U redovnom prilogu emisije Dobro jutro Hrvatska posvećenom mentalnom zdravlju kojeg uređuje i vodi Sanja Kocijančić Petričević,  22. svibnja 2020. psiholog Poliklinike Krešimir Prijatelj govorio je o izazovima i rizicima partnerskih odnosa mladih u vrijeme zdravstvene krize, a prikazan je i dio kratkog filma Odbora mladih Poliklinike »I ovo smo mi… u digitalnom okruženju« koji je dobio posebno priznanje na filmskom natječaju »Naš online život, o kojem roditelji ništa ne znaju« u organizaciji Agencije za elektroničke medije, Ureda UNICEF-a za Hrvatsku i Hrvatskog filmskog saveza.

»Ljubav u doba korone« bila je tema emisije u kojoj je sugovornik voditeljici bio psiholog dr. sc. Igor Mikloušić, član Povjerenstva za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih Grada Zagreba tijekom i nakon COVID-19 krize. Dr. sc. Mikloušić je govorio općenito o romantičnim odnosima u doba samoizolacije i karantene, za koje prvi podaci iz Kine govore da je bilo više razvoda, ali i više trudnoća nego inače u tom periodu godine. Podaci koji nam dolaze iz SAD-a, gdje su sjedišta društvenih mreža i aplikacija za upoznavanje, govore o porastu komunikacije razgovorima uživo, dok se prije više komuniciralo slanjem poruka. U Italiji je objavljen rad »Ljubav u doba COVID-19« koji govori o povećavanoj seksualnoj želji i jačem interesu za seks tijekom samoizolacije i karantene.

Psiholog Poliklinike Krešimir Prijatelj u emisiju se uključio putem Skypea, te su na ekranu bili prikazane infografike iz njegovog rada Izazovi i rizici romantičnih odnosa mladih za vrijeme COVID-19 pandemije koji je objavljen na web stranici Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba:

– Mnogo mladih ne progovora o svojim iskustvima nasilja u digitalnom okruženju, na što u aktualnoj krizi upozoravaju brojne organizacije diljem svijeta, a Svjetska zdravstvena organizacija naglašava opasnost od porasta svih oblika nasilja, pa tako i elektroničkog nasilja u vezama mladih. Adolescencija je zaista važno razdoblje u životima ljudi, u kojem mladi stupaju u prve romantične odnose, čime ispunjavaju potrebu za pripadanjem i ljubavlju, a ujedno grade i temelje za neke partnerske odnose kasnjie u životu – rekao je psiholog Prijatelj:

– U vrijeme aktualne krize adolescenti su sputani u ostvarivanju romantičnih odnosa, što nekima može teško pasti. Naime, njihov mozak nije u potpunosti razvijen, konkretno prefrontalni korteks koji je odgovoran za izvršne funkcije poput kontrole impulsa, planiranje i shvaćanja posljedica vlastitog ponašanja. Mladima trenutno može biti doista izazovno održati postojeće partnerske odnose, a s druge strane može biti rizično stupati u nove odnose. Jednim istraživanjem iz 2017. godine dobiveno je kako 78% mladih doživljava da ih paratner više puta tijekom dana telefonski ili porukama provjerava tijekom dana, gdje su, što rade, traže dokaze u vidu screen shotova, i tu je važno naglasiti kvalitetu nad kvantitetom i stvoriti novu rutinu koju će mladi izdvojiti vrijeme u danu koje će posvetiti svom partneru i pri tome pronaći prostor ili sobu u kući ili stanu koja će im omogućiti relativno neometano komuniciranje. Stručnjaci naglašavaju prednosti videopoziva nad klasičnim telefonskim pozivima (zbog promatranja izraza lica), a mlade se potiče i na kreativnost u vidu pronalaženja aplikacija, igrica ili drugih formata kvalitetnog i zabavnog zajedničkog online provođenja vremena.

– Jesu li se mladi javljali za pomoć u Polikliniku? – pitala ga je voditeljica.

– Mladi se javljaju zaista redovito i u Polikliniku i na savjetodavne linije poput Hrabrog telefona. Ono što bih htio naglasiti je da se upuštanje u nove odnose mladih preko interneta pokazalo rizičnim već i prije ove zdravstvene krize, jer uvijek postoji opasnost da se iza nekog profila na društvenim mrežama nalazi osoba koja se sasvim drugačije predstavlja adolescentu, i stoga i u savjetodavnim razgovorima adolescentima, ali i roditeljima naglašavamo da je znanje štit i da u ovom kontekstu upoznavanja osoba postavka zaštite privatnosti na društvenm mrežama može zaštititi mladu osobu od neprimjerenih sadržaja i smanjiti rizik od elektroničkog zlostavljanja i nasilja. Mnogi aspekti života adolescenata preselili su se online – od obrazovanja do partnerskih odnosa, uslijed čega je povećan i rizik od elektroničkog nasilja u odnosima, a rezultatima istraživanja unazad par godina dobiveno je kako 50% mladih barem jednom u životu doživi cyber nasilje od svog partnera, dok ¾ mladih izvještava o barem jednom vidu elektroničkog nasilja u vezama u posljednjih 6 mjeseci. Dodatno zabrinjavaju podaci kako je elektroničko nasilje značajno povezano s emocionalnim nasiljem, a žrtve elektroničkog nasilja u prosjeku dožive čak 23 incidenta u periodu od pola godine. – rekao je Krešimir Prijatelj.

– Ima li razlike između mladih i starih što se tiče romantičnih odnosa na društvenim mrežama? – voditeljica je pitala dr. sc. Igora Mikloušića.

– Mladi brže i lakše usvajaju nove tehnologije. Svi ovi podaci koje su s nama u protekle dvije emisije podlijelili stručnjaci iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba su izuzetno važni. Oni imaju super materijale i na svojim web stranicma koje treba potražiti. Ovo su nova vremena i treba se naučiti s njima nositi. Ono što se generaciji Z ili milenijalcima pripisuje je da su začetnici »hook up« kulture koja iskorištava aplikacije da bi se lakše i brže upoznavali sa što većim bojem ljudi. Većina prvih romantičnih susreta se događa online. Konverzija, prelazak iz virtualnog u realni susret na Tinderu događa se od 10% žene do oko 0,5% za muškarce. Znači iako postoji dojam velikom izbora, on postaje na neki način paradoks, upravo zbog veličine broja ljudi kojeg upoznajemo online, mi se manje posvećujemo pojedincu i manje ih upoznajemo. Prema podacima koji nam sad dolaze, u ovom periodu u kojem smo bili nužno odvojeni, u kojem smo morali dobro vagati hoćemo li prekinuti izolaciju i započeti nekakav odnos s osobom, vratili smo se možda na stari tip odnosa, gdje malo više komuniciramo, malo bolje upoznajemo osobu s kojom se želimo povezati i s kojom želimo stupiti u vezu, tek ćemo vidjeti što ova transformacija dugoročno znači za nas – rekao je dr. sc. Mikloušić.

Izvor: HRT

Print Friendly, PDF & Email