Gradski ured za zdravstvo Grada Zagreba misli na svu djecu i obitelji u ovoj teškoj situaciji, a posebno na one koji su zbog potresa ostali bez svog doma. Mentalno zdravlje jednako je važno kao i ono tjelesno, a kako brinuti o mentalnom zdravlju u ovim vremenima, mi stručnjaci nastojimo iz dana u dan približiti i donijeti u svaki dom.
Ova knjižica donosi aktivnosti za cijelu obitelj, a nastala je odabirom aktivnosti koje godinama primjenjujemo u raznim preventivnim programima, ranim intervencijama i praćenju. Udruga Hrabri Telefon ustupila nam je i svoje materijale, koje prikuplja iz raznih izvora kroz godine rada s djecom i obiteljima. Sve aktivnosti prilagođene su za provođenje u „kućnoj radinosti“, bez potrebnog znanja i iskustva u području mentalnog zdravlja.
Od „običnih igara“ razlikuje ih to što su usmjerene na razvoj socio-emocionalnih kompetencija, komunikacijskih vještina, jačanje psihološke otpornosti, poticanje zajedništva, kohezije i boljeg upoznavanja samih sebe, ali i članova obitelji. Naravno, uključuju puno zabavnih elemenata kako bi vrijeme brže prošlo, a i kako bismo oplemenili naše živote smijehom, optimizmom te i na taj način gradili imunitet – tjelesni i emocionalni.
Neke ilustracije naše su fotografije, a neke su preuzete s interneta. Neke aktivnosti preuzete su iz drugih priručnika, stoga ova knjižica nije namijenjena za publikaciju i javnu distribuciju, nego za vašu privatnu upotrebu, doma sa svojim najmlađima. Zahvaljujemo zamjenici pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo, dr. Ivani Portoran Pajić i psihologinjama Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba Miji Roje Đapić i Ani Raguž što su osmislile i opremile ovu knjižicu u tako kratkom roku.
Posebna posveta ide obiteljima u Cvjetnom naselju kojima šaljemo svu snagu i ovaj mali doprinos njihovom svakodnevnom životu.
Dr. sc. Vjekoslav Jeleč, pročelnik Gradskog ured za zdravstvo Grada Zagreba
Prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba
Kronologija svakodnevnice u posljednjih tridesetak godina iznjedrila je cijeli niz specifičnih stanja, koja su u društvenom kontekstu bila više ili manje zamijećena. Pa ipak, mnogim generacijama potpuno je blizak pojam davno uobličene sintakse nazvane „Stokholmski sindrom“. Iako se učestalo koristi, kako u kolokvijalnom, tako i u stručnom i znanstvenom riječniku, niti do danas nije jasno definirano koji to kontekst specifično i nedvojbeno dovodi do njegovog nastanka.
Ravnateljica prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander aktivno je sudjelovala na okruglom stolu na temu vršnjačkog nasilja organiziranom u subotu 17. veljače 2018. godine, u sklopu javnozdravstvene kampanje "Nije cool biti bully" koju je pokrenuo Grad Zagreb u suradnji s Centrom za zdravlje mladih. Povod kampanje je obilježavanje Dana ružičastih majica i Nacionalnog dana borbe protiv vršnjačkog nasilja, a cilj podizanje svijesti o rizičnim i zaštitnim čimbenicima u prevenciji vršnjačkog nasilja.
