U emisiji “Zdravi bili” 16. travnja 2020. kod urednice Silve Capurso tema je bilo djelovanje Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba u vrijeme koronakrize: o pokrenutim nacionalnim projektima i kampanjama te istraživanju o mentalnom zdravlju u vrjieme pandemije koronavirusa govore ravnateljica prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander te psiholozi Poliklinike Ella Selak Bagarić i Krešimir Prijatelj.

– Vaši suradnici i vi ste vrlo aktivni u ovo vrijeme koronavirusa. Radite od kuće, ali radite izuzetne stvari – konstatirala je voditeljica Silva Capurso na početku emisije:

– S obzirom da moramo raditi od kuće, mi smo se odlučili da zaista i radimo od kuće. Tako da svi naši djelatnici nastoje se prilagoditi sadašnjoj situaciji i nuditi roditeljima i djeci upravo ono što im u ovoj situaciji i treba, a to su savjeti i preporuke kako sačuvati mentalno zdravlje, roditeljima kako s djecom razgovarati o koronavirusu, kako im dati ideju budućnosti, kako im dati predvidljivost i sigurnost u ovim vremenima. Osim toga, imali smo i potres u Zagrebu, bilo je puno roditelja koji su trebali savjete kako s djecom razgovarati o tom traumatskom iskustvu, tako da imamo i krizu i traumu tako da mislim da je zaista roditeljima potrebna stručna pomoć. Mi istovremeno i dežuramo u Poliklinici tako da telefonski smo u kontaktu s našim pacijentima, a svakako i s mailom, a s nekima smo u kontaktu i putem Skypea, jer imamo djecu u Dnevnoj bolnici s kojom moramo ostati u kontaktu –  rekla je prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander.

Brojne ste projekte pokrenuli, jako puno članaka objavili – rekla je Capurso.

Objavili smo 50-tak članaka na web stranici Poliklinike koja je zaista puno čitana. Zvali su me iz regionalnog UNICEF-a, zvali su me iz svih okolnih zemalja gdje ljudi razumiju i govore naš jezik s pitanjem mogu li prenositi naše tekstove, jer ih nalaze korisnim za roditelje, za djecu, za mlade – rekla je ravnateljica prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander.

– Jako sam ponosna  na kampanju “Tu jedni za druge: Podijeli, podrži, izdrži” koju smo usmjerili prema mladim ljudima prije četiri tjedna, preko društvene mreže Instagram koja je popularna među mladima, u suradnji s digitalnom agencijom Degordian. Sad smo pokrenuli novu kampanju “Iza ovih vrata živi Mia:#prijavinasilje” koju radimo zajedno s MUP-om i agencijom Degordian. Obratili smo se ljudima, susjedima, rodbini, stručnjacima… koji znaju ili slute ili na neki način sumnjaju da se iza nekih vrata događa obiteljsko nasilje da su zapravo dužni, da moraju imati građanske hrabrosti, građanske odgovornosti nazvati MUP na broj 192 i prijaviti, jer djeca kad su zatvorena sa zlostavljačem zaista ne znaju ili ne smiju o tome govoriti – rekla je ravnateljica.

– Polikliniku za zaštitu djece i mladih Opće bolnice u Dubrovniku najčešće zovu roditelji djece s teškoćama kojima je jako teško ostati kod kuće s djecom. Vi ste objavili  priručnik »Bolest u obitelji«. I taj priručnik se isto može preuzeti na vašoj stranici – rekla je Capurso.

– Da, mi smo osim brojnih stručnih tekstova sa savjetima za roditelje objavili i nekoliko priručnika koje smo također dali besplatno, da se mogu downloadati, da se mogu koristiti, da ljudi mogu podijeliti rodbini, prijateljima, drugim roditeljima…. jer mislim da je zadatak svih nas u ovoj situaciji da pomognemo maksimalno koliko možemo. Ne pomažemo time samo roditeljima i djeci, nego pomažemo i sebi. Osjećamo se korisno, napravimo nešto što znamo da znamo, da možemo. Ne samo da to smatramo svojim zadatkom, nego to i nas održava mentalno zdravima.

Na samom početku ove krize i potrebe za ostajanjem doma i izolacijom, pokrenuli smo online istraživanje, jer je to jedino moguće u ovakvim uvijetima. Brzo ćemo imati i uzorak od 1500 sudionika, objavili smo već neke preliminarne rezultate koji su vrlo interesantni i mogu se vidjeti na našoj web stranici, i sad krećemo pisati znanstvene radove upravo iz tih podataka. A prije nekoliko dana smo završili jedan pregledni znanstveni rad upravo o raširenosti obiteljskog zlostavljanja u vremenima krize, i nadam se da će i taj rad izaći za 2-3 tjedna. Nastojimo biti u toku i dati svoj doprinos, ne samo sa praktične nego i sa znanstvene strane – zaključila je ravnateljica.

