Pandemija COVID-19 već se više od pola godine širi svijetom čime predstavlja rizik kako za tjelesno, tako i za psihičko zdravlje odraslih, ali i djece i mladih, naročito u državama s velikim dnevnim brojem novih slučajeva. Percepcija pandemije različita je među ljudima i dok neki smatraju kako se radi o „običnoj gripi“, druge obuzima tjeskoba oko vlasitog zdravlja i strah od zaraze i slično. Poznato nam je kako djeca uglavnom imaju sličnu percepciju važnih događaja u životu kao i osobe iz njihove okoline, poglavito roditelji, skrbnici i ostali bliski članovi obitelji ili kod adolescenata prijatelji.
Ne dižite paniku – djeca to osjete
Istraživanjem tijekom pandemije H1N1 (svinjska gripa) iz 2009. godine pokazalo se kako je roditeljski strah značajan prediktor dječjeg straha od virusa, a isto tako prenošenje informacija o opasnosti virusa kod roditelja pozitivno je povezno sa dječjim strahom (Remmerswaal i Muris, 2011). Važno je da budemo svjesni upravo toga prilikom vlastitih emocionalnih reakcija na pandemiju, naime ako djeca vide da su odrasli uznemireni i ona će vrlo vjerojatno postati uznemirena (Taylor, 2019, str. 104). Na navedeno možemo djelovati tako da otvoreno komuniciramo s njima, održavamo svoje i njihove rutine i rasporede, ispunjavamo uobičajene obaveze na fleksibilan način i ne zaboravimo odvojiti vrijeme za sebe – sjetimo se kako maske s kisikom u avionima roditelji prvo stavljaju sebi kako bi ih potom mogli staviti i svojoj djeci.
Zaštitne maske za lice kod djece u medijima
Protektivne maske za lice aktualno se doimaju kao jedna od vodećih strategija za suzbijanje širanja COVID-19 zaraze. Unatoč tome, u medijima i na društvenim mrežama šire se informacije i vijesti o brojnim posljedicama koje maske za lice mogu imati po djecu, poput hiperkapnije (povećana koncentracija CO2 u krvi) ili hipoksije (smanjena koncentraicja O2 u krvi) (Villani i sur., 2020). Neprovjerene informacije s društvenih mreža, lažne vijesti i netočni izvori mogu kod roditelja stvoriti sumnju i dodatan osjećaj straha i tjeskobe oko zdravlja svoje djece (Larson, 2020).
Tolerancija na nošenje zaštitnih maski za lice
Baš kao i kod odraslih, tolerancija djece na zaštitne maske može biti umanjena zbog velikog broja psihofiziloških čimbenika poput osjećaja da ne mogu disati, topline, nakupljanja vlage, pritiska na lice, klaustrofobije, anksioznosti, ali i dosade ili manjka motivacije da nose masku zbog popratnih nelagoda i sl. (Arad i sur., 1991; Mauritzson-Sandberg, 1991)
U situacijama gdje su djeca mlađa od dobi od koje se preporučuje nošenje zaštitne maske za lice, potrebno je osigurati da se odrasle osobe u djetetovoj blizini uključene u odgoj i obrazovanje trude nositi zaštitu masku koliko je moguće više, posebno u situacijama gdje djeca imaju druga kronična stanja poput astme, bronihitisa i sl.
Tijekom nedavne pandemije H1N1, proučavano je nošenje zaštitne maske za lice kod djece tijekom dužeg perioda u raznim uvjetima (tijekom škole, aktivnosti i sl.), a nalazi upućuju kako su djeca tolerantna na nošenje zaštitnih maski za lice do određenog perioda (Del Valle, Tellier, Settles i Tang, 2010). Istraživanja psiholoških reakcija djece na nošenje zaštitne mase upućuju kako je 50% djece u dobi od 7 do 10 godina nosilo zaštitu masku u kontinuitetu tijekom 6 sati (Mauritzson-Sandberg, 1991). U drugoj studiji 59% djece osnovnoškolske dobi je toleriralo nošenje zaštitne maske tijekom cijelog dana provedenog u školi (osim za vrijeme ručka i odmora na otvorenom) tijekom jednog tjedna (Allison i sur., 2010).
