Konferencija Vijeća Europe u Dubrovniku: Odrastanje uz dječja prava

Dubrovnik je 27. i 28. ožujka postao mjesto susreta visokih predstavnika vlasti zemalja članica Vijeća Europe i vodećih stručnjaka u području zaštite djece. U sklopu konferencije visokog nivoa, pod nazivom “Odrastanje uz prava djece” (eng. “Growing with children`s rights”), Vijeće Europe okupilo je više od 180 predstavnika vlada, međunarodnih organizacija i mehanizama ljudskih prava, nevladinih organizacija, međunarodnih stručnjaka, pripadnika profesionalnih udruženja, parlamentarnih zastupnika, članova lokalnih i regionalnih vlasti, pravobranitelja, te mladih.

Među sudionicima svoje su mjesto našli i predstavnici Poliklinike za zaštitu djece, koja je još 2008. od Međunarodnog udruženja za prevenciju zlostavljanja i zanemarivanja djece prepoznata kao primjer dobre prakse u zaštiti zlostavljane djece.

Prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, ravnateljica Poliklinike, tom je prilikom pozvana da kao govornik sudjeluje na okruglom stolu “Sprječavanje i borba protiv seksualnog nasilja nad djecom“ s izlaganjem na temu „Pitanje seksualnog zlostavljanja djece unutar kruga povjerenja“. U ime Poliklinike na konferenciji su sudjelovale i psihologinje Marija Crnković, Ana Marija Španić i Tea Brezinšćak.

Konferenciju su svečano otvorili potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske te ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić, glavni tajnik Vijeća Europe Thorbjørn Jagland i veleposlanica Crne Gore Ana Vukadinović, uz želju za uspješnim radom u postizanju zajedničkih ciljeva.

Izgradnja Europe za djecu i s djecom

Zajednički rad sudionika bio je usmjeren na procjenu napretka postignutog u zaštiti i promicanju dječjih prava u okviru implementacije Strategije za dječja prava 2012-2015, poznate i kao “Monaške strategije”. Monaška strategija oblikovana je u sklopu programa “Izgradnja Europe za djecu i s djecom”, a usmjerena je na postizanje učinkovite provedbe postojećih standarda dječjih prava određenih Konvencijom o pravima djeteta Ujedinjenih naroda. Strategija naglašava važnost učinkovitosti, korisnosti, utjecajnosti, održivosti i relevantnosti aktivnosti provedenih u svrhu ispunjavanja njenih ciljeva u sljedećim strateškim područjima:

promicanje usluga i sustava prilagođenih djeci

suzbijanja svih oblika nasilja nad djecom

jamčenje prava djece u ranjivim situacijama

promicanje sudjelovanja djece.

Rastemo li ili smo samo koju godinu stariji, pitanje kojim je Marta Santos Pais, posebna predstavnica Generalnog tajnika Ujedinjenih naroda za nasilje nad djecom, započela svoje obraćanje u sklopu plenarnog zasjedanja s temom postojećih i novih izazova zaštite prava djece u Europi. Tijekom dvodnevnog okupljanja sudionici su se osvrnuli na napredak postignut tijekom prve dvije godine implementacije strategije, uz posebnu pažnju posvećenu prepoznavanju dobrih praksi diljem Europe te identificiranju postojećih izazova zaštite prava djece u Europi. Predložene su smjernice za budućnost i prioritetne aktivnosti u zaštiti dječjih prava, a posebna je pažnja posvećena istraživanju mogućnosti sinergije među interesnim skupinama na nacionalnoj i međunarodnoj razini, s ciljem jačanja važnosti i utjecaja različitih inicijativa.

Jedno od pet

Okrugli stol pod nazivom “Sprječavanje i borba protiv seksualnog nasilja nad djecom” okupio je stručnjake u području zaštite djece od seksualnog zlostavljanja. Istraživanja pokazuju da je jedno od pet djece u Europi doživjelo neki od oblika seksualnog nasilja. Procjenjuje se da je u 70 do 85% slučajeva osoba koja zlostavlja dijete netko koga dijete poznaje i kojem vjeruje. Seksualno zlostavljanje djece može poprimiti brojne oblike, uključujući seksualno nasilje unutar obitelji, dječju pornografiju i prostituciju, nuđenje putem Interneta, seksualno iskorištavanje i seksualno zlostavljanje od strane vršnjaka.

