LETAK: Mala djeca, velike brige - stres kod djece predškolske dobi | Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada Zagreba

Naslovna > Aktualno > COVID-19 > LETAK: Mala djeca, velike brige – stres kod djece predškolske dobi

Poruka za roditelje, nastavnike, stručne suradnike i stručnjake mentalnog zdravlja: Ovaj letak isprintajte ga ili ga u elektroničkom obliku podijelite s roditeljima djece s kojom radite! Letak je slobodan za printanje i dijeljenje, osim korištenja u komercijalne svrhe.

Zdravstvena kriza i potresi koji su pogodili grad Zagreb izvor su značajnog stresa za odrasle, ali i djecu. Mala djeca svoje osjećaje teško izražavaju riječima, ali nam ih zato pokazuju na niz drugih načina, koji nam ponekad lako promaknu ili smo ih skloni pripisati drugim izvorima. Kako djeca predškolske dobi pokazuju svoju opterećenost i kako im pružiti podršku, saznajte u novom letku čije su autorice psihologinje Poliklinike Tea Brezinšćak i Ella Selak Bagarić.

Piše: Prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander

Ako samo promatraš, kao da zlostavljaš

Riječ ravnateljiceZaštitom djece bavim se već 40 godina, a na ovakve dane kad smo svi zaprepašteni zbog slučaja 2,5 godišnje djevojčice koja se u Klaićevoj bolnici bori za život, a sumnja se da je bila izložena zlostavljanju i zanemarivanju u obitelji, pitam se koliko smo u tih skoro pola stoljeća napredovali u zaštiti djece. Istina je da smo unaprijedili mnoge zakone, donijeli smjernice, protokole i direktive, ratificirali i potpisali razne konvencije, ali kad dođemo na pitanje zaštite konkretnog djeteta koje je izloženo zlostavljanju i zanemarivanju, još uvijek si postavljamo ista pitanja. U veljači smo se šokirali smrću tromjesečne bebe nakon navodno neliječene upale pluća u Bjelovaru; u ožujku smo se zgrozili nad slučajem ostavljene bebe u obiteljskoj kući u Zagrebu; prije nekoliko dana zgranula nas je vijest kako se dramatično povećao broj djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi u domovima, a danas svi strepimo za život dvoipol godišnje djevojčice iz Nove Gradiške.

Objavljeno: 3. travnja 2021. | Pročitajte više >

Mentalno zdravlje djece i mladih: izazovi i perspektive

Novosti Teme»Mentalno zdravlje djece i mladih: izazovi i perspektive« naziv je predavanja kojeg je doc. prim. dr. sc. Vlatka Boričević Maršanić, subspecijalistica dječje i adolescentne psihijatrije održala na međunarodnom stručnom skupu "Povezani za dobrobit djece: Multidisciplinarni pristup u dijagnostici i tretmanu traume u djetinjstvu u obiteljskom okruženju" u organizaciji Poliklinike i Grada Zagreba 9. listopada 2020., povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja.

Objavljeno: 13. prosinca 2020. | Pročitajte više >

“

Kako da djeca vjeruju da vaši savjeti vode prema sreći ako vas ne vide sretnima? Najjači autoritet roditelja jest zadovoljstvo svojim životom. Ako vas ne vide opuštene, nasmiješene, ponekad bezbrižne i neozbiljne – djeca zaključe da vam je život naporan. I da će, slušajući vaše savjete, završiti kao vi, bez osmijeha. Zato odbijaju vaš savjet i u međuvremenu rade ono što ih veseli, crtaju stripove, igraju igrice. Jer im se čini da bi put do sreće trebao biti veseo.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako djeca pomažu roditeljima da odrastu“, autorice Radojke Sućeska Ligutić

“

Tijekom puberteta u dječjem mozgu događaju se takve biološke promjene da roditelji odjednom imaju osjećaj da ne poznaju vlastito dijete. Takve promjene potiču djecu da svu pažnju usmjere prema unutra. Tu introvertiranost roditelji ne bi smjeli shvaćati osobno, jer ona nije povezana s time da se vaš inače dobar odnos s djetetom pogoršao. Ona nije ni znak nedostatka povjerenja.

Dobro je znati

Iz knjige „Obitelji s tinejdžerima“, autora Jaspera Juula

“

Djeca ponekad ljute roditelje. Kad su frustrirani, roditelji se ponekad iskaljuju ljutitim optužbama. Umjesto da optužujete, recite što mislite i osjećate i/ili što biste željeli. Vjerojatnije je da će vas tinejdžeri poslušati ako im kažete kako se osjećate, umjesto da im govorite koliko su nepristojni ili u krivu.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako govoriti da bi tinejdžeri slušali i slušati što tinejdžeri govore“, autorica Adele Faber i Elaine Mazlish

“

Umjesto da zanemarujete osjećaje, priznajte osjećaje riječju ili zvukom.Umjesto da naređujete, opišite problem.Umjesto da tinejdžera napadnete, opišite što osjećate.Umjesto da okrivljujete, dajte informaciju.Umjesto da prijetite ili naređujete, ponudite izbor.Umjesto dugotrajnog predavanja, recite to jednom riječju.Umjesto da ukazujete na ono što nije u redu, pokažite svoje vrijednosti i/ili očekivanja.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako govoriti da bi tinejdžeri slušali i slušati što tinejdžeri govore“, autorica Adele Faber i Elaine Mazlish

“

Stručnjakinja za djecu, Bonnie Benard, kaže da djeca, kako bi postigla otpornost, „trebaju prisutnost barem jedne brižne osobe – nekoga tko nudi suosjećanje, nekoga tko razumije da bez obzira na to koliko se dijete loše ponašalo, ono u tom trenutku radi najbolje što može“. Vi trebate biti ta osoba, a podrška koju pružate djetetu pomaže mu da razvije kritičko razmišljanje i otpornost koji su mu potrebni da ostvari svoje potencijale.

Dobro je znati

Iz knjige „Understanding parental alienation“, autora Karen Woodall i Nick Woodall