O štetnim posljedicama uporabe pirotehnike na djecu s aspekta mentalnog zdravlja

Povodom javne rasprave o zabrani petardi i redenika kategorija F2 i F3 tijekom cijele godine, predstavnici udruge Prijatelji životinja održali su tiskovnu konferenciju u utorak 4. veljače 2020.  Među stručnjacima koji su govorili o razlozima za zabranu petardi i odgovarali na pitanja predstavnika medija bile su i stručnjakinje naše Poliklinike: Ella Selak Bagarić, psihologinjadr. med. Dijana Staver, spec. psihijatar te prim. doc. dr. sc. Vanja Slijepčević Saftić, dr. med., subspecijalist dječje neurologije.

Osim njih sudjelovali su dr. vet. med. Lea Kreszinger, predsjednica Odjela veterinara male prakse Hrvatske pri Hrvatskoj veterinarskoj komori, predstavnica veterinara male prakse Hrvatske pri europskoj federaciji FECAVA i svjetskoj organizaciji veterinara male prakse WSAVA, dr. vet. med. Tatjana Zajec, voditeljica Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba u Dumovcu, dipl. ing. biol. Vedran Lucić,biolog i ornitolog iz udruge BIOM, Ivica Turić, glavni tajnik Zajednice udruga hrvatskih branitelja liječenih od posttraumatskog stresnog poremećaja RH (ZUHBL PTSP RH) i Ljerka Kopričanec Matijevac, načelnica Učilišta vatrogastva Hrvatske vatrogasne zajednice.

Dr. med. Dijana Staver, spec. psihijatar iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba je kazala da su s aspekta mentalnog zdravlja štetnim posljedicama korištenja pirotehnike posebno izložena djeca i osobe starije životne dobi. Većina reagira sa stresom kada čuje iznenadni jaki zvuk. Osoba će se uplašiti čak do razine da joj treba brza pomoć psihologa ili čak liječnika psihijatra. Kod nekoga se može razviti strah od jakih zvukova koji se kasnije neće vezati samo na zvuk petardi, nego se uplaši i od npr. Gričkog topa. Također, kućni ljubimci mogu stradati i smrtno od pirotehnike, a oni su članovi obitelji. Ljudi su tada izloženi tugovanju zbog smrti člana obitelji. Navela je da tjelesna povreda zbog pirotehnike može kod senzibilnih pojedinaca razviti civilni PTSP. Zaključila je da uporaba pirotehnike može imati dalekosežne posljedice s aspekta mentalnog zdravlja.

Ella Selak Bagarić, psihologinja Poliklinike na početku je rekla da je ovih dana jako sretna i ponosna na Hrvatsku jer su sva relevantna ministarstva dala podršku ovoj zabrani. Istaknula je da imamo priliku sada pokazati koliko smo osjetljivi na potrebe onih koji su najranjiviji. Dakle, svjesni smo posljedica i rizika i da ono što je nekome 15 minuta zabave kod nekog drugog izaziva strah. Rekla je da je pitanje jesmo li spremni kao društvo, zbog svoje zabave, biti toliko bešćutni za potrebe drugih. Upozorila je i da, kao psiholog koji radi s djecom, može reći da ovo nije pitanje samo akutnih reakcija i trenutnih posljedica. Često čujemo da su djeca ogledalo društva i djeca odrastaju pod utjecajem poruka koje vide iz svoje okoline, od svojih prijatelja i roditelja, pa i zakonskih okvira. Dijete se sasvim sigurno nije rodilo s potrebom da baci petardu, nego je to vidjelo u svojoj okolini. Petarde nisu igračke i ako doista želimo odgovorne mlade i odgovorno društvo, sada je potez na nama. Dakle, ako želimo odgovornu djecu, moramo pokazati da smo spremni odreći se nečega što izaziva toliku patnju i nosi toliko rizika. Dodala je da sva znanstvena istraživanja pokazuju da socijalna neosjetljivost utječe na razvoj rizičnog i problematičnog ponašanja djece i mladih. Spomenula je primjer da je prije nekoliko minuta lupio prozor i svi su se uplašili i okrenuli. Pozvala je da si svatko zamisli da je sam, da nije negdje na suhom i sigurnom, koliko bi to straha izazvalo kod njega. Zaključila je da nije samo pitanje je li se uplašio kućni ljubimac, je li dijete imalo ozljedu, već je važno da ne razmišljamo samo o svojoj ugodi i zabavi, nego i u kojem smjeru želimo ići kao društvo.

Prim. doc. dr. sc. Vanja Slijepčević Saftić, dr. med., subspecijalist dječje neurologije iz Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba, na početku je rekla da postoji neprijeporna volja našega društva da se na neki način okrene rješavanju problema. Ako je uključeno sedam ministarstava, onda znamo da je njima stalo. Navela je da zato misli da treba uhvatiti trenutak kada je društvo dovoljno senzibilizirano jer je senzibilizacija dugotrajan proces.