Maske za lice mogu biti nelagodne ukoliko ne pristaju licu djeteta ili ga žuljaju, ali Villiani i sur. (2020) naglašavaju da one nemaju negativne efekte na zdravlje zdrave djece iznad treće godine života. Svakako će biti potrebno u narednom periodu dodatno ispitati stavove i toleranciju djece prema nošenju zaštitnih maski za lice kako bi se mogle razviti strategije kojima bi im se u što većoj mjeri olakšalo nošenje istih u okolnistima kad je ono obavezno.
Premda u općoj populaciji postoji percepcija kako djeca ne žele nositi zaštitne maske za lice tijekom dužeg perioda, postoje određeni načini putem kojih djeca mogu biti ohrabrena ili im nošenje maske za lice može biti olakšano, a to je putem persuazije (postupak kojim se mijenjaju stavovi ili ponašanje osobe bez prisile putem komunikacije s drugima), edukacije, kontinuiranih poticaja i procesa habituacije (navikavanja) (Child i sur., 2001; Klug i sur., 1997; Arad i sur., 1991).
Na koji način možemo komunicirati s djetetom o nošenju zaštitne maske za lice (infografika):
– Podučiti kako ispravno staviti i skinuti zaštitu masku s lica u sigurnom okruženju.
– Osigurati da dijete ima zaštitnu masku pri polasku u školu (ako je ona tamo obavezna).
– Pitati za povratnu informaciju kako je djetetu nositi masku i žulja li ga negdje ili mu ne pristaje.
– Provjeriti djetetove osjećaje, odnosno je li dijete zbunjeno, preplašeno, tjeskobno ili mu nije sasvim jasno zašto nosi zaštitnu masku.
– Objasniti da iza zaštitne maske druga djeca i odrasli imaju razne izraze lica i premda ih ne možemo vidjeti uvijek ih možemo pitati kako se osjećaju.
– Pohvaliti dijete za trud i svakako mu dati priznanje čak i ako mu nošenje zaštitne maske pada teže nego drugoj djeci.
Podsjetnik: Kako djeci u što većoj mjeri olakšati nošenje zaštitne maske za lice tamo gdje su one propisane (infografika):
– Osigurajte masku koja adekvatno pristaje djetetovom licu.
– Objasnite da ne nosimo masku samo kako bi zaštitili sebe, već i druge.
– Naglasite da nam je ponekad vruće i da smo znojni ispod maske kao i ispod robe, ali ju ne skidamo odmah, već da prođe ili skinemo robu kad stignemo kući.
– Nacrtajte ili nalijepite masku za lice na likove iz crtića koje vaše dijete voli.
– Omogućite djetetu da samo izabere masku za lice s ukrasima po njegovom izboru.
– Budite primjer vlastitom djetetu u načinu na koji ćete nositi masku, ali i u dosljednosti nošenja maske u situacijama u kojima su one neophodne.
– Kroz igru djetetu približite pozitivne strane nošenja maski i dopustite mu da postavi pitanja oko onih aspekata koji mu nisu jasni.
– Potičite solidarnost i fleskibilnost kod djeteta tako da ne stigmatizira onu djecu koja ne nose ili nose maske, odnosno vizire.
– Normalizirajte nošenje maski kod djece tako šte ćete im pokazati fotografije druge djece koja nose zaštitne maske.
– Usmjerite razgovor s djecom da ako budu nosili maske i pridržavali se drugih uputa da će se manje ljudi razboljeti.
