Mentalno zdravlje građana za vrijeme zdravstvene krize | Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba

Naslovna > Aktualno > COVID-19 > Mentalno zdravlje građana za vrijeme zdravstvene krize

Nastavno na ranije objavljene rezultate istraživanja Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba (IZVJEŠTAJ: Neki aspekti mentalnog zdravlja za vrijeme pandemije COVID-19 , preliminarni rezultati istraživanja) u kojem je sudjelovalo gotovo 1500 ljudi, donosimo vam novu infografiku s postotcima pojedinaca obzirom na normalne, odnosno povišene rezultate na skalama koje mjere anksioznost, depresiju i stres.

Dodatno su prikazani i grafovi s postotcima pojedinaca obzirom na stupanj povišenosti rezultata na ranije navedenim skalama, odnosno preraspodjelom u kategorije blage, umjerene, teške ili izrazito teške povišenosti anksioznosti, depresije ili stresa. Iz grafike se može uočiti kako čak 43% punoljetnih građana u određenoj mjeri doživljava povišenu anksioznost, 55% građana povišen osjećaj stresa, a 33% povišenu razinu depresije.

Autor infografike: Krešimir Prijatelj, mag. psihologije

“

Kako da djeca vjeruju da vaši savjeti vode prema sreći ako vas ne vide sretnima? Najjači autoritet roditelja jest zadovoljstvo svojim životom. Ako vas ne vide opuštene, nasmiješene, ponekad bezbrižne i neozbiljne – djeca zaključe da vam je život naporan. I da će, slušajući vaše savjete, završiti kao vi, bez osmijeha. Zato odbijaju vaš savjet i u međuvremenu rade ono što ih veseli, crtaju stripove, igraju igrice. Jer im se čini da bi put do sreće trebao biti veseo.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako djeca pomažu roditeljima da odrastu“, autorice Radojke Sućeska Ligutić

“

Tijekom puberteta u dječjem mozgu događaju se takve biološke promjene da roditelji odjednom imaju osjećaj da ne poznaju vlastito dijete. Takve promjene potiču djecu da svu pažnju usmjere prema unutra. Tu introvertiranost roditelji ne bi smjeli shvaćati osobno, jer ona nije povezana s time da se vaš inače dobar odnos s djetetom pogoršao. Ona nije ni znak nedostatka povjerenja.

Dobro je znati

Iz knjige „Obitelji s tinejdžerima“, autora Jaspera Juula

“

Djeca ponekad ljute roditelje. Kad su frustrirani, roditelji se ponekad iskaljuju ljutitim optužbama. Umjesto da optužujete, recite što mislite i osjećate i/ili što biste željeli. Vjerojatnije je da će vas tinejdžeri poslušati ako im kažete kako se osjećate, umjesto da im govorite koliko su nepristojni ili u krivu.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako govoriti da bi tinejdžeri slušali i slušati što tinejdžeri govore“, autorica Adele Faber i Elaine Mazlish

“

Umjesto da zanemarujete osjećaje, priznajte osjećaje riječju ili zvukom. Umjesto da naređujete, opišite problem. Umjesto da tinejdžera napadnete, opišite što osjećate. Umjesto da okrivljujete, dajte informaciju. Umjesto da prijetite ili naređujete, ponudite izbor. Umjesto dugotrajnog predavanja, recite to jednom riječju. Umjesto da ukazujete na ono što nije u redu, pokažite svoje vrijednosti i/ili očekivanja.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako govoriti da bi tinejdžeri slušali i slušati što tinejdžeri govore“, autorica Adele Faber i Elaine Mazlish