“Rano otkrivanje najčešćih kroničnih bolesti u adolescenata” bila je tema III. Hrvatskog kongresa o prevenciji i ranom otkrivanju kroničnih bolesti u organizaciji Međunarodne interdisciplinarne udruge za kronične bolesti (MIUKB) koji je održan 24. listopada 2020. Na kongresu su sudjelovale stručnjakinje Poliklinike doc. dr. sc. prim. Vanja Slijepčević Saftić, neuropedijatrica, doc. dr. sc. prim. Vlatka Boričević Maršanić, psihijatrica i doc. dr. sc. Bruna Profaca, klinička psihologinja, kao nositeljice simpozija “Izlazak iz sjene: trauma u djetinjstvu i adolescentnoj dobi i zdravstveni ishodi tijekom života”.
Tema kongresa “Rano otkrivanje najčešćih kroničnih bolesti u adolescenata” je organizirana u slijedećim sekcijama: Adolescenti; Metaboličke bolesti u adolescentnoj dobi; Strukturna edukacija bolesnika s tipom 1 šećerne bolesti; Mentalni poremećaji; Mini simpozij: zanemarivanje i zlostavljanje djeteta. Radni dio kongresa usmjeren je sekundarnoj (rano otkrivanje) i tercijarnoj prevenciji (rano učinkovito liječenje) kroničnih bolesti adolescenata. Stručno-znanstveni pokrovitelji Kongresa su Sveučilište u Zagrebu i WHO/ Wonca International Classification Committe (WICC). Zbog epidemioloških mjera povezanih s COVID-19, kongres je u cijelosti bio organiziran putem Zoom platforme (webinar).
Nositeljice simpozija „Izlazak iz sjene: trauma u djetinjstvu i adolescentnoj dobi i zdravstveni ishodi tijekom života“ su bile stručnjakinje Poliklinike koje su održale slijedeća predavanja:
1. Doc. dr. sc. prim. Vlatka Boričević Maršanić spec. psihijatar subspec. dječje psihijatrije: Emocionalno zanemarivanje i zlostavljanje u djetinjstvu kao prediktor mentalnih poremećaja tijekom života
2. Doc. dr. sc. Bruna Profaca klinički psiholog: Adolescenti i trauma zlostavljanja
3. Doc. dr. sc. prim. Vanja Slijepčević Saftić dr. med. spec. pedijatar subspec. dječje neurologije: Toksični stres-karika koja nedostaje
U okviru simpozija predavanje su održale i Dijana Ramić Severinac dr. med. spec. obiteljske medicine i Sandra Bočkaj dr. med.: Zanemarivanje i zlostavljanje djece-suočavanje s problemom u ordinaciji
Stručnjakinje Poliklinike su iznijele teorijske i kliničke spoznaje povezane s nekim aspektima traumatizacije tijekom djetinjstva i adolescentne dobi.
Predavanje doc. dr. sc. prim. Vlatka Boričević Maršanić je bilo usmjereno na važnost prepoznavanja emocionalnog zlostavljanja i zanemarivanja kod mladih, koje često ostane neprepoznato, a time i bez mogućnosti intervencije. Psihološka trauma povezana s ovim oblikom zlostavljanja dovodi do kratkoročnih i dugoročnih posljedica ne samo za mentalno zdravlje pojedinca već i za tjelesno zdravlje te poteškoće u psihosocijalnom funkcioniranju.
Doc. dr. sc. Bruna Profaca je u svom predavanju skrenula pažnju na specifičnosti zlostavljanja u adolescentnoj dobi te neke pokazatelje zašto traumatizacija u ovoj razvojnoj dobi često ostaje neprepoznata. Također, iznijela je preporuke za razgovor s adolescentima u situaciji povjeravanja o zlostavljanju te specifičnostima tretmanskog rada s adolescentima.
Doc. dr. sc. prim. Vanja Slijepčević Saftić je prikazala podatke o neurobiološkim promjenama i posljedičnim disfunkcijama neurorazvoja u slučaju iskustva toksičnog stresa u dječjoj dobi koji se javlja vezano uz nasilje u obitelji, svjedočenje tjelesnom nasilju, zanemarivanje, seksualno zlostavljanje, vršnjačko nasilje, život s roditeljem s izraženim i nekontroliranim psihičkim problemima, ovisnost roditelja o alkoholu ili drogama, izrazito siromaštvo, izdvajanje iz obitelji i dr. Takav stres trajno mijenja dijete i osobu u koju će izrasti i značajno se odražava na tjelesno zdravlje u odrasloj dobi zbog čega je potrebna rana trijaža, procjena i intervencija.
Smatramo vrijednim što se pažnja ovog kongresa usmjerila na razdoblje adolescencije i na specifične zdravstvene i psihosocijalne potrebe adolescenata. Organizatori kongresa su u središtu imali mladu osobu sa svim somatskim i psihičkim potencijalima koje treba pratiti, nadzirati i razvijati vodeći računa o dobrobiti kako u aktualnoj razvojnoj fazi – adolescenciji, tako i za posljedice u kasnijoj odrasloj dobi. Važno je da ova razvojna skupina postane široko vidljiva u okviru odrastanja i prijelaza iz djetinjstva u odraslu dob, što je i u skladu s Općim komentarima o adolescentima (2016.) Komiteta za prava djeteta UN.
Zahvaljujemo organizatorima na odličnoj organizaciji i okupljanju stručnjaka u ovim teškim vremenima.
Cjeloviti program kongresa dostupan je na linku:
http://miukb.hr/preuzimanja/program-3-kongresa_v4.pdf