Ukazala je da, i nakon skoro 30 godina od početka hvalevrijedne akcije „Mir i dobro”, još uvijek imamo problem. Problem se sastoji u tome da svake godine (nasreću, dosad nismo imali smrtne slučajeve) 20-ak do 30 djece bude ozlijeđeno tijekom blagdana. Upozorila je da je to problem kada promatramo kumulativni učinak – ako računamo relativno mali broj ozljeda djece u usporedbi s ranijim godinama, za 10 godina to je 70 teško ozlijeđene djece! Time što smo im dali petardu u ruku, uzeli smo im pravo na najbolje moguće odrastanje jer nismo brinuli o njima. Uzeli smo im na neki način budućnost u jednom širokom kontekstu demografije. Uzeli smo potencijal od 70 djece da budu najbolji koliko su mogli biti jer su ostali bez šake, prstiju, gluhi, nagluhi, bez jednog oka… Ili su ostali sa značajnim emocionalnim poremećajima, posttraumatskim stresnim poremećajem koji možda neće biti prepoznat pa će takva djeca izgraditi značajna mentalna odstupanja koja će ih značajno limitirati za cijeli život. Istaknula je da tjelesne ozljede nisu samo broj, nego prate svakog pojedinca. Svako dijete nakon ozljede ima svoju osobitu priču i nikada neće biti ono o čemu je maštalo jer će biti uskraćeno invalidnošću. To je ono o čemu moramo razmišljati. Na kraju, izjavila je da su fotografije i videa hvalevrijedni jer nekada moramo brutalnim slikama pokazati kolika je ozbiljnost problema. Pohvalila je akciju za zabranu petardi i zaključila da idemo dalje, a da su stručnjaci na strani zabrane petardi!

Ljerka Kopričanec Matijevac, načelnica Učilišta vatrogastva Hrvatske vatrogasne zajednice, rekla je da trebamo reći NE petardama i pirotehničkim sredstvima jer osim uznemiravanja ljudi i životinja, petarde su čest uzročnik nastanka požara. Kada požari nastanu u božićno doba, umjesto da vatrogasci jednako tako proslave doček Božića i Nove godina, moraju izlaziti na intervencije. Vatrogasci također moraju spašavati i životinje koje se zbog buke petardi uplaše, pobjegnu i zavuku na nepristupačna mjesta. Moraju ih vaditi iz jama, cijevi, s drveća. HVZ ima dugi niz godina edukacije djece u vrtićima i osnovnim školama u kojima u sklopu edukacije o zaštiti požara djecu uče o tome da korištenje petardi nije dobro za njihovo zdravlje, a da stradavaju i njihovi kućni ljubimci. Djeci treba osvijestiti da korištenje petardi ne znači veselje i proslavu, nego nešto ružno i da ih ne bi trebalo koristiti.

Ivica Turić, glavni tajnik Zajednice udruga hrvatskih branitelja liječenih od posttraumatskog stresnog poremećaja RH (ZUHBL PTSP RH), odmah je napomenuo da za neke rat još uvijek nije gotov, trauma ostaje. Kroz radionice branitelja gdje su prisutni i psihijatri  često se provlači i ta situacija da oni doživljavaju traume prilikom eksplozije i pucnjave. Imaju slučajeve da su ljudi znali, kada opali Grički top, zalegnuti. Rekao je i da se mogu poistovjetiti sa životinjama. Mnogi od njih imaju kućne ljubimce i znaju da se izuzetno boje i da su moguće i katastrofalne posljedice zbog pucanja. I oni kao udruga, kao i Ministarstvo branitelja, podržavaju inicijativu za zabranu petardi.

Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja, pozdravio je prijedlog zabrane petardi i redenika iz kategorija F2 i F3 tijekom cijele godine u aktualnim izmjenama Zakona o eksplozivnim tvarima. Rekao je da je ova zabrana kompromis koji je važan prvi korak jer se zabranjuje samo ono što je ionako nužno zabraniti, ali krajnji cilj je vratiti se na ono što je bilo ranije već zabranjeno, a to je zabrana svih pirotehničkih sredstava F2 i F3. Naveo je primjere stradavanja djece i životinja rekavši da je i jedan slučaj izgubljenog oka ili šake ili smrt člana četveronožnog člana obitelji previše. Ukazao je na nelogičnost u Zakonu da prodaja pirotehničkih sredstava počinje dva tjedna prije dopuštenja njihove upotrebe jer kada krene prodaja, krene i upotreba pa građani već od 15. 12. prijavljuju uznemiravanje i pucanje. Također, naveo je i apsurd da je petarde dopušteno koristiti 27., 28., 29. i 30. 12., kada se ništa ne slavi. Rekao je da petarde i redenici trebaju biti u potpunosti zabranjeni, no da bi kompromis bio da ova ostala pirotehnička sredstva iz kategorija F2 i F3, koja su također opasna i bučna, budu dopuštena samo u noći kada se slavi Nova godina. Zahvalio je institucijama koje su dale podršku zabrani petardi – sedam ministarstava, Vladi RH, gradu Zagrebu, Osijeku i Virovitici, ali i mnogim drugima jer je i Udruga gradova dala podršku. Ankete su pokazale da je 80 posto građana za zabranu petardi, redenika, ali i druge pirotehnike iz kategorija F2 i F3:

„Prije šest godina pokrenuli smo inicijativu za zabranu petardi prvenstveno zbog stresova i ozljeda koje doživljavaju životinje zbog petardi, a koje svake godine odnose živote. No s vremenom nam se javljao sve veći broj građana koji su navodili koliko petarde smetaju djeci, starijima i bolesnim osobama (oboljelima od PTSP-a, autizma, epilepsije, srčanih bolesti, starijim osobama, braniteljima, civilnim žrtvama rata…), kao i potpuno zdravim ljudima koji osjećaju uznemirenost i strah te žele prestanak terora i zakonsku zaštitu”.

Na tiskovnoj konferenciji je rečeno i da petarde psihički štete i ljudima koji moraju, umjesto proslave, svake godine provoditi blagdane i dočekivati Novu godinu zatvoreni u kući, sa spuštenim roletama, strepeći hoće li njihovi kućni ljubimci pod sedativima preživjeti pucanje ili će umrijeti od zastoja srca.

Komentar i podrška zabrani petardi može se ostaviti na javnoj raspravi koja traje do 7. veljače ovdje:  https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=13166

Više informacija o nužnosti zabrane nalazi se na www.prijatelji-zivotinja.hr.

Print Friendly, PDF & Email