Psihologinja Ella Selak Bagarić koja je bila koordinatorica kampanja “Tu jedni za druge” i “Iza ovih vrata živi Mia” ispričala je kako je došlo do njihovog pokretanja:

– Vođeni pozivima naših roditelja adolescenata s kojima i inače radimo u Poliklinici, upitima iz medija te razgovorima sa samim adolescentima pokrenuli smo kampanju “Tu jedni za druge”.  Roditelje su i mene i druge kolege u Poliklinici zvali i govorili “ne možemo vjerovati što se događa: do jučer ih nismo mogli dobiti da izađu van iz svoje sobe, toliko su okupirani igricama, sad bi odjednom svi se družili u stanovima i radili nekakve zabave. Pomozite nam, ne možemo naći načina da im objasnimo”. Budući da imamo sjajnu suradnju sa digitalnom agencijom Degordian, na jednoj prijateljskoj bazi smo došli na ideju da idemo zapravo računati na mlade ljude u svim snagama koje oni imaju.

Mladi ljudi su solidarni, a s druge strane se osjećaju nedodirljivo – jako teško prihvaćaju da se njima nešto može dogoditi. Tu nam nisu puno pomogli prvi natpisi u medijima u kojima se govorilo da mladim ljudima ne može biti ništa. Pokazalo da nije tako, da je ova zdravstvena kriza opasna apsolutno za sve i da se svi moramo čuvati, ali u tim nekim prvim danima, u prvom tjednu kada je izolacija krenula, mi smo mlade ljude pozvali da budu solidarni. Razgovarali smo s više adolescenata, sa našim Odborom mladih i svi su našli barem jednu osobu u svojoj okolini do koje im je stalo, a koja je sad rizična. Da li je to mama koja ima astmu, ili je to baka, mala seka. Kada mlade ljude vratimo na odgovornost i pozovemo ih na solidarnost, sve ono što je obilježje adolescencije i što je rizično, osjećaj »meni se to ne može dogoditi« zapravo pada u sjenu i oni su spremni pomoći.

Nama se pokazalo kada smo razgovarali s mladim ljudima da oni vole napraviti nešto više, da ne vole biti pasivni, i onda smo vidjeli da zapravo jedan povuče drugoga. Ako je jedan otišao u nabavku susjedima, otišao je i drugi. I mi smo se zezali, ako se vi sjećate, nekad smo kao djeca znali zvoniti na portafon i bježati. Danas djeca zvone i pitaju kako vam mogu pomoći. Kad smo krenuli s tom kampanjom u kratko vrijeme se uključio ogroman broj mladih ljudi. Iznenadilo nas je da je u dva dana ta kampanja došla do Velike Britanije, do Srbije – zapravo nije bilo bitno tko je to pokrenuo. I mladi i odrasli su se identificirali i nominirali svoje prijatelje da naprave nešto dobro i za sebe i za svoju okolinu. Cijeli sukus je bio »brini za sebe, brini za svoje mentalno zdravlje, ovo će proći. Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja. Čuj se s prijateljima. Imaj nekad video call. Ali nemoj zaboraviti na druge. Nesmiješ ići van jer se netko drugi može razboljeti. Ali možda ako već ideš van u nekakvu nabavku, nemoj zaboraviti da oko tebe žive ljudi koji su možda sami. Pitaj. nekoga, nazovi, vidi kako je baka, napravi nešto da ova kriza svima nama nekako lakše prođe.” Mi smo jako ponosni jer smo došli do 500 tisuća ljudi, to je doseg naše kampanje koja je određena potpuno volonterski. Uključio se i velik broj influencera na društvenim mrežama i na Instagramu, a također i nogometaši NK Dinama su stavljali akciju na svoje profile. Iako nas je cijela ova situacija iznenadila – mi smo bazično kliničari i znanstvenici – nekako je ovo probudilo našu kreativnost. Ne možemo samo sjediti prekriženih ruku. Imali smo potrebu nešto napraviti jer to dugujemo djeci s kojom radimo. Ako imaju toliko povjerenje u nas da smo mi njihove osobe kojima će se povjeriti onda u ovoj situaciji ih ne možemo ostaviti same, moramo vjerovati u njihove snage.

Kampanja “Tu jedni za druge” je nešto što je nama dalo veliku energiju da nastavimo raditi, pisati, pomagati kolegama, povezati se s drugim stručnjacima… Meni kao stručnjaku to je pomoglo da se nosim sa cijelom ovom korona situacijom, a posebno nam je bilo drago vidjeti koliko puno ljudi se je imalo potrebu uključiti. Dakle, nekako smo uspjeli ostati pozitivni – zaključila je Ella Selak Bagarić.

