Danas je Svjetski dan mentalnog zdravlja. Tim povodom želimo upozoriti na uobičajene mitove koji ne doprinose mentalnom zdravlju, a svakodnevni su, sveprisutni i štetni.
Mit da moramo imati „dobar razlog“ da se ne osjećamo sretno
Mit da moramo imati „dobar razlog“ da se ne osjećamo sretno i da je sreća norma koju svi moramo doseći je sveprisutan, gotovo možemo reći da se prenosi generacijski, s koljena na koljeno. Posve je razvidno da su ova očekivanja nerealistična i unaprijed osuđena na propast i vrlo je izvjesno da će ih popratiti brojne neugodne emocije poput srama, krivnje, doživljaja neadekvatnosti i slično.
Kad se osjećamo tužno, ljuto, prestrašeno i povrijeđeno – kao da unaprijed postavljamo ispred sebe rok u kojem te emocije trebaju iščeznuti, kao da je nedopušteno biti ranjiv, iako ćemo deklarativno zagovarati izražavanje emocija.
Svi smo mi individualna bića, sa različitim iskustvima, doživljajima pa posljedično i različitom osjetljivošću na situacije s kojima se suočavamo, i zaista imamo pravo se osjećati kako god se osjećamo.
Mit da s djecom ne treba razgovarati o tome kako se osjećaju
Drugi duboko ukorjenjen mit je da s djecom ne treba razgovarati o tome kako se osjećaju da ih ne bismo potakli da se osjećaju još lošije ili da misle o teškim iskustvima, kao i da su premaleni za razgovor o tome. Uistinu, ako djeca s teškoćom opisuju kako se osjećaju, to znači da nisu naučila imenovati, možda niti prepoznati svoje emocije, ali to nikako ne znači da ih ne osjećaju.
Razgovori o osjećajima i izražavanje emocija pred djecom na primjeren način djetetu pokazuje da je obiteljsko okruženje emocionalno sigurno i da je u njemu dozvoljeno iskazivati emocije; pokazuje mu na koji način i kako ih može regulirati; uči od roditelja i drugih bliskih osoba na koji naèin se može s njima uspješno suočiti. To su jedna od najkorisnijih znanja i vještina koja će mu trebati kasnije u životu.
»Kako si?« je jedno od najvažnijih pitanja
Jednako kao što trebamo brinuti o svom i tjelesnom zdravlju, na isti način trebamo voditi brigu o mentalnom udravlju i o tome kako se osjećamo. I ugodne i neugodne emocije i misli su naši putokazi svakodnevno, govore nam što nam je potrebno, čega nam je previše, i u kojem smjeru trebamo ići – baš kao prometni znakovi na cesti, emocije su znakovi na našem osobnom putu. Premda možemo zanemariti ili propustiti uočiti jedan ili dva takva »prometna znaka« bez većih posljedica, ignoriranje onog trećeg može nas dovesti u opasnost ili ćemo pak otići daleko od odredišta, a to je ono što nam nije bio cilj.
»Kako si?« je jedno od najvažnijih pitanja, koje trebamo sa stvarnim interesom postavljati ne samo drugima nego i sebi. Pri tome, budimo blagi i podržavajući prema sebi kao što bismo bili prema najboljem prijatelju. Brinimo o sebi, to nije odlika sebičnosti nego odgovornosti.
Ponekad je važno da osluškujemo koliko možemo i kažemo sebi i djetetu “Sada možeš koliko možeš, i to je u redu, ne možeš više od toga.”
Pokušajte s današnjim Svjetskim danom mentalnog zdravlja to i prakticirati, uz pomoć infografika koje donosimo kao podsjetnike kako možemo svakodnevnim malim koracima brinuti o mentalnom zdravlju.
Briga o mentalnom zdravlju vodi se korak po korak na svakodnevnom planu, to obično nisu veliki i ogromni koraci koje ćemo teško iskoračati. Život je ponekad lagan hod, ponekad dugi maraton, i važno je imati razumijevanja i empatije prema sebi. Potražiti pomoć kada je trebamo je hrabrost, i te kakva.
Prvi mediteranski skup za zaštitu i dobrobit djece održan je od 1. do 3. lipnja u Albaniji, na Sveučilištu u Tirani. Na skupu je sudjelovalo 11 država Mediterana koje su predstavljali članovi ministarstava za socijalnu politiku i mladih te profesori odjela za psihologiju sveučilišta iz Slovenije, Alžira, Palestine, Izraela, Malte, Grčke, Turske, Albanije, Italije, Španjolske i Hrvatske. Našu ustanovu je predstavljao mag. psych. Dominik Šmida.
Učenici 5. i 6. razreda zadarskih osnovnih škola prisustvovali su 20. studenog 2019. interaktivnom predavanju ravnateljice prof. dr. sc. Gordane Buljan Flander o prednostima i rizicima modernih tehnologija u njihovom odrastanju. Predavanje je održano u Zadru u sklopu projekta »Prvi korak prema prevenciji nasilja na internetu« kojeg provodi Volonterski centar Zadar uz podršku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Centra za socijalnu skrb Zadar, Grada Zadra i Zadarske županije.
Najava 3. europska konferencija s međunarodnim sudjelovanjem o otuđenju djeteta od roditelja u razvodu objavljena je na T portalu 11. rujna 2020: "U organizaciji Europskog udruženja stručnjaka koji rade s otuđenjem (EAPAP) i Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, od 16. do 18. rujna održat će se 3. europska konferencija s međunarodnim sudjelovanjem o otuđenju djeteta od roditelja u razvodu"
