U sklopu 10. Tjedna psihologije u utorak 21. veljače 2017. u Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba održan je Okrugli stol s temom “Psiholozi, roditelji i 21. stoljeće“. Moderatorica Okruglog stola bila je dr. sc. Bruna Profaca iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba. Sudionice Okruglog stola bile su Sena Puhovski, prof.i Ivana Ćosić Pregrad, prof. iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, prof.dr.sc. Gordana Keresteš s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Branka Starc, prof. ispred Centra za podršku roditeljstvu „Rastimo zajedno“ te Anamarija Vuić, mag.psych. iz udruge Hrabri telefon.
Cilj ovog Okruglog stola je da se s različitih aspekata – s jedne strane promišljanja i istraživanja, s druge strane podrške roditeljima – pokuša sagledati kako psiholozi vide roditeljstvo i potrebe roditelja na početku 21. stoljeća.
U uvodu rasprave dr. sc. Bruna Profaca je naglasila kako je tema roditeljstva u središtu stručnog interesa svim sudionicama Okruglog stola, jer je neodvojiva od rada s djecom. Iako je rad s roditeljima najčešće multidisciplinarni, doprinos psihologijske teorije i prakse je velik. Također, izložila promjene u razumijevanju odnosa roditelj-dijete unatrag nekoliko desetljeća.
Sena Puhovski u svom je izlaganju iz perspektive kliničkog psihologa izložila probleme i muke sa kojima se roditelji najčešće javljaju te fenomene 21. stoljeća koji predstavljaju dodatne izvore pritiska na roditelja. Ukazala je i na važnost isticanja stručnih znanja i spoznaja o roditeljstvu i odnosu između roditelja i djece, a nasuprot mnogih sadržaja dostupnih prvenstveno putem interneta.
Prof. dr. sc. Gordana Keresteš, iznijela je aktualne teme u znanosti usmjerene na roditeljstvo i ukazala na put kojim se danas znanost razvija u ovom području: usmjerenost na odnose umjesto na roditeljske postupke te ukazala na ključna područja povezana s roditeljstvom (karakteristike roditelja, konteksta i djeteta) i važnost znanstvene evaluacije programa za roditelje.
Ivana Ćosić Pregrad, klinička psihologinja je u svom izlaganju iznijela bitne principe rada s roditeljima u okviru tretmana i savjetovanja djeteta, osobito s djecom nakon stresnih i traumatskih iskustava te naglasila kako svaki tretman djeteta na primjeren način uključuje i podršku i savjetovanje roditelja. Istaknula je i kako djetetova dobrobit i oporavak, odnosno uspješno razrješenje djetetovih razvojnih kriza u značajnoj mjeri ovisi i povezano je s podrškom roditelja, njihovim reakcijama i načinima nošenjau stresnim situacijama.
Branka Starc je prezentirala programe Rastimo zajedno i Rastimo zajedno Plus, kao primjer pružanja podrške roditeljima u grupnom radu. Opisala je ciljeve i sadržaj radionica s roditeljima kao i neke aspekte evaluacije ovih programa koji su nastali u okrilju UNICEF-a, a potom zaživjeli u dječjim vrtićima, obiteljskim centrima i rehabilitacijskim centrima.
Anamarija Vuić, koordinatorica s Hrabrog telefona je predstavila liniju pomoći za roditelje koja je nastala kao izraz potrebe roditelja za podrškom. Roditelji pomoć mogu dobiti elektronskom poštom, putem foruma i besplatne telefonske linije, a najčešće se obraćaju vezano za odgojno postupanje, poteškoće tijekom razvoda, vršnjačko nasilje i školske probleme. Tijekom prošle godine putem Hrabrog telefona za mame i tate za savjet i informacije obratilo se 915 nazivatelja.
Na kraju svih izlaganja kroz raspravu je naglašeno kako suvremena psihologija bitno doprinosi odgovoru na nove potrebe roditelja.
Roditeljstvo je dio obiteljskog procesa koji se mijenja, kako tijekom razvoja i roditelja i djece, tako i u socijalnom kontekstu. Psihologijska znanost i struka se također mijenjaju. Roditelji trebaju podršku koju im psiholozi mogu pružiti što je pokazano i na ovom Okruglom stolu u izlaganju sudionica, ali i u kasnijoj raspravi.
