Kako djeci olakšati povratak u školu u tijeku pandemije COVID-19?

U Galeriji “Prica” Pučkog otvorenog učilišta Samobor 1. rujna 2020. psiholog Poliklinike Krešimir Prijatelj održao je predavanje “Kako u aktualnim okolnostima olakšati povratak u školu”, u kojem je iznio psihološke aspekte aktualnih preporuka i mjera nadležnih institucija po djecu, ali i njihove roditelje i skrbnike te posljedice pandemije na mentalno zdravlje djece i mladih.

UNESCO napominje kako je tijekom karantene u svijetu 1,6 milijardi djece bilo prisiljeno fizički ne polaziti školske ustanove. Krajem kolovoza 78% država odlučilo o datumu početka nove školske godine. Hrvatska je donijela odluku kako će škole otvoriti svoja vrata učenicima 7. rujna 2020.

Neka djeca će jasno izraziti sreću i ushićenost zbog povratka u školu, dok će druga biti zabrinuta, preplašena ili anksiozna. Važno je da im kao roditelji i skrbnici na razvojno prikladan način objasnimo aktualnu situaciju i način na koji ona utječe na povratak u školske klupe, naglasio je psiholog Krešimir Prijatelj. Kao pomoć u izražavanju djetetovih osjećaja korisno je uključiti i kreativne tehnike poput igre, plesa ili crtanja.

Savjeti psihologa za pripremu djece za povratak u školske klupe

Polazak ili povratak u školu djeci mogu biti stresni i u uvjetima bez zdravstvene krize, a u aktualnim okolnostima neka djeca mogu biti naročito rastresena, anksiozna i prestrašena. Na predavanju su istaknuti neki savjeti koji roditeljima mogu biti korisni kod pripreme djece za povratak u školske klupe:

– otvoreno ih pitajte i razgovarajte o njihovim osjećajima vezanim uz povratak u škole u aktualnim okolnostima,

– dajte im do znanja da je u trenutačnoj situaciji normalno osjećati se ponekad “loše”, anksiozno ili preplašeno,

– redovito komunicirajte s njima o pridržavanju mjera kao što su pranje ruku, fizičko distanciranje i dr.,

– empatizirajte oko nemogućnosti druženja s vršnjacima, no predložite i podržite druženja na otvorenom nakon škole.

Hoće li se djeca uznemiriti uslijed naglašavanja važnosti dobivenih uputa i mjera?

Razgovor oko pridržavanja mjera i uputa ne mora biti dug i “strašan” razgovor koji će preplaviti dijete, već kontinuirani proces upoznavanja s korisnosti i važnosti održavanja higijene i fizičke distance u školi, naročito kod djece u nižim razredima;

– pjevajte pjesmice (1,2,3 – virusi nestaju svi; 4,5,6 – sapun je virusu loša vijest)

– pričajte priče (iako su jako mali, virusi i bakterije mogu biti vrlo jaki)

– uključite zabavu i igru (namažite ruke temperama i natječite se tko će ih temeljitije oprati)

Osjećaj predvidljivosti

Iskrena komunikacija s djetetom može biti blagotvorna u slučajevima pogoršanja epidemiološke situacije, stoga je djetetu korisno objasniti kako otvaranje i povratak u škole može trajati do određenog trenutka kad će se nastava zbog zašite svih učenika i profesora ponovno neko vrijeme početi odvijati online.

Upoznajte dijete s potencijalnim i mogućim novim uvjetima u kojima će se odvijati nastava (razmaknuti stolovi ili razmak od 1,5m, manje druženja s vršnjacima iz drugih razreda, ostajanje u razredu za vrijeme odmora i sl.).

Objasnite djeci da škole nisu jedino mjesto na kojem se prati nastava i uči, već da se to u određenim situacijama može i od doma.

Naglasite i potičite djecu na povezivanje i video-komunikaciju s vršnjacima u slučaju ponovnog zatvaranja škola.

Na predavanju je psiholog govorio i o tome kako djeci može biti izazovno slijediti upute, a neki učenici mogu razviti strah od druge djece. U navedenom kontekstu značajnu ulogu igra razgovor roditelja s djetetom. Kod male djece jedan od najboljih načina za usvajanje uputa je putem igre (Holford, 2020);

“…zamisli da oko sebe imaš hulahop, pokušaj održati takvu razdaljinu od svojih prijatelja i učitelja kako bi jedni druge zaštitili…”

“…oblijepi šarenim selotejpom svoj dio klupe u kako bi se smanjila vjerojatnost da više djece dodiruje istu površinu koju ti dodiruješ.”

Vježbajte s djecom na koji način će napomenuti drugoj djeci da kišu i kašlju u lakat te slijede drugr upute i na koji način će reagirati ukoliko opaze da se netko u razredu ne osjeća dobro, npr. “Učiteljice, ja mislim da se Ana danas ne osjeća baš najbolje” umjesto “Ana ima koronu, ja želim doma!”

Radite s djecom na razvijanju njihove samostalnosti oko hrane i pribora za školu kako bi se smanjio kontakt s učiteljima.

Potrudite se da djeca u školu ponesu sav potreban pribor kako ne bi isti morali posuđivati od drugih učenika (zaštita sebe i drugih nije škrtost).

O higijeni…

Psiholog Krešimir Prijatelj je tijekom predavanja dodatno istaknuo važnost učenja djece usvajanju higijenskih navika s ciljem sprječavanja širenja zaraze:

– podučavanje temeljitom pranju ruku,

– redovito korištenje dezinfekcijskih sredstava i vlažnih maramica (ali i pojašnjavanje da oni ne zamjenjuju vodu i sapun),

– presvlačenje robe pri povratku iz škole (provjetravanje ili pranje robe),

– izuvanje obuće izvan prostora u kojem dijete boravi,

– dezinfekcija ili provjetravanje torbi i ruksaka pri povratku iz škole,

– provjeravanje kože na rukama djece kako ne bi došlo do pojave iritacija kože,

Zaključno je psiholog Poliklinike naglasio i kako je važno da roditelji i skrbnici naročito u narednom periodu budu protektivni i djetetu pruže osjećaj zaštite, podrže ga u obavljanju školskih obaveza i istovremeno pred djetetom/djecom ostanu mirni.

Na fotografiji: Psiholog Poliklinike Krešimir Prijatelj drži predavanje u Samoboru

Print Friendly, PDF & Email