– Kampanja “Iza ovih vrata je Mia” je spontano nastala ubrzo nakon što smo lansirali kampanju “Tu jedni za druge”. Naime, djeca su danas zatvorena u svojim domovima, a mnoga žive sa zlostavljačem. Nema sustava koji može tu djecu prepoznati, ne odlazi se redovno pedijatru – odlazi se kada je nužno. Nema škole, dakle učiteljica ne može vidjeti da li dijete ima neke promjene u ponašanju, da li je povučeno, ima li modrice, nema profesora, nema psihologa, i ta djeca ne mogu čekati da mame i tate odu na posao da bi nazvala Hrabri telefon pa da bi nekako alarmirala sustav da trebaju pomoć. To je doista – nezamislivo svakom od nas u kojoj se teškoj situaciji ta djeca nalaze. Kada smo vidjeli u kojem teškom smjeru to ide, a u međuvremenu su se aktivirali i sve međunarodne agencije, a Vijeće Europe je svaku članicu molilo da poduzume nešto zbog očekivane eskalacije nasilja, mi smo odlučilli nešto napraviti. Povezali smo se s MUP-om, a kreativni dio opet nam je volonterski odradila agencija Degordian – rekla je Selak Bagarić.

– Napravili smo kampanju “Iza ovih vrata živi Mia” u suradnji s MUP-om, u kojoj molimo svaku osobu da bude partner i nama kliničarima, ali i policiji. Mi smo svi danas sustav zaštite djece i ne možemo dopustiti ako čujemo plač, udarce, vrisku, razbijanje iz drugog stana, da se pravimo da se ništa ne događa. Ovo je situacija u kojoj moramo svi odgovorno postupati i ako se sumnjamo da se nekom djetetu ili nekoj osobi loše događa zove se 192.  Policija ne može reagirati bez dojave građana, jer su drugi sustavi zatvoreni: djeca ne idu u školu, ne idu u vrtiće, ne idu zubaru, ne idu redovno pedijatru, ne dolaze kod nas psihologa. Kampanja već sada ima veliki odjek. Zahvalila bih se digitalnoj agenciji Degordian koja je volonterski odradila kreativni dio posla, te  medijima: svi su nam partneri koji emitiraju spotove i publiciraju oglase i u nekoliko smo dana napravili nešto što bi nam inače tražilo pola godina pripreme. Nekako smo se ujednili jer mislimo na tu djecu. Dakle, Mia je curica koja postoji u svakom ulazu, koja sasvim sigurno živi u svakoj zgradi i moramo reagirati – zaključila je Selak Bagarić.

Psiholog Krešimir Prijatelj govorio je o istraživanju Neki aspekti mentalnog zdravlja za vrijeme pandemije COVID-19:

– Kroz ovo istraživanje nastojali smo povezati znanost i praksu, kao i inače, u svrhu još boljeg razumijevanja emocionalnog stanja svih građana Republike Hrvatske kao i pružanja naše kvalitetne i stručne podrške u vrijeme pandemije COVID-19. U međuvremenu se dogodio i potres u Zagrebu tako da nam je i to bilo nešto što smo htjeli dodatno proučiti. Preliminarne rezultate na 1314 ispitanika smo već predstavili: uglavnom sudionici procjenjuju da su u srednjem riziku od pandemije, odnosno da je njihova opasnost od zaraze na srednjoj vrijednosti. Međutim, u procjeni rizika u odnosu na svijet, Europu i Hrvatsku, ispitanici smatraju da smo mi u Hrvatskoj u puno manjem riziku od pandemije nego što su Europa i svijet.

– Oko 25 posto ispitanika ima pojačani strah od zaraze. Svaki deseti ispitanik u pojačajnoj mjeri smatra kako je koronavirus izmišljena ili pretjerano napuhana priča. Više od 30% sudionika procjenjuje kako se ne pridržavaju u potpunosti preporučenih mjera zdravsvene zaštite. Zahvaljujem svim ispitanicima i pozivam i dalje da se priključe: link na upitnik i dalje je na stranicama Poliklinike: POZIV: Sudjelujte u našem online istraživanju o mentalnom zdravlju za vrijeme trajanja epidemije koronavirusa – rekao je Krešimir Prijatelj.

Posebno se osvrnuo i na aspekt nade u budućnost.

– Pokazalo se kako one osobe koje se više pridržavaju mjera nadležnih institucija postižu značajno više vrijednosti na skali vjere u budućnost. Neka ranija istraživanja pokazala su kako otporni pojedinci, oni koji imaju veću psihološku otpornost, imaju i veću nadu u budućnost. A pridržavanje propisanih mjera bi moglo ukazivati postizanje veće nade u budućnost, uz potencijalno neke druge faktore, dovodi do veće otpornosti prilikom suočavanja s nekim teškim i izazovnim situaijama kao što je ova u kojoj se trenutno nalazimo.

Izvor: Hrvatski radio: https://radio.hrt.hr/ep/zdravi-bili/339167/

 

Print Friendly, PDF & Email