U emisiji Otvoreno emitiranoj na HRT-u u ponedjeljak 11. lipnja 2019. na temu “Kako prevenirati nasilje u društvu?” govorili su Dražen Bošnjaković, ministar pravosuđa, Nada Murganić, ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, NIkola Milina, glavni ravnatelj policije, Dragana Jeckov, potpredsjednica SDSS-a, prof. dr. sc. Dean Ajduković s Katedre za socijalnu psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Ivana Marković, gradonačelnica Supetra i Ella Selak Bagarić, psihologinja Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba.

Povodom emisiji bio je napad na skupinu sezonskih radnika u Suptetru motiviran nacionalnom nesnošljivošću te sve češći govor mržnje i fizičko nasilje koji upozoravaju na porast netolarancije u našem društvu, kazao je  urednik Branko Nađvinski te otvorio emisiju aktualnim pitanjima: “Je li nasilje u našem društvu postalo sveprisutno? Kakva je reakcija odgovornih institucija? Čini li se dovoljno da bi se nasilje preveniralo, a počinitelji oštro kaznili? Kako sankcionirati one koji u političkom i javnom životu otvoreno zagovaraju netoleranciju i neprihvaćanje drugih i drugačijih? ” Prenosimo tekst o emisiji objavljen u Magazinu HRT-a:

“Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković na početku je komentirao odluku Suda BiH koji je odbio hrvatski zahtjev da se Zdravku Mamiću po međunarodnoj tjeralici odredi pritvor do izručenja.

– Sud BiH je ocijenio da ne postoji uvjeti za pritvor već se on mora javljati u policijsku postaju te su mu oduzeti dokumenti da ne može napustiti zemlju. Mi tu nemamo što niti dodati niti komentirati, a to je vezano uz drugu optužnicu koja je potvrđena na sudu.

Bošnjaković na Mamićeve optužbe, “da je u Hrvatskoj protiv njega montiran politički proces”, kaže da uopće ne vjeruje u politički montirane procese.

– Mi imamo višestupanjsko odlučivanje, postoje mogućnosti žalbi, tu je i Ustavni sud…

Telefonom se u emisiju javila gradonačelnica Supetra Ivana Marković. Komentirala je huliganski napad koji se tamo dogodio.

– Svi smo zgroženi da se ovako nešto moglo dogoditi na početku sezone. To nije prava slika našega grada i svaki čin nasilja koji se dogodi prema nekoj drugoj osobi, a zbog pripadnosti nekoj drugoj nacionalnosti ili netko govori drugim jezikom, to je jednostavno neprihvatljivo. Mene je najviše iznenadila medijska pozornost koju je izazvao moj istup. Kada bi svaki političar ili javna osoba osudili ovakvo nasilje, moj istup ne bi bio senzacija.

Gradonačelnica Supetra osvrnula se i na priopćenje Torcide Brač koja ju je optužila “za jeftino prikupljanje političkih bodova”.

– Tu se radi o čistoj odgovornosti. Ne mogu dopustiti da se održavaju sportske manifestacije s krvavim epilozima. Što se tiče priopćenja, mogu se jedino složiti s reakcijama građana koji se zgražavaju zbog izostanka osude napada u tom priopćenju.

Glavni ravnatelj policije Nikola Milina potvrdio je da su dva počinitelja napada privedena pritvorskom nadzorniku zbog nasilničkog ponašanja i napada povezanog sa zločinom iz mržnje. Dodaje da aktivno rade na rasvjetljavanju toga događaja.

Dragana Jeckov iz SDSS-a odgovorila je na pitanje “Kako je biti Srbin u Hrvatskoj?”

– Mi smo svojom kampanjom htjeli ljudima pokazati što sve Srbi proživljavaju u Hrvatskoj. Ovo je zapravo postao način ponašanja, ovo nije izolirani slučaj. Možda je izoliran u Supetru, ali inače nije. Puno je tih slučajeva, a reakcije nisu bile odgovarajuće. Trebale su biti snažnije i brže.

Dean Ajduković s Katedre za socijalnu psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu kaže da u Hrvatskoj imamo sustave koji su u stanju brzo reagirati, a onda se događaju teškoće.

– Ovo je tipičan slučaj mase, gdje se pojedinac ponaša drugačije nego što bi se ponašao da je sam. U jednom našeg društva i vodeće elite postoje takve poruke koje se šalju. Naši vodeći ljudi i političari da su otišli s utakmica na kojima se vikalo “Ubij Srbina” poslali bi poruku, ali nisu to učinili. Ovaj sjajni mladi čovjek vatrogasac je heroj Hrvatske. On je pokazao drugu Hrvatsku, pokazao je da je domoljub, za razliku od ovih drugih. Predsjednica i premijer bi ga trebali primiti i zapravo mu odati osobno priznanje kao modelu koji je rekao ne.

Ministrica Nada Murganić kaže da je cilj borba protiv bilo kakvog nasilja i diskriminacije.

– Mislim da su napori Vlade dobri u smislu uvažavanje problematike koja se ističe. Poruke koje šalje ova Vlada su zapravo izgradnja boljeg društva i društva kojem težimo. ”

Psihologinja Ella Selak Bagarić je navela je kako Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba primi u obradu godišnje 1600 nove djece pacijenata. Iz iskustva stručnjaka koji izravno rade sa žrtvama nasilja istaknula je važnost reakcije okoline u oporavku žrtava, pri čemu je važno da dobiju podršku i zaštitu, a od društva na svim razinama poruku kako se nasilje ne tolerira:

– Ne smije sve ostati samo na riječima, sustav mora reakcijom pokazati kako ne tolerira nasilje. Djeca odrastaju uz nasilne sadržaje iz svakodnevne okoline, prvenstveno pod utjecajem opservacije ponašanja odraslih koji ih okružuju i iz toga uče što je prihvatljivo i što će se sankcionirati. Cijeli sustav premalo radi na prevenciji nasilja, već gasi vatru intervencijama kada do nasilja dođe. U kliničkoj praksi vrlo često vidimo djecu s već razvijenim poteškoćama, koje sustav nije zaštitio na vrijeme.

Psihologinja Ella Selak Bagarić također je rekla kako prema Becan istrazivanju, u Hrvatskoj i dalje 41% djece kod kuće doživljava šamaranje i čupanje za kosu, odnosno fizičko kažnjavanje. Navela je i da je šamar djetetu jasna poruka da je nasilje OK. Vezano za počinitelje, rekla je kako i prof. dr. sc. Buljan Flander često kaže da dijete ne postane nasilno od danas do sutra, što znači da je i s njim sustav zakazao:

– Ne smijemo samo deklarativno osuditi nasilje već se usredotočiti na proces koji ide iza toga jer je to snažna poruka žrtvama. Iz kliničkog rada s djecom žrtvama nasilja, koje pratim za vrijeme sudskog procesa koji zna trajati i godinama i završi s presudom o niskoj kazni, znam čuti kako djeca iz toga zaključe da je počinitelj “kriv ali ne puno”.

Print Friendly, PDF & Email