Jabuka TV: “Za djecu je sasvim sigurno ova krizna situacija puno teža, jer djeca nemaju izgrađene mehanizme za nošenje sa stresom”

Povodom predstavljanja platforme Grada Zagreba »Podrška na dlanu« i aktivnosti koje provodi Povjerenstvo za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih Grada Zagreba tijekom i nakon COVID-19 krize čija je članica, psihologinja Poliklinike Ella Selak Bagarić gostovala je 11. lipnja 2020. u emisiji »Svakodnevica« na Jabuka TV kod urednice i voditeljice Dijane Predojević.

Zašto je osnovano Povjerenstvo za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih Grada Zagreba tijekom i nakon COVID-19 krize?

– Grad Zagreb je ima specifičnu situaciju u odnosu na ostatak svijeta. Neumitno je da je ova zdravstvena kriza pogodila gotovo svaki kutak planete, ali ovaj niz potresa koji se dogodio u Zagrebu čini nas sve rizičnijima za razvijanje nekakvih poteškoća. Među nama su djeca i mladi posebno rizične skupine, a također i njihovi roditelji, jer se u cijeloj ovoj situaciji pojačano brinu ne samo za sebe nego i za djecu. To znači da je mnogo roditelja moralo raditi od doma, ali i organizirati skrb o djeci i organizirati školu od doma, što je sigurno dodatan pritisak. Grad Zagreb ima niz institucija koje se bave zaštitom mentalnog zdravlja djece: tu su škole, vrtići, centri za socijalnu skrb te razna savjetovališta i zdravstveni sustav, unutar kojeg djeluje i Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba u kojoj radim kao psiholog. Na prvi poziv gradonačelnika Milana Bandića mi stručnjaci smo se organizirali i pokušali vidjeti na koji način možemo pomoći, na inicijativu gradonačelnika osnovano je Povjerenstvo za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih Grada Zagreba, a naša ravnateljica prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander je odabrana za predsjednicu Povjerenstva – rekla je psihologinja Ella Selak Bagarić o počecima rada Povjerenstva.

– Dobra stvar je da imamo jako puno stručnjaka, da imamo iskustvo rata i više kriza koje su pogodile Hrvatsku i to nam u ovom trenu daje malu prednost da znamo što treba napraviti. Nažalost, statistika iz zemalja koje su prošle zdravstvene krize i imale iskustvo karantene prije nas je porazna. Istraživanja pokazuju kako 30% djece koja imaju iskustvo karantene razvija simtpome PTSP-a. To je izuzetno ozbiljan podatak koji nam govori da možemo očekivati da je svako treće dijete u Zagrebu pogođeno do te razine da ima ozbiljne poteškoće u svom funkcioniranju. Ono što možemo napraviti je da razvijamo psihološku otpornost. To je naša snaga, unutarnja energija i način kako se nosimo sa svim poteškoćama sa kojima smo suočeni te način na koji se oporavljamo. Istraživanja pokazuju da se psihološka otpornost može razvijati, i to je nešto na što svi sada računamo.

Što je Povjerenstvo do sada napravilo?

– Mi psiholozi u Poliklinici, a i u drugim ustanovama, za vrijeme karantene smo cijelo vrijeme radili, jako puno smo pisali i educirali. Kad je osnovano Povjerenstvo prije nepuna dva mjeseca, mi smo već imali dosta toga napravljenog, a trebalo je sada osmisliti na koji način ponuditi sve to zajednici djece, drugim stručnjacima, roditeljima i svima koji su bitni za pomoć djeci. S tim smo ciljem napravili online platformu »Podrška na dlanu«, koja se nalazi na službenoj web stranici Grada Zagreba. Jedna od prvih aktivnosti bila je i distrubucija priručnika »U tvom naručju« za brigu o bebama od rođenja do 3. godine uz letak o njezi beba u uvijetima COVID-19 krize, koji su distribuirani u svim gradskim rodilištima. U toj smo brošuri na nešto više od 50 stranica pokušali vrlo kratko i vrlo jasno napisati roditeljima kako mogu u ovim uvjetima pomoći sebi i djetetu prve tri godine koje jesu najvažnije u razvoju emocionalne sigurnosti i stabilnosti odnosno privrženosti. To je smo napravili potpuno volonterski, besplatno su brošura i letak dostupni građanima. Iz iskustva Hrabrog telefona, kojeg je osnovala naša ravnateljica, znali smo da će u jednom trenu ljudi krenuti masovno tražiti pomoć na linijama za psihološkom pomoći. U suradnji s Hrvatskom psihološkom komorom i Gradom Zagrebom Poliklinika je organizirala trodnevnu edukaciju za stručnjake koji se javljaju na savjetodavnim linijama. Također smo, ne samo mi u Poliklinici, nego i Savjetovalište odnosno Centar Luka Ritz te Nastavni zavod za javno zdravstvo »Andrija Štampar« i njihova služba za mentalno zdravlje napravili još niz aktivnosti. Primjerice, Štampar je napravio priručnik za studente koji će biti distribuiran preko rektorata Sveučilištima svim studentima, koji su selili iz svojih studentskih domova, promijenjen im je način studiranja, kontinuitet. Dakle, pokušavamo od rođenja bebe pa sve do mlade odrasle dobi biti podrška i djeci i roditeljima. Ono što sad radimo je da se besplatni materijali, leci i priručnici distribuiraju u paketima za sve vrtiće Grada zagreba i sve osnovne škole, kao podrška stručnjacima i roditeljima – objasnila je Ella Selak Bagarić. Jučer smo izdali knjigu »Povezani,« za koju naši recenzenti kažu da bi mogla postati i sveučilišni udžbenik, na više od 200 stranica, koje su stručnjaci pokolonili drugim stručnjacima na temu telefonskog i e-savjetovanja. Dakle, sistematizirana najnovija istraživanja, najnovije koje mogu pomoći i koje pomažu, i to je jedna od aktivnosti povjerenstva. Mi smo se svi potpuno odrekli honorara, i mi urednici i mi autori, tako da je stručnjaci mogu besplatno preuzeti na stranicama Hrvatske psihološke komore, »Podrška na dlanu« i na stranici Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba. Također bih pozvala mame i tate, da na stranici »Podrška na dlanu« i na stranici Poliklinike isprobaju sjajne aktivnosti za djecu koje smo ponudili, poput Kartica za kišne dane.

