Ravnateljica Poliklinike prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander održala je 17. rujna 2019. u Ljubljani plenarno predavanje “Seksualno zlostavljanje i iskorištavanje: intervju sa djecom, intervencije i zaštita djece u doba modernih tehnologija”. Predavanje je održano u sklopu 9. konferencije o zloupotrebi djece u online svijetu na Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani. Organizatori konferencije bili su Uprava kriminalističke policije, Centar za sigurniji internet u Sloveniji i Udruženje informatike i telekomunikacija pri Gospodarskoj komori Slovenije. U dvorani je bilo više od 200 sudionika iz policije, tužiteljstva, sudova, socijalnih službi, nevladinih organizacija, obrazovanja, zdravstva i gospodarstva. Svi oni u svom fokusu rada imaju zaštitu djece i njihovog najboljeg interesa.

Program konferencije 

Uvodni govori

  • Ministar unutarnjih poslova Boštjan Poklukar
  • Mag. Boštjan Lindav, direktor Uprave kriminalističke policije GPU
  • prof. dr. Monika Kalin Golob, dekanica Fakulteta za društvene znanosti Sveučilišta u Ljubljani  
  • Nenad Šutanovac, direktor Udruženja za informatiku pri Gospodarskoj komori Slovenije

Predavanja

  • Seksualne zloupotrebe i seksualno iskorištavanje: intervjuiranje djece, interveniranje i zaštita djece u vrijeme modernih tehnologija prof. dr. Gordana Buljan Flander, Poliklinika za djece i mladih Grada Zagreba
  • Direktiva o zaštiti žrtava. Što to znači u praksi? Katarina Vučko, Mirovni institut, Ljubljana
  • Digitalne opasnosti: rizici mladih i  izazovi sprečavanja i akcije dr. Jeffrey DeMarco, Centre for Abuse and Trauma Studies (CATS), Sveučilište Middlesex, Velika Britanija
  • Tretman počinitelja seksualnih kaznenih djela (između suda i javnog mnijenja). dr. Dragan Petrovec, Institut za kriminologiju pri Pravnom fakultetu u Ljubljani
  • Što savjetovati roditeljima, kad se njihova djeca upletu i online incident Marko Puschner, Točka osviještenja o sigurnoj upotrebi interneta, Safe.si, Fakultet za društvene znansoti, Sveučilište u Ljubljani   
  • Zloporabe se upisuju u mozak i tijelo doc. dr. Tina Bregant,  dr. med., spec. pedijatrije, spec. fizikalne i rehabilitacijske medicine, MAES terapeut, voditeljica seminara Familylab 
  • LOGOUT & SPEAKOUT- suočavanje za seksualnom zloupotrebom djece u praksi Špela Reš, Logout – Center pomoći za liječenje ovisnosti o internetu

Tijekom plenarnog predavanja kojeg održala ravnateljica prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander istaknula je da je svako peto dijete žrtva seksualnog zlostavljanja i da samo jedno od deset prijavljuje zlostavljanje. Postoji nekoliko razloga zbog kojih dijete ne otkriva zlostavljanje: strah da nitko neće povjerovati u što ga je i sam nasilnik možda uvjerio, strah da će biti osuđen za ono što se dogodilo, sramota, krivnja ili strah da će se on ili ona biti odgovorni za razaranje obitelji. Predstavljeni su i različiti oblici zlostavljanja djece, gdje seksualno zlostavljanje pomoću modernih tehnologija zauzima posebno mjesto. Bez obzira na oblik zlostavljanja, kad dijete odluči otkriti zlostavljanje presudna je adekvatna reakcija, a ona nažalost veoma često izostaje. Informacije bi trebale biti prikupljene što je prije moguće nakon događaja, s otvorenim pitanjima u kojima dijete slobodno odgovori. U drugom dijelu predavanja, ravnateljica je sudionicima predstavila i način provođenja forenzičkog intervjua uz naglasak na važnost poštivanja NICHD protokola, koji uključuje upoznavanje djeteta, upostavljanje odnosa, ispitivanje epizodičkog pamćenja, prelazak na pitanja koje su relevantna za slučaj, istraživanje slučaja, pauzu, pronalaženje podataka koje dijete nije spomenulo, ako dijete ne spomene očekivane informacije, informacije o razotkrivanju, dovršavanje i razgovor o neutralnim temama.

Posebnu pažnju na predavanju privuklo je sveprisutniji tzv. sextortion. Naime, seksualno zlostavljanje djece ne događa se samo u obliku fizičkog kontakta s nekom osobom, već i pomoću suvremenih tehnologija tzv. je ucjena putem interneta i uključuje različite oblike prijetnji, obično prijetnju objavljivanjem ili prosljeđivanjem seksualno eksplicitnih fotografija žrtve ako ona ne odgovori na zahtjeve. U većini slučajeva osjetljivi sadržaji dobrovoljno šalju same žrtve, u fazi tzv. groominga i u kojoj vjeruju osobi sa druge strane. Ali sextortion može biti rezultat upada na uređaj i krađe fotografija žrtve. Polovina žrtava ne želi se povjeriti nikome o tome što joj se događa jer doživljavaju strah i sram. Boje se da će se naći u nevolji jer su sami dobrovoljno poslali sadržaj zbog kojeg su poslije ucjenjivani. Od onih žrtava koji prikupe hrabrost i prijave što im se dogodilo, tek trećina otkriva ucjene roditeljima, traže pomoć putem interneta ili od svojih vršnjaka.

Konferencija je imala velikog odjeka u slovenskim medijima:

RTV Slovenija: Posljedice virtualnog nasilja koje osjećaju žrtve su veoma stvarne

Delo: U svijet spolne zlouporabe uvlače ih kroz igru

 

Print Friendly, PDF & Email