U Dnevniku Nove TV novinarka Sanja Vištica objavila je 24. svibnja 2020. prilog o porastu zlostavljanja djece tijekom pandemije koronarvirusa. “Posttraumatski poremećaj se često javlja s odgodom. I mi možemo očekivati da će 30-35 posto naše djece na jesen imati elemente posttraumatskog stresnog poremećaja, anksioznosti, depresivnosti i konfuzije”, rekla je ravnateljica Poliklinike prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander.
“Djeca posljednja dva mjeseca često u pomoć zovu Hrabri telefon. “Puno više zovu vezano uz nasilje, nasilje u obitelji, nad njima samima, nasilje od strane braće i sestara”, rekla je Hana Hrpka, predsjednica udruge Hrabri telefon.
Sve više ih se javlja i putem interneta, točnije putem chata.
“Doslovce kažu: ‘Što god napravim ne valja. Roditelj je stalno nervozan, stalno živčan i onda ruka poleti.’ To nije samo i fizičko nasilje, govore o brojnom emocionalnom nasilju koji doživljavaju, o uvredama”, ispričala je Hrpka.
Statistika MUP-a pokazuje da je kontinuirano u porastu povreda prava djece kada je u pitanju zlostavljanje i zanemarivanje. U prva četiri mjeseca zabilježen je rast od čak 60 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Usporedbe radi, tijekom ožujka i travnja ove godine zabilježena su 442 kaznena djela, a lani je tijekom ta ista dva mjeseca zabilježeno upola manje kaznenih djela – 222.
U padu je spolno zlostavljanje djece, ali smo policiju pitali je li to umjetan pad zbog koronakrize. Naime, policija do saznanja često dođe jer se djeca povjeravaju nekome u okolini.
“Da se dijete povjerilo prijateljici pa je prijateljica to ispričala majci i onda majka reagira i prijavi. U tom dijelu sigurno da je ova pandemija mogla imati i ima utjecaja u smanjenju broja prijava”, rekla je Anita Matijević s Odjela maloljetničke delikvencije i kriminaliteta na štetu mladeži.
Brojne žrtve žive sa svojim zlostavljačima
I psihoterapeuti upozoravaju na to da su brojne žrtve bile zatvorene sa svojim zlostavljačima.
“Obiteljsko nasilje je sigurno puno prisutnije nego što se prijavilo u ovim mjesecima, a to će se pokazati tek u kasnijim mjesecima”, rekla je Gordana Buljan-Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba.
A kasnije će se pokazati i kako je cijela ova kriza djelovala na psihičko stanje djece.
“Posttraumatski poremećaj se često javlja s odgodom. I mi možemo očekivati da će 30-35 posto naše djece na jesen imati elemente posttraumatskog stresnog poremećaja, anksioznosti, depresivnosti i konfuzije”, rekla je Buljan-Flander.
Pravobraniteljicu za djecu Helencu Pirnat Dragičević smo pitali je li zadovoljna radom institucija tijekom pandemije.
“Uvijek je moguće i bolje. Kada su djeca u pitanju, potrebno je to jedno žurno, hitno, adekvatno djelovanje koje je, bojim se, u nekim situacijama izostalo”, odgovorila je.
Ipak, važno je prijaviti svaku sumnju, a odgovornost za to je na svima.”
