Kako zaštititi svoje i mentalno zdravlje bližnjih tijekom pandemije koronavirusom? Zašto je važno održavati socijalne kontakte makar putem telefona i socijalnih mreža? Što znači biti odgovoran u ovom vremenu i kako pružiti podršku i pomoć drugima? Kako organizirati svoj dan? Na ova su pitanja u emisiji Kontekst Al Jazzere Balkans 14. kolovoza 2020. voditeljici Ivani Momčilović – Odobašić odgovarali regionalni stručnjaci: klinička psihologinja Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba doc. dr. sc. Bruna Profaca, psihijatrica doc. dr sci. Ivana Stašević Karličić, direktorica Klinike za psihijatrijske bolesti “Dr. Laza Lazarević” iz Beograda i Dželila Mulić-Čorbo, obiteljska sistemska psihoterapeutkinja iz Fondacije lokalne demokracije, koja upravlja sigurnim kućama u Sarajevu.

Doc. dr. sc. Bruna Profaca je kao posebno važno naglasila da roditelji prije nego što djeci kažu ono što oni znaju, trebaju provjeriti što njihova djeca znaju o ovoj situaciji i otkuda im informacije:

– Danas su nam svakakve informacije dostupne, i to više djeci nego nama, jer su oni priključeni na različite mreže i različite izvore informacija. Pogotovo je važno obratiti pozornost na to kod adolescenata, koji su skloni možda neke situacije umanjiti, i biti pametniji od nas u ovoj situaciji, jer oni su to “negdje pročitali, i znaju da to nije neka bolest, da je to nešto kao gripa” i mogu nas krenuti u to uvjeravati. Dakle, jako je bitno da čujemo djecu i mlade što oni znaju, da bismo onda rekli “OK, sad ćemo zajedno pogledati ono što se o tome zna”. Također je važno i da se ne preplavljujemo informacijama kontinuirano, jer to doprinosi onome što je najveći problem u situacijama neizvjesnosti, a to je stres i tjeskoba, anksioznost.

Neka istraživanja provedena u Hrvatskoj pokazala su da mala djeca, djeca mlađe školske dobi, imaju nešto više strahova nego starija djeca, međutim svi, i mali i veliki, zapravo se više boje za svoje bližnje nego za sebe, što je očekivano i to onda može dovesti do porasta nekakvih separacijskih teškoća, problema s odvajanjem, problema s druženjem. Izuzetno je bitno da pomognemo roditeljima. Pokazalo se da je oko trećine roditelja reklo da im je u onom prvom periodu kad su saznali za epidemiju porastao roditeljski stres, odnosno stres povezan s roditeljskom ulogom: Hoću li ja to moći? Hoću li moći biti i mama, i netko tko radi svoj posao online, i netko tko pomaže djetetu oko škole i slično. Roditeljima treba da ih netko čuje, da netko čuje da im je teško. Drugo, da im se pokuša reći da pomažući sebi će pomagati i djeci. Dakle, da oni prvo aktiviraju sebi ono što im inače pomaže u životu, i da se čuvaju od neprovjerenih informacija, da se informiraju selektivno, da slušaju jednom dnevno, maksimalno dvaput informacije, da im ne raste anksioznost vezano uz budućnost.

Pogledajte cijelu emisiju na videu.

Print Friendly, PDF & Email