Žure li previše današnji tinejdžeri odrasti i je li i u našem društvu sve prisutniji trend pretjerane seksualizacije, čemu na neki način posredno vjetar u leđa ponajviše daju društvene mreže, pitanja su koja je postavila novinarka T Portala Elma Katana dr.sc. Bruni Profaci, kliničkoj psihologinji iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba:
“Iskustvo u radu s obiteljima pokazuje da i neki roditelji u ranijoj dobi, već prije adolescencije, kod djece potiču različite ‘stilove’ koji nisu u skladu s njihovom dobi i razvojnim potrebama djece te koji uopće nisu inicirani od djece. Modna industrija i medijski utjecaji često budu poticani kod djece upravo od odraslih (npr. čujete za kupaće kostime za cure od šest godina, maskaru za djecu i sl.), a u razdoblju adolescencije mladi ih preuzimaju i to možda one koji nam se, eto, baš ne sviđaju. Budući da mlade osobe žele da s njima komuniciramo na osnovi njihove pojavnosti, na osnovi onoga što nam poručuju svojim izgledom, problem može nastati kad pojavnost nije u skladu sa stvarnom zrelošću i mlada osoba se zbog toga nađe u situaciji s kojom se ne može nositi’, naglašava dr.sc. Profaca.
Kako se oduprijeti pritisku vršnjaka
Pritisak ili utjecaj vršnjaka očekivana je pojava u adolescenciji kad mladima postaju sve važniji vršnjaci, objašnjava psihologinja.
‘Ponekad se olako zaključuje da ako vršnjaci postaju važni, to prestaju biti roditelji. Međutim roditelji su i dalje važni i lakše je oduprijeti se pritisku ako živimo s odraslima koji nas vole i naša su ‘sigurna baza’. Pri tome, osim na roditelje, mislim na školu. Lakše će mlada osoba zastupati svoje stavove u grupi vršnjaka ako ima podršku i dobar odnos s odraslima’, ističe psihologinja.
Građenje kvalitetnih odnosa s prijateljima bit će lakše i ako smo tijekom odrastanja s odraslima stekli samosvijest. Mladić ili djevojka kojima to nije bilo omogućeno u krugu odraslih, koji se nikad nisu smjeli suprotstaviti odraslima (nikada ni oko čega!) neće se znati oduprijeti ni pritiscima izvan obitelji, čak i ako dolaze od vršnjaka. Zato podržimo izražavanje stavova djece i mladih, jer iako su izrazili svoj stav, ne znači da će biti ‘po njihovom’, važno je da postoji dijalog koji je autentičan, a ne samo pro forma, u kojem roditelj želi ‘pobijediti’. Ovo je i društveno relevantno jer bi, osim roditelja, škola trebala biti mjesto učenja izražavanja vlastitih stavova, tolerancije na različitost i rješavanja konflikata.
Kopiranje trendova poput npr. spomenutih sestara Kardashian-Jenner nije obilježje samo današnje epohe, objašnjava dr.sc. Bruna Profaca.
‘Nerazumijevanja odraslih za medijske idole oduvijek postoji i naravno da se uvijek možemo pitati zašto baš utjecaj jedne osobe, a ne druge. Važno je stalno se podsjećati kako su djeca i njihovo ponašanje odraz društva. Kako će se roditelji postaviti u tim situacijama, nije pitanje samo adolescencije i jednog velikog razgovora ili jedne zabrane. Odnos je važno razvijati od najranije dobi. Već u ranoj dobi događa se da roditelji pod ‘razgovorom’ vide samo postavljanje pitanja djeci (o tome i sama djeca govore kad opisuju razgovor s roditeljima). Međutim to nije razgovor. U ovoj dobi, kao i uvijek tijekom odrastanja, važno je vidjeti i čuti svoje adolescente’, upozorava psihologinja.
U potrazi za svojim identitetom i samostalnošću mogu biti skloni pobunama prema odraslima, osobito roditeljima, koje često vide kao osobe koje ih nasilno zadržavaju u djetinjem dobu, govoreći im što da čine te ograničavajući im slobodu i svoju pobunu mogu izražavati prihvaćanjem utjecaja ili svojim izgledom, kaže dr. sc. Profaca.”
Tekst u cijelosti pročitajte na T Portalu na linku:
https://www.tportal.hr/lifestyle/clanak/psihologinja-otkriva-tko-je-kriv-za-pretjeranu-seksualizaciju-danasnjih-tinejdzera-20180429
