INFOGRAFIKA: Samoubojstvo je moguće spriječiti
Uz 10. rujan – Svjetski dan prevencije samoubojstva objavljujemo infografiku “Suicid je moguće spriječiti” autorice psihijatrice Poliklinike doc. prim. dr. sc. Vlatke Boričević Maršanić koja naglašava kako je prevencija samoubojstava mladih odgovornost svih. U krugu prevencije suicida mladih su: obitelj, prijatelji, škola, zdravstvo, socijalna skrb, policija, pravosuđe i vjerske zajednice. Suicid je rezultat interakcije genetskih, psiholoških, socijalnih i kulturnih čimbenika, često udruženih s iskustvima traume i gubitka. Ova heterogenost u uzročnim čimbenicima zahtjeva multidisciplinaran pristup u prevenciji suicida.
Samoubojstvo predstavlja jedan od vodećih javnozdravstvenih problema. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije svake godine oko 800.000 ljudi počini samoubojstvo što bi značilo da svakih 40 sekundi jedna osoba sebi oduzme život. Ono što posebno zabrinjava je porast broja samoubojstava među mladima.
Samoubojstvo je 2. najčešći uzrok smrti u dobi od 10. do 24. godine života prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije
Incidencija pokušaja samoubojstva je najviša u srednjoj i kasnoj adolescenciji.
Mladići dva puta češće izvršavaju samoubojstvo od djevojaka, dok djevojke tri puta češće pokušaju samoubojstvo.
Oko 90% djece koja su počinila samoubojstvo su imala neki psihički poremećaj, najčešće depresiju, a dvije trećine su godinu dana ranije govorila o samoubojstvu.
Svako razmišljanje i ponašanje kod adolescenata vezano za samoubojstvo treba shvatiti ozbiljno i potražiti stručnu pomoć
Najznačajniji rizični čimbenici za pokušaj i izvršeno samoubojstvo su samoozljeđivanje, izloženost traumatskim i negativnim iskustvima, vršnjačko zlostavljanje, pozitivna obiteljska anamneza za mentalne poremećaje i suicid, nedostatak podrške obitelji i zajednice.
Samoubojstvo je važno je demistificirati, kao i raditi na suzbijanju stigme s problema mentalnog zdravlja, budući da su najčešće problemi mentalnog zdravlja u pozadini suicidalnosti.
Navedeno je moguće kroz multidisciplinaran angažman na razini zajednice.
Važna je javnozdravstvena edukacija kako bi se problem lakše uočio već u krugu obitelji ili bliskih prijatelja mlade osobe, no od iznimne je važnosti i edukacija djelatnika pravosuđa, socijalne skrbi, policije te svih koji na bilo koji način mogu pružiti podršku i oslonac ranjivoj mladoj osobi npr. nastavnici te osobe iz vjerskih ili sportskih zajednica.
Prevencija suicida u mladih je odgovornost svih nas
