – postoje timovi stručnjaka koji mogu pomoći djeci u svim KBC-ima.

Barić: “U izvještavanju treba brinuti prvenstveno o interesima djece, dignitetu žrtava”

Mr. sc. Željka Barić, dipl. socijalna radnica, ravnateljica Doma Duga Zagreb, kao stručnjak koji se bavi zaštitom žrtava obiteljskog nasilja navela je primjere utjecaja medijskog razotkrivanja detalja na same žrtve i njihovo emocionalno stanje, čak i kada su u pitanju odrasle osobe. Naglasila je kako u izvještavanju treba brinuti prvenstveno o interesima djece, dignitetu žrtava, voditi računa o traumi  i učinku medijskog prikaza na žrtvu, pri čemu je nužna suradnja sa stručnjacima. Istaknula je i primjere pozitivnih suradnji, u kojima je identitet djeteta zaštićen, a izvještavanje je dalo podršku žrtvi i poruku da je – bitna.

Boričević Maršanić: “Temama zlostavljanja i zanemarivanja može se u medijima pristupiti i iz aspekta oporavka zlostavljanog djeteta”

Doc. prim. dr. sc. Vlatka Boričević Maršanić, dr. med., spec. psihijatar, subspecijalist dječje i adolescentne psihijatrije objasnila je dugoročne posljedice traume, ali i izloženosti djeteta u javnosti. Iz bogate kliničke prakse opisala je emocionalna stanja kod djece retraumatizirane i reviktimizirane ranijim iskustvima, te apelirala da mediji vode računa o pravima djece, imajući na umu i niz poteškoća na planu razvoja i mentalnog zdravlja koje osjećaj izloženosti može donijeti. Napomenula je kako se temama zlostavljanja i zanemarivanja može pristupiti i iz aspekta oporavka zlostavljanog djeteta, kako bi se žrtve ohrabrilo da potraže pomoć, ali i osnažilo da razotkriju svoja iskustva i potraže zaštitu.

Bagarić najavila novu medijsku kampanju za zaštitu djece od seksualnog iskorištavanja koju Poliklinika priprema u suradnji s MUP-om

Ella Selak Bagarić, psihologinja, iznijela je znanstvene podatke koji govore o prevalenciji nasilja nad djecom u Hrvatskoj, ali i upozorila na činjenicu da većinu svih oblika zlostavljanja čine osobe koje su djetetu već poznate, iz njegove okoline. Navela je kako je uloga medija, uz stručnost i etičnost, biti tu za djecu ne samo kada se dogodi tragičan slučaj, već kontinuirano kroz senzibilizaciju javnosti, te kao primjer dobre prakse navela niz javnih kampanja koje je Poliklinika pokrenula, a mediji podržali. Najavila je novu kampanju vezanu uz zaštitu djece od seksualnog iskorištavanja koja će se u idućim danima provesti u suradnji s MUP-om.

Radaljac Krušlin o nužnosti da novinari u svom radu ne zaborave razmišljati iz pozicijie “što da je to moje dijete”

Ivana Radaljac Krušlin, urednica na HRT – Radio Sljeme, istaknula je kako u svom radu obrađuje teme zaštite djece dugi niz godina, te da je kroz izvještavanje učila od stručnjaka mentalnog zdravlja i pronalazila načine kako govoriti o patnji nekog djeteta, a pritom ne kršiti njegovo pravo na privatnost. Apelirala je na nužnost edukacije i upućenost novinara u teme te povezivanja sa stručnjacima koji trebaju biti i sugovornici i savjetnici. Rekla je kako je nužno voditi računa i od koga se dobivaju relevantne informacije, s kojim interesom se one objavljuju  i najvažnije, u potrebi da se bude prvi, ne zaboraviti voditi računa o zaštiti najranjivijih i razmišljati iz pozicije „što da je to moje dijete“. Iznijela je kako je važno o sudskim slučajevima izvještavati kada je postupak gotov kako se ne bi narušio njegov tijek.

Klarić predložio zajedničku izradu priručnika za novinare o pristupu temama koje su osjetljive za djecu

Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista, naveo je kako je važno imati otvoren kanal u komunikaciji stručnjaka i medija u potrebi za balansom između informiranja i zaštite interesa djeteta, etičkom kodeksu. Istaknuo je kako su danas problem društvene mreže koje ne podliježu zakonima, te da neistražene objave mediji prenesu vodeći se time da je već objavljeno i javno dostupno, a time se izlaže dijete. Iznio je kako je u radu važno biti svjestan odgovornosti koju mediji imaju i onda kada se medijima s informacijama obrate osobe iz djetetove okoline, te da i tada treba  provjeriti informaciju koristeći dostupne resurse, a u priči zaštititi identitet djeteta. Predložio je da rezultat ovog skupa bude zajednički izrađen priručnik koji će svaki novinar brzo i lako konzultirati kada je riječ o temama osjetljivim za djecu.

Klancir: “Danas je u medijima važna brzina, ali pritom nastaje šteta koju je moguće izbjeći etičnim ponašanjem” 

Đurđica Klancir, predsjednica Novinarskog vijeća časti naglasila je kako Vijeće obrađuje slučajeve kršenja prava djeteta na privatnost, te da je velika fluktuacija novinara koji se bave osjetljivim, a važnim temama. Također je kao izazov u radu istaknula neregulirane društvene mreže, ali i odgovornost medija da ne prenose informacije koje razotkrivaju identitet djeteta, bilo kroz detalje njegovih iskustava i života, bilo kroz objavu osobnih informacija. Naglasila je važnost uključivanja i državnih institucija u slučajeve medijskog izvještavanja kada se krše etički kodeksi i prava djece, jer opomena nije dovoljna sankcija. Istaknula je kako postoje smjernice, upute ali da je pitanje dobre volje i odluke medija hoće li ih se pridržavati, te da je danas u medijima važna brzina, ali da pritom nastaje šteta koju je moguće izbjeći etičnim ponašanjem.

U zaključcima, najavljena je organizacija edukacije za medije u suradnji Hrvatskog novinarskog društva i Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba.

najava skupa, ukradaeno djetinjstvo, mediji

Print Friendly, PDF & Email