Naglasak okruglog stola  „Život na distanci“ u sklopu 8. Tjedna Svjetskog saveza mladih Hrvatska bio je na pozitivnim primjerima i poukama koje možemo pronaći u trenutnoj situaciji pandemije COVID-19. Okrugli stol održan je 1. prosinca 2020., a govornici su bili filozofkinja i bioetičarka dr. sc. Marina Katinić Pleić, molekularni biolog i genetičar dr. sc. Petar Tomev Mitrikeski, psihijatar  Robert Torre, dr. med. i psihologinja Poliklinike Ella Selak Bagarić, mag. psych. U zaključku su se složili kako je ljudska narav neslomljiva i uvijek pronalazi nove kreativne načine za suočavanje s izazovima koji će proći, a da smisao života čovjek ne može izgubiti u kriznim trenucima ako ga je imao prije krize.

Cilj drugog okruglog stola “Život na distanci” bio je propitati posljedice ovogodišnje pandemije na pojedinca i društvo, posebno s obzirom na posljedice na njihovo emocionalno, mentalno i duhovno stanje. Govornici su zaključili kako je usprkos otuđenja čovjeka iz potrebe za zaštitom zdravlja i života moguće nastaviti razvijati identitet i kulturu kroz promjenu ponašanja pojedinaca.

Ella Selak Bagarić je istaknula kako prva istraživanja u Republici Hrvatskoj pokazuju da nismo dobro te kako djeca i odrasli pokazuju izrazite depresivne, tjeskobne i anksiozne simptome kao posljedice pandemije. No istraživanja pokazuju i kako se ljudi mogu prilagoditi i osnažiti s obzirom na mogućnosti i vrijeme koji su nam dani. Selak Bagarić je dodala kako u trenutnoj situaciji ne smijemo zaboraviti da imamo djecu pored sebe kojima je potrebna naša pomoć. Potrebno je uvijek pričati s djecom i pronaći način kako nadoknaditi trenutke koje smo propustili. Djeca trebaju bliskost i toplinu svih bližnjih.

Dr. sc. Petar Tomev Mitrikeski je rekao kako u današnjem vremenu čovjek postaje važan kao potrošač zbog čega se javlja stanje identitetske krize te čovjek postaje izgubljen. U srži čovjeka ja altruizam, nesebično darivanje koje čovjeka gura prema naprijed. Mitrikeski je napomenuo kako je znanstveno dokazano da maske značajno smanjuju širenje virusa te kako se država suočava s problemom zakrčenog zdravstvenog sustava. Biti solidaran danas znači ne prenijeti virus na drugoga. Prema Mitrikeskom, ova kriza pokazuje sve slabosti zapadne demokracije koja pada na krizi identiteta. U kriznoj situaciji poput ove prvo moramo zaštititi zdravstveni sustav, ali i sačuvati nadu u bolje sutra, zaključio je Mitrikeski.

Robert Torre, dr. med. je poručio kako u proteklom razdoblju dominira strah koji je preplavio um i pretvorio se u tjeskobu, a tjeskoba se u narednim mjesecima pretvorila u depresiju. Torre je istaknuo kako još ne znamo dalekosežne posljedice pandemije u kojoj je očit izostanak humanosti unutar zapadnog društva koja se reflektira i u odnosu prema smrti. Dok su prijašnji narodi lakše prihvaćali smrt, mi danas težimo vječnosti koja je potaknuta općom digitalizacijom i prenaglašenom potragom za zdravljem. Zdravlje i tijelo danas su postale ideološke kategorije koje su zamijenile spas duše u prijašnjim društvima. Torre je zaključio kako čovjekom ne smije upravljati strah ne nego nutarnji smisao kojeg ne definiramo prema dugovječnosti i koji nas vodi kroz krizne trenutke.

Dr. sc. Marina Katinić je naglasila kako su krize prilika za doći do smisla, sadržaja i veće kvalitete. Katinić smatra kako trebamo poći od pojedinačnih iskustava jer ljudi doživljavaju krizu na različite načine. U krizama ne smijemo podcijeniti teškoće, ali ne smijemo niti popustiti defetizmu jer tada nećemo iskoristiti priliku za unijeti smisao u život. Katinić je humor u krizi ocijenila kao pozitivan fenomen odmaka i distance kao i eksploziju umjetničke produkcije na kulturnim portalima za vrijeme krize. Katinić je zaključila kako danas nedostaje poticaja na odvažnost i hrabrost u zbog čega posebno cijeni učitelje i vođe koji pozivaju na razvoj navedenih vrlina.

Izvor: portal MiMladi/ Link: http://mimladi.hr/poduzetnistvo/8-tjedan-ssmh-okrugli-stol-zivot-na-distanci

Print Friendly, PDF & Email