U emisiji Izvan okvira na N1 televiziji 18. siječnja 2021.gostovale su psihijatrica doc. dr. sc. Petrana Brečić, ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče i psihologinja prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece. S Mašenkom Vukadinović su razgovarale o tome kako pandemija koronavirusa i potresi mogu utjecati na mentalno zdravlje.

“Ne mislim da je stanje alarmantno, ali je ozbiljno. Duboko sam uvjerena da će većina ljudi proći kroz ove stresove na način da će se više-manje dobro adaptirati”, kazala je Brečić i dodala:

“Živimo u svijetu u kojem preferiramo lagodno živjeti, izbjegavati ono što nas smeta, što nam izaziva tjeskobu i ne naprežemo toliko naše adaptacijske potencijale. Međutim, mi smo prije svega umorni i ako govorimo o stanju većine ljudi, mi smo emocionalno jako umorni. Dugo vremena smo u stresu.”

Brečić je navela da s jedne strane stres izaziva pandemija koronavirusa, a s druge strane i potresi izazivaju stres kod ljudi.

“Koliko god neki odrasli mislili da djeca ne razumiju pa ih neće dotaknuti kao nas odrasle pandemija i potres, moramo znati da to nije istina. Djeci jednako teško pada osjećaj neizvjesnosti i straha, teško im padaju i odnosi u obitelji, kad vide da su roditelji zabrinuti. Djecu pogađa i to što se ne mogu družiti sa svojim prijateljima”, istaknula je Buljan Flander, dodajući da potres dodatno otežava situaciju.

Reakcije različite u različitim dobnim skupinama

Dodala je da se kod mlađe djece vratilo regresivno ponašanje poput želje da spavaju s roditeljima. S druge strane, neki adolescenti su nakon potresa željeli pomagati, a neki su pokazali buntovnije ponašanje.

Buljan Flander ističe da djeca vide kako se roditelji osjećaju i da je stoga važno djeci govoriti istinu.

“Što reći djetetu kad pita hoće li biti opet potresa? Istinu. Ne znam, moguće da hoće”, rekla je Buljan Flander i dodala da ako dijete primijeti da ste se zabrinuli, to mu i priznajte.

Dodala je da je djeci u ovo vrijeme potrebna podrška obitelji i neki nastavak rutine.

“Rutine nama daju osjećaj sigurnosti, nama odraslima, en samo djeci, a odlazak u školu i vrtić je jedna rutina. Rutina je i priča za laku noć i ručak zajedno”, rekla je Buljan Flander.

O posttraumatskom stresnom poremećaju

Brečić je komentirala i mogu li događaji poput pandemije i potresa izazvati i posttraumatski stresni poremećaj.

“Posljedice traume mogu biti cjeloživotne ako ih na vrijeme ne liječimo. Teško je sada govoriti koliki će biti postotak posttraumatskog stresnog poremećaja, ali smatram da neće biti pretjerano puno posttraumatskog stresnog poremećaja. On će se javiti kod onih ljudi koji su bili direktno ugroženi ovom traumom. Kad govorimo o covid infekciji, onda su to oni ljudi koji su bili bolesni, na respiratorima, na jedinicama intenzivne njege”, kazala je Brečić.

Buljan Flander je pojasnila i kako djeca mogu reagirati u ovakvim uvjetima.

“Djeca mogu na stres i traumu reagirati tako da se ili povuku i ne žele uopće komunicirati, da izgube interes za aktivnosti za koje su prije imali interes, a mogu imati agresivne ispade. To su sve reakcije koje ne treba u ovom trenutku procjenjivati kao ispravne ili pogrešne, to su reakcije koje možemo očekivati u ovoj situaciji. Možemo promatrati hoće li se smiriti, pogoršavati ili će s vremenom nestati”, istaknula je Buljan Flander.

Buljan Flander je istaknula da je pandemija koronavirusa izazvala i to da djeca sve više vremena provode u virtualnom svijetu.

“Djeca su tako orijentirana na male ekrane da se pitam kako ćemo ih odviknuti.”

Na mentalno zdravlje države troše tek 2% proračuna

Ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba Buljan Flander ocjenjuje da se na mentalnom zdravlju djece dugo štedilo.

“Ja dugo radim i odgovorno to tvrdim. Gledam kako su neki preventivni programi za zaštitu mentalnog zdravlja postojali – za prevenciju suicidnosti, za prevenciju nepoželjnih ponašanja, samo se ukidaju. Pratim kako štedimo na djeci, kako štedimo na mentalnom zdravlju djece, a to bi dugoročno bila izvrsna investicija. Mi imamo nacrta i planova, ali ako se to ne pretoči u realitet, na konkretne postupke, nećemo i nismo puno napravili.

Na mentalnom zdravlju s djecom u Hrvatskoj radi vrlo mali broj psihologa. Kod nas u Poliknici prije pandemije se čekalo po tri četiri mjeseca na red. Ako roditelj ima s djetetom problem, što da radi s djetetom po tri četiri mjeseca. Nadam se da će oni koji odlučuju odlučiti tako da se više neće štedjeti na djeci i na zapošljavanju stručnjaka za mentalno zdravlje”, rekla je.

Petrana Brečić, nova ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče upozorava da nema zdravlja bez mentalnog zdravlja i da se premalo novca izdvaja.

“Moram reći da, što se tiče psihijatrije odraslih, mislim da se sustav vrlo brzo u ovoj situaciji prilagodio i vrlo brzo prekopčao svoju aktivnosti u novi način funkcioniranja.

Gledajući kakav je odnos prema mentalnom zdravlju, kod nas ali i u svijetu, mi smo uvijek negdje iza interesa za somatsko zdravlje. Mentalno zdravlje je sastavni dio zdravlja. To nije samo odsustvo mentalne bolesti. Bez mentalnog zdravlja nema niti tjelesnog zdravlja, ali niti ekonomskog blagostanja. Jako malo novaca za mentalno zdravlje se troši. Postoji podatak da se na mentalno zdravlje države troši tek 2% proračuna. Tajming donošenja Nacionalne strategije za mentalno zdravlje izuzetno je važan. Ova strategija donosi okvir i potrebna je da bi mi to operacionalizirali na praktičnoj razini odnosno kako bismo napravili akcijske planove. Jedna od velikih akcija je unaprijeđenje mentalnog zdravlja”, istaknula je.

Izvor: N1 televizija: Link: https://hr.n1info.com/vijesti/sto-kad-dijete-pita-hoce-li-opet-biti-potresa-istinu-ne-znam-moguce-da-hoce/

Print Friendly, PDF & Email