Budite na oprezu sa zaštitnim maskama kod manje djece
Nošenje zaštitne maske ipak može predstavljati određene rizike za mlađu djecu, stoga Hrvatski zavod za javno zdravstvo (2020) u svojim preporukama o izuzeću od obveze nošenja maske navodi kako zaštitu masku za lice ne bi trebala nositi djeca mlađa od 2 godine, djeca s drugim kroničnim stanjima ili ona djeca koja pružaju otpor pri nošenju maske ili ih se ne može suzdržati od dodirivanja maske i lica. Stručnjaci iz dječje bolnice u Ohiu napominju kako djeca mlađa od 2 godine imaju manje razvijene dišne puteve zbog čega se nošenjem maske povećava rizik za gušenjem (Macklin, 2020). Odrasli iz djetetove okoline trebali bi biti svjesni i kako djeca mogu imati poteškoća s komunikacijom prilikom nošenja zaštitne maske što im može onemogućiti da upozore odrasle na aspekte nošenja maski koji im smetaju ili stvaraju nelagodu (Roberge, 2011). U svakom slučaju, dobro je često s djecom provjeravati kako im je nositi masku i koji im se osjećaji javljaju zbog nošenja iste. Isto tako, ukoliko dijete zbog određenih razloga odbija nositi masku u kontinuitetu, odrasli iz njegove okoline trebaju pokazati fleksibilnost i postupiti prema uputama nadležnih institucija (https://www.koronavirus.hr/sto-moram-znati/o-prevenciji/preporuke-za-koristenje-maski-za-lice-medicinskih-i-zastitnih-maski/497).
Piše: Krešimir Prijatelj, mag. psych.
PROČITAJTE JOŠ:
INFOGRAFIKA: Kako pojasniti i olakšati djeci nošenje zaštitne maske za lice
Literatura:
Allison, M. A., Guest‐Warnick, G., Nelson, D., Pavia, A. T., Srivastava, R., Gesteland, P. H., … i Byington, C. L. (2010). Feasibility of elementary school children’s use of hand gel and facemasks during influenza season. Influenza and other respiratory viruses, 4(4), 223-229.
Arad, M., Epstein, Y., Krasner, E., Danon, Y. L. i Atsmon, J. (1994). Principles of respiratory protection. Chemical warfare medicine: aspects and perspectives from the Persian Gulf War. Jerusalem: Gefen Publishing House Ltd, 65-74.
Child, F., Clayton, S., Davies, S., Fryer, A. A., Jones, P. W. i Lenney, W. (2001). How should airways resistance be measured in young children: mask or mouthpiece?. European Respiratory Journal, 17(6), 1244-1249.
Del Valle, S. Y., Tellier, R., Settles, G. S. i Tang, J. W. (2010). Can we reduce the spread of influenza in schools with face masks?. American journal of infection control, 38(9), 676-677.
Klug, B. i Bisgaard, H. (1997). Measurement of the specific airway resistance by plethysmography in young children accompanied by an adult. European Respiratory Journal, 10(7), 1599-1605.
Larson, H. J. (2020). A call to arms: helping family, friends and communities navigate the COVID-19 infodemic. Nature Reviews Immunology, 20(8), 449-450.
Macklin, J. (2020, 7. srpnja). CDC says children should wear face coverings. Here’s how to get them to do it (K. Breen, intervjuer). Today. Preuzeto 11. listopada 2020. s web stranice: https://www.today.com/parents/cdc-says-children-should-wear-masks-slow-covid-19-spread-t178005
Remmerswaal, D. i Muris, P. (2011). Children’s fear reactions to the 2009 Swine Flu pandemic: The role of threat information as provided by parents. Journal of anxiety disorders, 25(3), 444-449.
Roberge, R. (2011). Facemask Use by Children During Infectious Disease Outbreaks. Biosecurity and Bioterrorism: Biodefense Strategy, Practice, and Science, 9(3), 225–231. doi:10.1089/bsp.2011.0009
Mauritzson-Sandberg, E. (1995). An evaluation of respiratory protective devices used in children’s evacuation. Ergonomics, 38(4), 707-713.
Taylor, S. (2019). The psychology of pandemics: Preparing for the next global outbreak of infectious disease. Cambridge Scholars Publishing.
Tko ne treba nositi masku? (2020, 13. srpnja). Koronavirus.hr. Preuzeto 10. listopada 2020. s web stranice: https://www.koronavirus.hr/tko-ne-treba-nositi-masku/738
Villani, A., Bozzola, E., Staiano, A., Agostiniani, R., Del Vecchio, A., Zamperini, N., … i Corsello, G. (2020). Facial masks in children: the position statement of the Italian pediatric society. Italian Journal of Pediatrics, 46(1), 1-2.
