O Poliklinici i nasilju putem interneta na Hrvatskom radiju | Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada Zagreba

Naslovna > Aktualno > Iz medija > O Poliklinici i nasilju putem interneta na Hrvatskom radiju

Prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander gostovala je 15. veljače 2016. u radio emisiji Savjetovalište, urednice Višnje Biti, na 1. programu Hrvatskog radija. Tema razgovora je „Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba – primjer najboljih standarda u zaštiti djece žrtava i svjedoka kaznenih djela u zemljama Europske Unije“.

Emisiju možete preslušati ovdje: http://radio.hrt.hr/ep/savjetovaliste/148470/

Dva tjedna potom, 29. veljače 2016. u emisiji “Savjetovalište” gostovala je predsjednica Hrabrog telefona Hana Hrpka na temu “Nasilje putem interneta”.

Emisiju možete preslušati ovdje: http://radio.hrt.hr/ep/savjetovaliste/150542/

Piše: Prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander

APEL RODITELJIMA: Ne vodite djecu na plažu bez kupaćih gaćica i ne dijelite takve slike na društvenim mrežama

Riječ ravnateljiceProteklih tjedana svi su mediji prenijeli vijest o tome da je 13 godina nakon nestanka britanske 4-godišnje djevojčice Madeleine McCann u Njemačkoj uhićen 43-godišnjak kojeg se sumnjiči za njenu otmicu iz turističkog apartmana u portugalskom ljetovalištu Praia da Luza i ubojstvo. Prema sada dostupnim informacijama djevojčica je i seksualno zlostavljana. Razumljivo je da pomisao na to što se dogodilo toj maloj djevojčici izaziva strah, zgražanje i tjeskobu kod roditelja i kod djece koja za to doznaju iz medija. Uz to, krajem srpnja u Istri uhićeno je i nekoliko stranih turista koji su skrivenim kamerama snimali razgolićenu djecu na plaži, što je doprinijelo daljnjoj uznemirenosti roditelja i osjećaja da su im djeca svakodnevno na meti predatora. Ima li razloga za paniku? Za paniku ne, ali za prevenciju da.

Objavljeno: 10. kolovoza 2020. | Pročitajte više >

Neposredna i akutna stresna reakcija u doba globalne pandemije i elementarnih nepogoda: Kako si pomoći?

COVID-19 COVID-19 TemeKrizno razdoblje kroz koje upravo prolazimo generira stres kod većine ljudi te je očekivani porast u pojavnosti različitih oblika stresnih reakcija. Ovih smo dana svi svjedoci niza nepovoljnih zbivanja, što na globalnom nivou, a što u našem dvorištu. Vlada kolektivni osjećaj da smo se neželjeno i iznenada odjednom našli u ulozi kolateralne žrtve nekog zla, koje nas je sve zateklo nespremnima, ostavilo nas u čudu, promijenilo nam utabane putove svakodnevice, a da nas nitko ništa nije pitao, tražio dopuštenje, niti pripremio za ono što nas tek čeka. U stvari, za ono što mislimo da nam slijedi, budući da nitko nije upućen i ne pozna tajne budućnosti. Bez obzira na sav napredak suvremene znanosti i tehnologije, priroda svoje tajne otkriva samo rijetkima, koji velik dio svog života provedu proučavajući njene skrovite dubine.

Objavljeno: 27. ožujka 2020. | Pročitajte više >

“

Kako da djeca vjeruju da vaši savjeti vode prema sreći ako vas ne vide sretnima? Najjači autoritet roditelja jest zadovoljstvo svojim životom. Ako vas ne vide opuštene, nasmiješene, ponekad bezbrižne i neozbiljne – djeca zaključe da vam je život naporan. I da će, slušajući vaše savjete, završiti kao vi, bez osmijeha. Zato odbijaju vaš savjet i u međuvremenu rade ono što ih veseli, crtaju stripove, igraju igrice. Jer im se čini da bi put do sreće trebao biti veseo.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako djeca pomažu roditeljima da odrastu“, autorice Radojke Sućeska Ligutić

“

Tijekom puberteta u dječjem mozgu događaju se takve biološke promjene da roditelji odjednom imaju osjećaj da ne poznaju vlastito dijete. Takve promjene potiču djecu da svu pažnju usmjere prema unutra. Tu introvertiranost roditelji ne bi smjeli shvaćati osobno, jer ona nije povezana s time da se vaš inače dobar odnos s djetetom pogoršao. Ona nije ni znak nedostatka povjerenja.

Dobro je znati

Iz knjige „Obitelji s tinejdžerima“, autora Jaspera Juula

“

Djeca ponekad ljute roditelje. Kad su frustrirani, roditelji se ponekad iskaljuju ljutitim optužbama. Umjesto da optužujete, recite što mislite i osjećate i/ili što biste željeli. Vjerojatnije je da će vas tinejdžeri poslušati ako im kažete kako se osjećate, umjesto da im govorite koliko su nepristojni ili u krivu.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako govoriti da bi tinejdžeri slušali i slušati što tinejdžeri govore“, autorica Adele Faber i Elaine Mazlish

“

Umjesto da zanemarujete osjećaje, priznajte osjećaje riječju ili zvukom.Umjesto da naređujete, opišite problem.Umjesto da tinejdžera napadnete, opišite što osjećate.Umjesto da okrivljujete, dajte informaciju.Umjesto da prijetite ili naređujete, ponudite izbor.Umjesto dugotrajnog predavanja, recite to jednom riječju.Umjesto da ukazujete na ono što nije u redu, pokažite svoje vrijednosti i/ili očekivanja.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako govoriti da bi tinejdžeri slušali i slušati što tinejdžeri govore“, autorica Adele Faber i Elaine Mazlish

“

Stručnjakinja za djecu, Bonnie Benard, kaže da djeca, kako bi postigla otpornost, „trebaju prisutnost barem jedne brižne osobe – nekoga tko nudi suosjećanje, nekoga tko razumije da bez obzira na to koliko se dijete loše ponašalo, ono u tom trenutku radi najbolje što može“. Vi trebate biti ta osoba, a podrška koju pružate djetetu pomaže mu da razvije kritičko razmišljanje i otpornost koji su mu potrebni da ostvari svoje potencijale.

Dobro je znati

Iz knjige „Understanding parental alienation“, autora Karen Woodall i Nick Woodall