Upravo su ovi podaci nadahnuli kampanju Kampanja Vijeća Europe “Jedno od pet”, pokrenutu 2010. godine, koja je pridonijela podizanju svijesti o Konvenciji vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog nasilja, donesenoj 2007. godine u Lanzaroteu. Bragi Guðbrandsson, ravnatelj vladine Agencije za zaštitu djece na Islandu i supredsjedatelj Lanzarotskog odbora, osvrnuo se na značaj Lanzarotske konvencije i mehanizama praćenja njene implementacije u razvoju integriranog i strateškog pristupa sprječavanju i borbi protiv seksualnog naslja nad djecom. Sudionici su također imali priliku upoznati se s postignućima, potencijalnim preprekama i budućim smjerovima kampanje Vijeća Europe “Jedno od pet”, dok je Georgiana Pascu, voditeljica programa pri Centru za pravne resurse u Rumunjskoj, upozorila na potrebu za ulaganjem daljnih napora u osiguravanju potpune zaštite djece i mladih koji žive u institucijama.

Među odabranim stručnjacima koji su svoj rad posvetili zaštiti djece od seksualnog nasilja bila je i ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba, prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander. U svom je obraćanju predstavila postignuća ostvarena u proteklom razdoblju kroz međuinstitucionalnu i međunarodnu suradnju, s naglaskom na područja suradnje institucija unutar sustava zaštite djece, implementacije praksi djeci prilagođenog pravosuđa, edukacije roditelja i stručnjaka, implementacije znanstveno utemeljenih praksi u tretmanu traumatizirane djece te znanstveno-istraživačkog rada.

Brojni slučajevi i dalje ostaju neotkriveni

Istovremeno je istaknula da, unatoč našim naporima u podizanju javne svijesti o seksualnom zlostavljanju djece, brojni slučajevi i dalje ostaju neotkriveni. Prema nekim procjenama, 9 od 10 djece koja su seksualno zlostavljana ne progovara o svom iskustvu, dok oni koji odluče progovoriti to često čine tek u odrasloj dobi.

Na temelju iskustava Poliklinike predložila je nekoliko smjernica za budućnost s ciljem unaprijeđivanja sustava zaštite djece. Pritom je posebna važnost pridana uvođenju obavezne i kontinuirane edukacije za stručnjake koji se u svom radu susreću sa seksualno zlostavljanom djecom te unaprijeđivanju suradnje među institucijama sustava za zaštitu djece, suradnje vladinog i nevladinog sektora te međunarodne suradnje, naročito kroz prepoznavanje modela dobre prakse. Pozivajući se na međunarodna istraživanja ukazala je na svrhovitost ulaganja u prevenciju seksualng zlostavljanja djece te potrebu za ulaganjem dodatnih resursa u ovo područje.

Uz navedeno, organizirani su i održani okrugli stolovi “Prava djece na usluge naklonjene djetetu: zdravstvene i socijalne usluge” gdje su predstavljena dva standarda Vijeća Europe o zdravstvenim i socijalnim uslugama naklonjenim djeci i obiteljima o kojima je također nekoliko dana ranije Bragi Guðbrandsson raspravljao u svom predavanju u Poliklinici za zaštitu djece grada Zagreba, kao i “Promicanje prava djece u alternativnim oblicima skrbi” s naglaskom na usuglašavanju prava djece u alternativnim oblicima skrbi s međunarodnim standardima. Ostale teme okruglih stolova uključivale su “Maloljetničko pravosuđe: Blaže mjere najprije” gdje se raspravljalo o mogućim alternativama formalnom kaznenom postupku koje bi jamčile dobrobit djeteta i očuvanje najboljeg interesa djeteta, okrugli stol “Nasilje nad djevojčicama i mladim ženama do 18 godina” s naglaskom na primjeni Istanbulske konvencije koja se odnosi na niz mjera za sprječavanje nasilja nad ženama i djevojčicama utemeljenog na spolu te “Sudjelovanje djece: poticanje promjena” u okviru kojeg se raspravljalo o participativnim pravima djece i konkretnim smjernicama o načinu osiguravanja ovih prava.

Živa knjižnica

Posebnost ove konferencije bilo je i iskustvo sudjelovanja u Živoj knjižnici. Ova metodologija komunikacije usmjerena je na ostvarivanje konstruktivnog dijaloga između osoba koje u uobičajenim okolnostima ne bi imale priliku međusobno razgovarati. Živa knjižnica djeluje na jednak način kao i obična – čitatelji posuđuju “knjigu” na određeno vrijeme. Međutim, knjige su u ovom slučaju osobe, koje dijele svoja osobna iskustva s čitateljima. Među naslovima koji su zaintrigirali sudionike bila je i “psihoterapeutkinja koja radi sa zlostavljanom djecom”, psihologinja Poliklinike za zaštitu djece Marija Crnković, koja je tom prilikom s “čitateljima” podijelila svoja iskustva.