“U školama treba djelovati najmanje jedan, a ovisno o broju učenika i više psihologa koji bi trebali biti upoznati sa svim učenicima, a ne samo s “problematičnim”, te bi se odlazak školskom psihologu trebao normalizirati kao dio regularnog školovanja, a ne “kazna”. Interakcija sa školskim psihologom trebala bi postati uobičajena, a ne nešto do čega dolazi tek kad neki problem izmakne kontroli” – jedan je od zaključaka Erasmus + projekta “Zdrave konzultacije” koji se u organizaciji Hrvatskog debatnog društva provodio u partnerstvu s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba. Završna konferencija održana je 30. kolovoza 2021.
U sklopu konferencije predstavljene su preporuke za poboljšanje zdravstvenih politika koje su osmislili mladi kroz proces 14 konzultacija, dvije mini debate te četiri panel rasprave na teme: “Alkohol i mladi”, “Reproduktivno zdravlje mladih”, “Mentalno zdravlje mladih” i “Prehrana i fizička aktivnost”. Na konferenciji su sudjelovali potpredsjednica Gradske skupštine Zagreba Ivana Kekin, gradski zastupnici i stručnjaci te mladi debatanti iz debatne reprezentacije koji su sudjelovali u mini debatama. Na panelu o mentalnom zdravlju mladih govorila je klinička psihologinja Poliklinike Ella Selak Bagarić. Mladi u publici bili su aktivni tijekom cijele konferencije, postavljali pitanje i nudili odgovore.
„Cilj projekta bio je informirati mlade o postojećim zdravstvenim politikama Grada Zagreba i dati priliku mladima da kreiraju nove politike“, rekla je Ivona Anić, voditeljica projekta.
Mladi su na početku svake teme panela na završnoj konferenciji predstavili svoja viđenja i zaključke koje su donijeli na temelju razgovora koje su imali tijekom prethodno održanih 14 manjih sastanaka na teme ovisnosti mladih, odnosa mladih prema alkoholu, reproduktivno zdravlje mladih, mentalno zdravlje mladih, fizička aktivnost i prehrambene navike mladih.
Rezultat projekta biti će zaključci i preporuke za zdravstvene politike, a primjerice, u području mentalnog zdravlja mladih one su ovakve:
ULOGA ŠKOLE U MENTALNOM ZDRAVLJU MLADIH
Kroz sve radionice, mladi iz različitih zagrebačkih škola naglašavali su važnost uloge škole u njihovim životima i potrebu da škole postanu uključenije u zaštitu mentalnog zdravlja mladih. Mladi su za to najčešće navodili tri razloga. Prvo, mladi većinu svog vremena provode u školama, zbog čega smatraju da one imaju važnu odgojnu ulogu. Drugo, smatraju da je stručno i nastavno osoblje škola ono koje je u najčešćem kontaktu s mladima i u poziciji da kontinuirano prate njihov razvoj. Naposljetku, škola predstavlja neutralnu sredinu s osobljem koje može biti obučeno da prepoznaje znakove psihološkog stresa, traume ili čak fizičkog nasilja koje često ostaje skriveno u privatnosti obitelji, pa tako može biti sigurno mjesto čak i za mlade kojima obitelj ne pruža podršku ili čak predstavlja izvor njihovih problema.
– U školama treba djelovati najmanje jedan, a ovisno o broju učenika i više psihologa koji bi trebali biti upoznati sa svim učenicima, a ne samo “problematičnim”, te bi se odlazak školskom psihologu trebao normalizirati kao dio regularnog školovanja, a ne “kazna” – interakcija sa školskim psihologom trebala bi postati uobičajena, a ne nešto do čega dolazi tek kad neki problem izmakne kontroli
– U školama treba organizirati redoviti dodatni sat, najmanje jednom mjesečno, na kojemu cijeli razred sa stručnom osobom može razgovarati o pitanjima vezanima uz mentalno zdravlje
– Škole trebaju provoditi orijentacijske sastanke sa svim učenicima kako bi se bolje upoznale s njihovim problemima, kao i provoditi anonimne ankete i održavati stalan kanal komunikacije s učenicima (emailom, telefonski i slično)
– Stručno osoblje treba biti upoznato s roditeljima svih učenika i djelovati ako primjete znakove nasilja, zanemarivanja ili bilo koje vrste zlostavljanja
– Škole trebaju posvetiti više vremena praktičnom pripremanju učenika na završetak srednjoškolskog obrazovanja kroz orijentacijske sastanke, pomoć u odabiru karijere i planiranje daljnjeg obrazovanja
Zaključci panela Mentalno zdravlje mladih:
Na panelu posvećenom mentalnom zdravlju mladih kroz raspravu panelistice i okupljena publika složili su se kako je izrazito važno u školama povećati sadržaj o ovoj temi. Škola je idealno mjesto za učenje i odgajanje te omogućava ciljanu edukaciju o važnosti mentalnog zdravlja. Također, školski psiholog je prva osoba iz struke s kojom se učenici susreću i izrazito je važno da taj prvi dojam i kontakt bude konstruktivan i pozitivno iskustvo. Nadalje, sve panelistice su se složile kako su pandemija i serija potresa napravili veliki korak u destigmatizaciji ove teme, ali će izazov biti pružiti pomoć svima te nastaviti otvorenu komunikaciju ove “tabu” teme jednom kad Covid i potresi budu iza nas.
Uz dosadašnje uobičajene smjernice kako poticati djetetov socijalni razvoj, mnogi roditelji se u aktualnoj situaciji, proglašenjem globalne pandemije koronavirusa i uslijed brojnih preporuka, odnosno uvođenjem mjera 'društvenog distanciranja' s ciljem smanjena kontakata među ljudima, a sve kako bi se usporilo širenje bolesti, pitaju kako i dalje poticati razvoj djeteta omogućavanjem interakcija sa vršnjacima. Važno je znati da društveno distanciranje ne znači isto što i društvena izolacija, pogotovo jer je i u ovakvim situacijama važno biti u kontaktu s članovima obitelji i prijateljima, čija podrška je izuzetno važna u stresnim situacijama.
Kako, što i na koji način razgovarati s djecom kako bi prihvatili potpuno izvanrednu situaciju vezano uz zdravstvenu krizu zbog koronavirusa, bila je tema emisije "Zdravi bili" Hrvatskog radija urednice i voditeljice Silve Capurso emitirane 19. ožujka 2020. iz studija Dubrovnik. Telefonom se u emisiju javila ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, sa obzirom da je tog dana utvrđen prvi slučaj zaraze u Dubrovačko-neretvanskoj županiji o stanju u Općoj bolnici Dubrovnik izvjestio je ravnatelj doc. dr. sc. Marijo Bekić:
U suradnji Medicinskog fakulteta i Klinike za psihijatriju KBC, u Zagrebu je 11. i 12. listopada 2013. održan poslijediplomski tečaj stalnog medicinskog usavršavanja na temu Poremećaji hranjenja: od razumijevanja do liječenja, na kojemu su sudjelovale i djelatnice Poliklinike