I Mali odbor izrađuje plakate za proslavu rođendana Poliklinike | Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada Zagreba

Naslovna > Odbori > Dječji odbor > I Mali odbor izrađuje plakate za proslavu rođendana Poliklinike

Dobro smo se zabavili, ali i marljivo radili na sastanku Malog odbora u ponedjeljak 15. siječnja 2018. Članovi Malog odbora pomogli su nam u izradi plakata koji će upotpuniti proslavu rođendana Poliklinike, a mi mu se jako veselimo. Osim što ćemo obilježiti 15 godina uspješnog rada s djecom i obiteljima, važno je da će glavnu riječ imati upravo djeca, naši najmanji, ali i najveći članovi društva zbog kojih postojimo.

Uskoro će na web stranici biti dostupni svi plakati, crteži i poruke koje nas vode u dječji svijet, a mali prozor u ono što nas djeca imaju naučiti otvaramo s ovom vijesti.

Piše: Prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander

Veliki broj mladih seksta pod prisilom i ucjenom. Pomozimo im!

Riječ ravnateljiceNaša je Poliklinika već treće nacionalno istraživanje posvetila iskustvima djece i mladih na suvremenim tehnologijama i njihovom mentalnom zdravlju. Naša istraživanja izrastaju iz kliničke prakse i u nju se ponovno vraćaju, pa smo tako prije nekoliko godina saznali od naših mladih za sexting i sextortion, prije nego što smo te pojmove uopće pronašli u literaturi i u stručnoj praksi. Mladi puno „tekstaju“, a kad „tekstaju“, često i „sekstaju“. U istraživanju smo dobili da naši mladi često izmjenjuju seksualno eksplicitne slike, poruke, video zapise, prosljeđuju seksualne sadržaje sa ili bez pristanka osobe u glavnoj ulozi. Nekad im to donosi veselje, uzbuđenje, euforiju, nekad to čine da bi se nekome svidjeli, učinili ga ljubomornim, prikazali se privlačnima, slobodnima, zanimljivima… Nekad im sekstanje donosi sram, krivnju, gađenje, osjećaj pritiska, bespomoćnosti. Nekad sekstaju pod prisilom i prijetnjom i tad govorimo o sextortionu, koji je povezan s depresivnošću, anksioznošću, ljutnjom, suicidalnošću.

Objavljeno: 20. prosinca 2019. | Pročitajte više >

“

Kako da djeca vjeruju da vaši savjeti vode prema sreći ako vas ne vide sretnima? Najjači autoritet roditelja jest zadovoljstvo svojim životom. Ako vas ne vide opuštene, nasmiješene, ponekad bezbrižne i neozbiljne – djeca zaključe da vam je život naporan. I da će, slušajući vaše savjete, završiti kao vi, bez osmijeha. Zato odbijaju vaš savjet i u međuvremenu rade ono što ih veseli, crtaju stripove, igraju igrice. Jer im se čini da bi put do sreće trebao biti veseo.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako djeca pomažu roditeljima da odrastu“, autorice Radojke Sućeska Ligutić

“

Tijekom puberteta u dječjem mozgu događaju se takve biološke promjene da roditelji odjednom imaju osjećaj da ne poznaju vlastito dijete. Takve promjene potiču djecu da svu pažnju usmjere prema unutra. Tu introvertiranost roditelji ne bi smjeli shvaćati osobno, jer ona nije povezana s time da se vaš inače dobar odnos s djetetom pogoršao. Ona nije ni znak nedostatka povjerenja.

Dobro je znati

Iz knjige „Obitelji s tinejdžerima“, autora Jaspera Juula

“

Djeca ponekad ljute roditelje. Kad su frustrirani, roditelji se ponekad iskaljuju ljutitim optužbama. Umjesto da optužujete, recite što mislite i osjećate i/ili što biste željeli. Vjerojatnije je da će vas tinejdžeri poslušati ako im kažete kako se osjećate, umjesto da im govorite koliko su nepristojni ili u krivu.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako govoriti da bi tinejdžeri slušali i slušati što tinejdžeri govore“, autorica Adele Faber i Elaine Mazlish

“

Umjesto da zanemarujete osjećaje, priznajte osjećaje riječju ili zvukom.Umjesto da naređujete, opišite problem.Umjesto da tinejdžera napadnete, opišite što osjećate.Umjesto da okrivljujete, dajte informaciju.Umjesto da prijetite ili naređujete, ponudite izbor.Umjesto dugotrajnog predavanja, recite to jednom riječju.Umjesto da ukazujete na ono što nije u redu, pokažite svoje vrijednosti i/ili očekivanja.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako govoriti da bi tinejdžeri slušali i slušati što tinejdžeri govore“, autorica Adele Faber i Elaine Mazlish

“

Stručnjakinja za djecu, Bonnie Benard, kaže da djeca, kako bi postigla otpornost, „trebaju prisutnost barem jedne brižne osobe – nekoga tko nudi suosjećanje, nekoga tko razumije da bez obzira na to koliko se dijete loše ponašalo, ono u tom trenutku radi najbolje što može“. Vi trebate biti ta osoba, a podrška koju pružate djetetu pomaže mu da razvije kritičko razmišljanje i otpornost koji su mu potrebni da ostvari svoje potencijale.

Dobro je znati

Iz knjige „Understanding parental alienation“, autora Karen Woodall i Nick Woodall