Kako zaštititi svoje i mentalno zdravlje bližnjih tijekom pandemije koronavirusom? Zašto je važno održavati socijalne kontakte makar putem telefona i socijalnih mreža? Što znači biti odgovoran u ovom vremenu i kako pružiti podršku i pomoć drugima? Kako organizirati svoj dan? Na ova su pitanja u emisiji Kontekst Al Jazzere Balkans 14. kolovoza 2020. voditeljici Ivani Momčilović – Odobašić odgovarali regionalni stručnjaci: klinička psihologinja Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba doc. dr. sc. Bruna Profaca, psihijatrica doc. dr sci. Ivana Stašević Karličić, direktorica Klinike za psihijatrijske bolesti “Dr. Laza Lazarević” iz Beograda i Dželila Mulić-Čorbo, obiteljska sistemska psihoterapeutkinja iz Fondacije lokalne demokracije, koja upravlja sigurnim kućama u Sarajevu.
Doc. dr. sc. Bruna Profaca je kao posebno važno naglasila da roditelji prije nego što djeci kažu ono što oni znaju, trebaju provjeriti što njihova djeca znaju o ovoj situaciji i otkuda im informacije:
– Danas su nam svakakve informacije dostupne, i to više djeci nego nama, jer su oni priključeni na različite mreže i različite izvore informacija. Pogotovo je važno obratiti pozornost na to kod adolescenata, koji su skloni možda neke situacije umanjiti, i biti pametniji od nas u ovoj situaciji, jer oni su to “negdje pročitali, i znaju da to nije neka bolest, da je to nešto kao gripa” i mogu nas krenuti u to uvjeravati. Dakle, jako je bitno da čujemo djecu i mlade što oni znaju, da bismo onda rekli “OK, sad ćemo zajedno pogledati ono što se o tome zna”. Također je važno i da se ne preplavljujemo informacijama kontinuirano, jer to doprinosi onome što je najveći problem u situacijama neizvjesnosti, a to je stres i tjeskoba, anksioznost.
Neka istraživanja provedena u Hrvatskoj pokazala su da mala djeca, djeca mlađe školske dobi, imaju nešto više strahova nego starija djeca, međutim svi, i mali i veliki, zapravo se više boje za svoje bližnje nego za sebe, što je očekivano i to onda može dovesti do porasta nekakvih separacijskih teškoća, problema s odvajanjem, problema s druženjem. Izuzetno je bitno da pomognemo roditeljima. Pokazalo se da je oko trećine roditelja reklo da im je u onom prvom periodu kad su saznali za epidemiju porastao roditeljski stres, odnosno stres povezan s roditeljskom ulogom: Hoću li ja to moći? Hoću li moći biti i mama, i netko tko radi svoj posao online, i netko tko pomaže djetetu oko škole i slično. Roditeljima treba da ih netko čuje, da netko čuje da im je teško. Drugo, da im se pokuša reći da pomažući sebi će pomagati i djeci. Dakle, da oni prvo aktiviraju sebi ono što im inače pomaže u životu, i da se čuvaju od neprovjerenih informacija, da se informiraju selektivno, da slušaju jednom dnevno, maksimalno dvaput informacije, da im ne raste anksioznost vezano uz budućnost.
Pogledajte cijelu emisiju na videu.