U emisiji “Dobro jutro Hrvatska” 15. rujna 2020. najavljena je 3. europska konferencija s međunarodnim sudjelovanjem EAPAP-a (Europske asocijacije praktičara roditeljskog otuđenja, engl. European Association of Parental Alienation Practitioners) koja će se u organizaciji Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba održati od 16. do 18. rujna 2020. u obliku webinara. U studiju su gostovale predstavnice Poliklinike: ravnateljica prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, psihijatrica doc. prim. dr. sc. Vlatka Boričević Maršanić i psihologinja Ella Selak Bagarić.

Prenosimo izvještaj o emisiji objavljen u Magazinu HRT-a, iz pera Zinete Alibegić:

“3. Europska konferencija o otuđenju djeteta od roditelja u razvodu održava se u Zagrebu od 16. do 18. rujna i može se pratiti online.

Tema koja je nažalost sve prisutnija u modernom društvu –  Otuđenje djeteta za vrijeme razvoda odnosno nakon razvoda njegovih roditelja tema je 3. Europska konferencije koja se održava u Zagrebu, ali i po cijeloj Europi jer će zbog epidemije veći dio konferencije biti online.

U emisiji „Dobro jutro, Hrvatska“ tri stručnjakinje  najavile su ovu konferenciju: doc. prim. dr. sc. Vlatka Boričević Maršanić, dr. med. specijalist psihijatar, subspecijalist dječje i adolescentne psihijatrije, prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, klinički psiholog i psihoterapeut, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba te Ella Selak Bagarić, magistra psihologije.

Prijavilo se više od 400 sudionika, interes stručnjaka je velik, a kako je rekla jedna od organizatorica konferencije Gordana Buljan Flander, koja i sama radi edukacije i u regiji i u europskim zemljama na ovu temu – nisu htjeli odustati od konferencije koja je odgođena zbog epidemije koronavirusa. Tako će mnogi stručnjaci iz SAD-a i europskih zemalja svoja predavanja održati online.

– Američki stručnjaci u ovo doba ne bi putovali i dolazili u Zagreb kao i mnogi iz europskih zemalja. Dobili smo najveće svjetske stručnjake iz ove problematike kako bi nas naučili što se događa u njihovim zemljama i kako bi ujednačili prakse. To je doista važno, kaže Buljan Flander.

Koja je uža tema konferencije?

– Tema je sve prisutna u zadnje vrijeme – raste stopa razvoda ali isto tako i problematika vezano uz razvode, naročito otuđenje. Tema je upravo ujednačavanje kliničkih praksi od same dijagnostike do tretmana. Cilja je oporavak djeteta. To su glavne teme kojima ćemo se baviti, rekla je dr.sc. Vlatka Boričević Maršanić.

Bitno je slušati struku

Profesorica Buljan Flander radila je na edukacijama drugih kliničara i Centara za socijalnu skrb , kao i sudaca i odvjetnika. Iskustvo kliničara iz Poliklinike za djecu i mlade grada Zagreba pokazuje da praksa još uvijek nije dovoljno ujednačena praksa. To su teme o kojima znanstvenici u posljednjih 10 godina puno intenzivnije govore, rekla je psihologinja Ella Selak Bagarić.

– Bitno je razumjeti temeljne pojmove koji se koriste i među nama kliničarima i u sudskoj praksi. To je bitno i za informiranje javnosti. Slučajevi na kojima radimo kako bismo zaštitili djecu vrlo često su kontraintuitivni. Događa se da javnost ne razumije postupke stručnjaka koji su vrlo kompleksni – zahtijevaju kompleksnu dijagnostiku i multidisciplinarnu obradu. Javnost onda nema informaciju o tome što se događa. Naravno, svi imamo potrebu zaštititi djecu, dodala je.

Što najviše muči djecu kada dođe do razvoda?