Koje posljedice traumatskih događanja zbog potresa i COVID-19 možemo očekivati kod djece i mladih i što se oko toga poduzima?

– Ono što je bitno znati je da se neće svi simptomi odmah razviti i da neće biti odmah vidljivi. Kad razgovaram sa svojim pacijentima, a vidim isto i kad razgovaram sa kolegama u Poliklinici, raditelji kažu »u ovom trenu ne primjećujemo ništa posebno, dijete se ponaša kao da se ništa nije dogodilo«. Moramo posebno upozoriti da se simptomi PTSP-a ne javljaju od danas do sutra. Mi očekujemo pravu simptomatologiju tek u 9. mjesecu i zato na inicijativu prof. dr. sc. Gordane Buljan Flander i gradonačelnika Milana Bandića mi već planiramo screening uzorka pedijatrijske populacije. Nadam da mi nećemo imati situaciju da je svako treće dijete do te mjere pogođeno, ali je jako bitno gledati sve ono što inače ukazuje na to da je narušeno mentalno zdravlje djeteta: kako dijete spava, ima li promjene u smislu da gubi interes za ono što ga inače veseli, da li je izgubilo apetit, da li ima pojačani apetit, da li se povlači u sebe, nekad će djeca jako burno reagirati, biti svadljiva, u opoziciji, neće htjeti uopće blizinu, ili će stalno inducirati nekakve svađe ili će se potpuno izolirati. Sve ono što je promjena, sve ono što roditelj uoči kod djeteta da je drugačije iznimno je važno shvatiti kao alarm da potraži savjet stručnjaka. Za djecu je sasvim sigurno ova krizna situacija puno teža, zato što djeca nemaju izgrađene mehanizme za nošenje sa stresom koje imamo mi odrasli, i koje smo stekli životnim iskustvom. Naime, neka ranija iskustva, osjećaji i pamćenje ukazuju nam da će i ovo proći, da smo prošli i neke druge brodolome, ali da smo sada tu i da smo dobro. Djeca nemaju takvo iskustvo, nemaju osjećaj kontrole, ne mogu se sama zaštititi, a uz sve to ih plaši cijela ova situacija koju ne mogu razumjeti. Djeca sasvim sigurno primjećuju da se nešto dešava i zato je jako važno veoma iskreno, ali na njima prilagođen način pokušati im objasniti da smo tu za njih i da radimo sve što možemo da se stvari poboljšaju, pogotovo u situaciji sada kad ćemo imati ekonomsku krizu i kad su mnoge obitelji i ostale bez svojih domova. Sve su to stresni događaji, uz ove potrese koje smo doživjeli možemo ih nazvati traumatskima, štoviše možemo govoriti o kumulativnoj traumi. Naime, kad zareda više stresnih događaja dolazi do tzv. toksičnog stresa. Nakon toga i na manje stresne događaje mi reagiramo puno burnije nego što bismo inače, jer imamo oslabljene kapacitete. Zato je važno da pričamo o mentalnom zdravlju u ovo vrijeme i da destigmatiziramo potrebu za traženjem podrške, savjeta i mišljenja stručnjaka mentalnog zdravlja. Puno je bolje reagirati na vrijeme nego čekati da se nekako nakupi sav stres, sva opterećenja, sve frustracije i da doista dođemo u situaciju da i kao roditelji i kao stručnaci i više se ne možemo nositi s ovim što nam je sada živjeti – naglasila je Ella Selak Bagarić.