Mnogi roditelji obraćaju nam se jer brinu o tome jesu li reakcije i emocije djece, ali i njih samih, u ovom periodu „normalne“. Situacija oko nas je nenormalna, a većina reakcija i emocija normalan su odgovor na takve okolnosti. Pojmovi normalnosti i nenormalnosti često se u javnosti olako koriste, što mi kao stručnjaci mentalnog zdravlja, a osobito kada radimo s djecom i mladima, izbjegavamo. Odrediti nešto, a posebno nekoga, normalnim ili nenormalnim povlači vrlo pojednostavljenu, dihotomnu i često nepravednu etiketu umjesto cjelovitog razumijevanja osobe, njenog ukupnog identiteta i teškoća s kojima se suočava. U ovom tekstu pokušat ćemo pojasniti kriterije normalnosti iz pozicije znanosti i struke mentalnog zdravlja, ali i raspraviti o tome zašto je svaki od njih problematičan kad se uzima doslovno, osobito u ovim okolnostima u kojima sada živimo.

Prvi kriterij je statistički – konkretno, normalno je ono što je u populaciji često i zastupljeno. Međutim, znači li to da su sve rijetke pojave, ponašanja, reakcije i osobine nenormalni? Rijetko je primjerice da netko ima kvocijent inteligencije iznad 140 ili da netko trči maraton. Ne radi se o nenormalnim pojedincima, dapače. U društvu će vjerojatno biti cijenjeni zbog svojih sposobnosti i postignuća. Bez onih koji odstupaju od prosjeka malo bismo napredovali kao društvo i civilizacija. Rijetka je pojava da su ljudi doma 24 sata dnevno, da ne idu u školu ni na posao, da šeću s maskama i rukavicama. Kako onda procjenjivati naše reakcije na temelju toga što je inače uobičajeno u aktualnim vrlo neuobičajenim okolnostima?

Drugi kriterij je kršenje normi, prema kojem je normalno ono što je u skladu s uobičajenim socijalnim normama, a nenormalno ono što od toga odstupa. Ovaj kriterij i inače je diskutabilan, osobito ako uzimamo u obzir kulturalne specifičnosti. Rijetke su norme univerzalne na razini cijelog ili gotovo cijelog svijeta u suvremenom dobu, kao što je primjerice tabu incesta. Većina onoga što je kod nas socijalno normativno u nekom drugom okruženju nije, i obrnuto. U aktualnim okolnostima tek učimo koje su nove norme ponašanja, pa je i s te strane nemoguće određivati normalnost po ovom kriteriju.

Treći kriterij je osobna patnja, prema kojem od normalnog odstupamo onda kada osjećamo subjektivnu patnju. Problem ovog kriterija je u tome što pojedina stanja koja se klasificiraju psihijatrijskim poremećajima ili bolestima, poput nekih poremećaja ličnosti ili manije, ne uključuju osobnu patnju (barem ne svjesno ni predominantno), a ne spadaju u domenu normalnosti. Nekad je osobna patnja sasvim normalna i očekivana pojava, primjerice kod gubitka bliske osobe. Tada su neki skloni upravo osobe koje ne iskazuju patnju proglasiti nenormalnima, iako to nije točna prosudba. U situaciji u kojoj se nalazimo, osobna patnja odgovara pred nas postavljenim zahtjevima realiteta. Njeno odsustvo može ukazivati na dobru prilagodbu ili zakašnjelu reakciju, no i dalje ne spada u sferu nenormalnog.

Konačno, četvrti kriterij je razina funkcioniranja, prema kojem je nenormalno ono što nam značajno otežava ili onemogućava funkcioniranje u svakodnevnom životu. Oko ovog kriterija ponekad imamo problema jer je teško definirati funkcioniranje na općoj razini. Trenutno, u situaciji krize, dovoljno dobro funkcioniranje može biti održavanje osnovnih potreba i preživljavanje. Uobičajeno funkcioniranje ionako je onemogućeno vanjskim faktorima i restrikcijama.

Dakle, kao stručnjaci mentalnog zdravlja savjetujemo vam da ne procjenjujete normalnost sebe ni svoje djece, posebno u trenutnoj situaciji. Usmjerite se na to kako se osjećate, razgovarajte i dijelite svoja iskustva. Budite nježni prema samima sebi i prema djeci, dozvolite si pogreške, nesavršenosti, burne reakcije i sve emocije koje se jave. U slučaju zabrinutosti i u potrazi za savjetom obratite se stručnjacima, ali ne sa željom da procijene jeste li normalni, nego sa željom da si pomognete i potražite podršku iz svih dostupnih izvora.

Pišu: Dr. med. Dijana Staver, spec. psihijatar i Mia Roje Đapić, mag. psihologije

Print Friendly, PDF & Email