– Djecu najviše muči kad roditelji ostanu u konfliktu i ako koriste dijete za međusobni obračun. Nažalost to se često događa. Dugo radim, imala sam na stotine takve djece. Njih roditelji ne vide. Ona postanu nevidljiva i u sustavu jer roditeljima kažu: “Dogovorite se”. Da su se roditelji mogli dogovoriti ne bi bili u sustavu. Vrlo često se ne prepozna da onaj koji otuđuje dijete zapravo ima neku psihopatologiju i ne tretiramo ga kao osobu s problemom. Nisu svi isti. Oni koji otuđuju dijete od drugog roditelja, koji traže od djeteta da se odrekne drugog roditelja, traže zapravo od djeteta da se odrekne polovice sebe. Ta djeca su tužna, anksiozna, nesretna, u konfliktu su lojalnosti. Vrlo često postanu tata ili mama tom roditelju, ili muž ili žena tom roditelju. Dođe do potpune zamjene uloga, naglašava Gordana Buljan Flander.

– Ta djeca postaju oni koji brinu o roditeljima i više nemaju svoje emocije. Potpuno se stope s roditeljem koji ih otuđuje i onda izgleda kao da imaju divan odnos. To je psihopatološki odnos. A javnost, koja često komentira ovakve slučajeve – ne zna što se događa. Onda pisanjem o tome po društvenim mrežama ili portalima – dodatno traumatiziraju dijete. Pravosuđe nam je jako važno. Važno je reći da se u tom slučaju radi o emocionalno zlostavljanju djeteta. Nemojmo onda puštati vremenu da riješi problem, dodala je.

Roditelji se mogu rastati kao par, ali nikako kao roditelji

U životu imamo više uloga, jedna  uloga je partnerski odnos, a druga naša profesija. U životu se možemo mijenjati, ali roditeljstvo nam je cjeloživotni projekt, poziv, uloga, rekla je dr. sc. Vlatka Boričević Maršanić.

– Broj razvoda raste ne samo u Hrvatskoj nego i cijelome svijetu. Tu su ustanove, određene institucije i udruge koje su se prilagodile novim trendovima i osigurale podršku roditeljima koji su u postupku razvoda. Treba istaknuti obiteljske centre koji su podružnice Centra za socijalnu skrb i koji imaju multidisciplinarne timove. Mogu biti podrška roditeljima u bilo kojoj fazi njihovog roditeljstva, od pripreme za roditeljstvo pa i do zahtjevnih situacija vezanih uz razvod. Tu je i Hrabri telefon kao udruga koja je poznata i javnosti i stručnjacima i koja također osigurava školu za roditelje koji su razvodu, dodala je.

-Ništa se ne može napraviti ako roditelji sam nije motiviran za raditi na sebi, naglasila je Vlatka Boričević Maršanić.

Slušati stručnjake, ne napadati ih

– U Klinici imamo dosta nedobrovoljnih klijenata, jer nam ih šalju Centri za socijalnu skrb. To je težak posao zato što je među roditeljima koji se razvode previše strasti. Kad ne vide dijete, onda možete misliti kako će čuti nas stručnjake. Ako nismo na njihovoj strani, odmah kažu – na strani si onog drugog. Ne mogu shvatiti da smo na strani djeteta, rekla je Gordana Buljan Flander.

– Ovaj posao je toliko težak i to je jedna od tema konferencije – napadi na stručnjake. Kad roditelj vidi da ga je prepoznao stručnjak kao onog koji otuđuje dijete, on svoj bijes koji je bio usmjeren prema bivšem partneru, okrene prema stručnjaku, tako da smo mi prvi na udaru. Zbog težine rada mnogi stručnjaci izbjegavaju raditi ovaj posao. Stoga nam je važna ova konferencija jer naše znanje će nas štititi da i mi budemo ujedinjeni, a ne da izbjegavamo baviti se ovom problematikom kako nas ne bi prozivali i pozivali na linč, dodala je.

Što roditelji u postupku razvoda mogu učiniti kako bi olakšali proces?

– Istraživanja pokazuju da se djeca adaptiraju na brakorazvodne nove uvjete odrastanja jednostavno kao kad se adaptiraju na polazak u novu školu ili dolazak novog člana obitelji, brata ili sestre. Ono na što se djeca ne mogu adaptirati je stalni sukob. Na to prvo upozoravamo kad vidimo roditelje koji su započeli separaciju. Roditelji moraju voditi računa da vide to dijete, da razdvoje partnerski odnos od roditeljstva. Netko možda nije bio idealan partner, ali dijete treba i mamu i tatu, rekla je Ella Selak Bagarić.”

Izvor: Magazin HRT-a/ link: https://magazin.hrt.hr/654884/otuenje-djeteta-nakon-razvoda

 

 

Print Friendly, PDF & Email